MONITORING
ZVANIČNICI MASOVNO PODIŽU VELIKE KREDITE: Dužnik do dužnika

Objavljeno prije
6 godinana
Objavio:
Monitor online
Koje se sve mogućnosti otvaraju kada primate platu od 1.500 eura pa naviše. Mnogo lakše se dolazi do stana, vikendice, automobila, možete sebi da priuštite da za merak kupite knjige, umjetničke slike, oružje, ko što voli. Sve na kredit i na rate
Ona uobičajena izreka da živimo na kredit, od danas do sjutra, važi za većinu stanovništva. Dok mnogi na rate preživljavaju, funkcioneri preko kredita kupuju za ovdašnje prilike luksuz – stanove, vikendice, automobile, oružje… Tako govore imovinski kartoni prijavljeni Agenciji za sprečavanje korupcije.
Pokazni primjer kako to ide kada uđete u DPS kolo i koje se mogućnosti otvore kada primate prosječnu poslaničku platu od 1.500 eura su mladi i agilni poslanici. Andrija Nikolić je novinarsku zamjenio političkom karijerom i nakon izbora 2016. postao poslanik. Stambeni kredit od 34.000 eura podigao je u aprilu 2016, a sredinom prošle godine još jedan od 50.000, rata 395 eura. Kupio je stan od 64 kvadrata. Njegov stranački kolega Dragutin Papović, nakon što je postao poslanik, 2017. uzima kredit od 10.000 eura, rata 449, a dva mjeseca potom još jedan od 5.000, rata 254 eura. Kupio je dvorište od 379 m2 i gradi kuću. Miloš Nikolić u martu podiže potrošački kredit od 11.100, rata 298 eura, a mjesec kasnije i stambeni od 59.900, eura, rata 346 eura. Kupio je stan od 49,5 kvadrata.
Predsjednik partije i države Milo Đukanović u svom imovinskom kartonu nije dao saglasnost na pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija. Javnost je od Duška Kneževića saznala o kreditima uzetim iz Pireus i Atlas banke. Jedini pomen kredita u imovinskom kartonu Đukanovića je audi A3 iz 2006. koji je na kredit kupila Lidija Đukanović. Satova i ostalih pokretnih nekretnina nema. Stan od 187 kvadrata je otkupljen, a kupljene su dva pašnjaka, livada, i dvije ,,ruševine raznog objekta”.
Premijer Duško Marković uzeo je stambeni kredit u martu 2012. od 20.000 eura, rata 380 eura. To mu je bilo dovoljno, da uz platu od 2.000 eura, kupi. stan od 106 kvadrata i garažu od 14 m2. Njegova supruga Nata, koja u Agenciji za elektronske komunikacije prima 1.600 eura, kupila je kuću 61+40 m2 i zemljište 2.049 m2. Markovići su krajem 2017. prodali vikendicu i zemljište. Premijer je kolekcionar oružja – u imovinskom kartonu prijavio je šest pištolja, revolver i pušku, kao osnov sticanja naveo je ostalo.
Milutin Simović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem, ministar poljoprivrede opterećen je sa tri kredita: po 3.500 eura uzeo je 2013 i 2015, a treći, najveći, iz 2017. je 120.000 eura. Simović tako od 1.742 eura plate za vraćanje kredita izdvaja 970 eura, da mu nije dodatnih mjesečnih prihoda iz Savjeta za privatizaciju od 535 eura, ne znamo što bi činio. U imovinskom kartonu se navodi da je od para iz kredita Simović kupio – trosobni stan od 150 kvadrata i garažu od 32 kvadrata. Njegova supruga Ljiljana, takođe službenica Vlade, na kredit je kupila automobil cross golf.
Ministar pravde i potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku Zoran Pažin rekorder je po broju funkcija. Većinu od 20 funkcija ministar obavlja volonterski, a za one koje se plaćaju zaradi mjesečno preko 3.000 eura. Plaća dvije hipoteke od blizu 20.000 eura, i to u mjesečnim ratama od 46 i 35 eura.
Potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj Rafet Husović nije dostavio podatke o kreditima, u imovinskom kartonu je navedena kupovina stana od 74 kvadrata. Mevludin Nuhodžić, ministar unutrašnji poslova krajem protekle godine uzeo je kredit od 15.000 eura, rata 452 eura. Njegova supruga Aida je 2016. podigla stambeni kredit od 50.000 eura, rata 380 eura. Ministar je kupio dvosoban stan, a njegova supruga kuću (160m2) sa dvorištem (676m2).
Magistar Predrag Bošković, sada ministar odbrane, prima kao potpredsjednik Evropske rukometne federacije preko 2.000 eura mjesečno, kao član Izvršnog odbora Svjetske rukometne federacije još 727, a kao ministar 1.575 eura. Ima ušteđevinu od 56 hiljada. Njegova supruga Stela 2008. je podigla stambeni kredit od 100.000 eura, rata 750 eura.
Ministar finansija Darko Radunović još 2007. uzeo je stambeni kredit od 223.467 eura, rata 547 eura. U kartonu se navodi da su on i supruga Vesna jedan stan razmijenili, tri kupili i uz to još garažu, tri njive i vinograd, kao i dva automobila.
Damir Šehović, ministar prosvjete kupio 2015. mazdu 6, a krajem 2016. podigao stambeni kredit od 15.000 eura, rata 674 eura, prije toga 2015. potrošački kredit od 4.000 eura, rata 235, a 2010. isto stambeni kredit od 20.000 eura, rata 181. Šehović, koji mjesečno po raznim osnovima zaradi 2.600 eura, u imovinskom kartonu nije dostavio podatke o nepokretnostima.
Njegov partijski kolega ministar zdravlja dr Kenan Hrapović kupio je stan od 117 kvadrata, livadu od 1200, a u gradnji su dva objekta od 67 i 50 kvadrata. Njegova supruga Maida kupila je livadu od 1.619 kvadrata, u izgradnji je vikendica od 27 kvadrata. Ona je podigla 2012. dva kredita, stambeni od 30.000 eura, rata 260 eura, i kredit od Investiciono razvojnog fonda takođe 30.000 eura, rata 560 eura. Maida ima u svojini 36 kvadrata, a zakupljuje 21 m2 za potrebe svoje privatne stomatološke ambulante.
Osman Nurković, ministar saobraćaja i pomorstva, je 2014. podigao kredit od 20.000 eura, uz ratu od samo 70 eura, a 2007. potrošački kredit od 30.000 eura, rata 229 eura. Razmijenio je stan od 90 kvadrata, a kupio stan od 70, poslovni prostor od 29 i njivu od 381 kvadrata.
Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je početkom ove godine podigla kredit od 110.000 eura, rata 668. Kupovina-kredit došla je do vlasničkog udjela od 50 odsto u, kako se navodi u kartonu, kući od 72 kvadrata, garaža 25 i građevinsko zemljište 232 kvadrata. Auto kia sportage je kupljeno 2014, a gotovinski kredit iz 2015. od 11.100 eura je vraