Česte reforme, promjene zakonske regulative govore o tome da država još k nije uredila obrazovne sistem u skladu sa potrebama današnjeg vremena
MONITOR: Počela je nova školska godina. Vi ste jednom izjavili da su profesije prosvjetnih i zdravstvenih radnika najpotcjenjenije u crnogorskom društvu. Hoće li, kad je riječ o materijalno-socijalnom položaju prosvjetnih radnika, tako biti i ove godine?
PAVIĆEVIĆ: Kao realni ljudi svjesni društveno-ekonomske situacije u kojoj se nalazimo učinićemo sve da naše kolege što više upoznamo sa zahtjevima Sindikata prosvjete Crne Gore izraženim u našem predlogu izmjena Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete, u kojem tražimo povećanje zarada u prosjeku od 10 posto za 13 hiljada prosvjetnih radnika, za koje je potrebno izdvojiti 5,6 miliona eura na godišnjem nivou. Na taj način pokušaćemo da podignemo svijest građana Crne Gore i društva o značaju profesije prosvjetnog radnika, kao i njene pravedne društvene valorizacije.
MONITOR: Da li u našim školama postoje uslovi za rad kakve bi trebalo da imaju u 21. vijeku?
PAVIĆEVIĆ: Uz svo uvažavanje napora Ministarstva prosvjete da izgradnjom novih škola i ulaganjem u infrastrukturu čitavog obrazovnog sistema poboljša uslove za rad u školama, ipak možemo sa žaljenjem konstatovati da još uvijek imamo problema sa nedostatkom prostora u pojedinim djelovima Crne Gore. Zbog loše infrastrukture u pojedinim djelovima Crne Gore i prebukiranosti učionica uslovi za rad su daleko od 21. vijeka i zacrtanih standarda. Činjenica da je nadomak Podgorice jedna škola prvi put za svojih 110 godina trajanja dobila vodu govori sama u prilog ovoj tezi.
MONITOR: Sindikat prosvjete često upozorava Vladu da ste nezadovoljni materijalnim statusom prosvjetnih radnika, njihovim položajem u društvu, a posebno koeficijentima za najniži i najviši stepen stručne spreme. Prošle godine premijer Marković i ministar prosvjete Šehović najavili su da će ove godine biti odvojena značajna sredstva za prosvjetu. Jesu Ii ispunili obećanje?
PAVIĆEVIĆ: Prije svega treba istaći osnovnu istinu da nema uspješnog obrazovnog sistema bez zadovoljnog i motivisanog prosvjetnog radnika. Nastavnik sa svojim učenicima je nukleus čitavog sistema, pa tek onda tehnička podrška u vidu novih zgrada i opremanja učionica. Dakle, dok god zarade prosvjetnih radnika budu ispod državnog prosjeka nema kvalitetnog obrazovnog sistema, kao ni prosperiteta nijednog društva. Premijer nam je obećao da ima prostora za povećanje zarada još u junu i smatramo da je krajnje vrijeme da se ispune naši zahtjevi. Iz Ministarstva prosvjete su saopštili da će početi pregovori oko donošenja novog Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete. Pregovori bi trebalo da budu završeni do novembra, jer se u decembru usvaja budžet za narednu godinu. Ovog puta ćemo se radikalnije boriti za ono što tražimo, jer smatramo da je poslije davanja stanova, kredita i garancija krajnje vrijeme da se nađu sredstva i za prosvjetu.
MONITOR: Osim ponižavajućih plata, sa kakvim se još problemima suočavaju zaposleni u prosvjeti?
PAVIĆEVIĆ: Po našem mišljenju, položaj prosvjetnih radnika je urušen i odnosom roditelja učenika prema njima. Nedopustiva je činjenica da svako daje sebi za pravo da ocjenjuje kvalitet rada prosvjetnog radnika i da prosvjetni radnici danas zavise od procjene bilo kojeg roditelja, na kojem god se on položaju ili funkciji nalazio. Postoje primjeri i da pojedini direktori škola vrše pritisak na nastavnike što dovodi do različitih vidova cenzure od strane uprava škole. Nažalost, to je problem sa kojim se svi kao struka treba da bore.
MONITOR: Kako se sve to odražava na kvalitet obrazovanja?
PAVIĆEVIĆ: Realno gledano, crnogorski obrazovni sistem se može mjeriti jedino rezultatima PISA testiranja. Vidimo da iz testiranja u testiranje nismo zadovoljni ostvarenim rezultatima, što povlači našu osnovnu tezu da nema kvalitetnog obrazovnog sistema bez motivisanog, realno plaćenog i zadovoljnog prosvjetnog radnika. Česte reforme, promjene zakonske regulative govore o tome da država još uvijek nije uredila obrazovne sistem u skladu sa potrebama današnjeg vremena. Tek nakon toga možemo govoriti o društvenom ugledu i realnim poboljšanjima koja se mogu ogledati u količini znanja koju naši učenici treba da ponesu iz učionice.
MONITOR: Kako Sindikat prosvjete može da poboljša status i uslove rada zaposlenih u prosvjeti?
PAVIĆEVIĆ: Sindikat prosvjete Crne Gore preko svojih predstavnika je uključen u sva radna tijela sa Ministarstvom prosvjete koja rade na poboljšanju značaja prosvjetnog poziva. U tim tijelima pokušavamo da predočimo zvaničnim organima države Crne Gore koji je to put i modalitet za popravljanje situacije u prosvjeti. Poboljšanje statusa i uslova rada zaposlenih u prosvjeti, kao oblasti koja je stub razvoja svake države, se ujedno može postići i konstantnim skretanjem pažnje javnosti na nezadovoljstvo prosvjetnih radnika i odnosom države prema tako važnoj profesiji, zatim preduzimanjem svih oblika sindikalne borbe kako bi nastavnici bili nagrađeni za svoj odgovorni rad, pri čemu se ne isključuju ni protesti.
MONITOR: Kako teče refomisanje obrazovnog sistema? Koliko je on prilagođen savremenim evropskim standardima?
PAVIĆEVIĆ: Vjerujemo da je on prilagođen na nivou strategija, idejnih rješenja i zakonskih normi. Međutim, zbog svega prethodno rečenog, mislimo da naš obrazovni sistem i dalje kaska za evropskim obrazovnim sistemom.
MONITOR: Koliko su srednjoškolci zainteresovani da idu na fakultete, koji obrazuju kadar za rad u obrazovnom sistemu?
PAVIĆEVIĆ: Ovo je posebno pitanje koje treba da bude u fokusu pažnje prosvjetnih vlasti u Crnoj Gori. Sadašnja praksa da fakultete ovog profila ne upisuju najbolji učenici srednjih škola govori u prilog slJedećoj tezi: prosvjetni poziv nije stimulativan za najbolje đake Crne Gore. Naše je mišljenje da bi upravo od ove činjenice trebala poći svaka buduća reforma crnogorskog obrazovnog sistema.
Minimiziranje nacionalne istorije i geografije
MONITOR: Kakva je Vaš stav o najavljenom ukidanju grupe opšteobrazovnih predmeta?
PAVIĆEVIĆ: Sindikat prosvjete Crne Gore je jasno i snažno iskazao svoj stav o ovom pitanju i zajedno sa strukovnim Udruženjem nastavnika društvene grupe predmeta poveo široku akciju koja je rezultirala prepoznavanjem ovog problema. Nedopustivo je redukovanje fonda časova istorije i geografije i u osnovnoj i srednjoj školi. Prosvjetna javnost očekuje odgovore na pitanja zbog čega se minimizira značaj nacionalne istorije i geografije u završnim razredima osnovne škole i srednjim stručnim školama. SPCG i strukovno udruženje nastavnika će 11. septembra organizovati okrugli sto pod pokroviteljstvom CANU-a na ovu temu. Takođe ćemo kroz radnu grupu Nacionalnog savjeta za obrazovanje pokušati da konstruktivno ponudimo novi pristup nastavi društvene grupe predmeta u osnovnim i srednjim stručnim školama. Nadamo se da će Ministarstvo prosvjete uvidjeti kvalitet boljih rješenja i prihvatiti ih kao rješenje koje ide u korist učenika.
Veseljko KOPRIVICA
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
FOKUS3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice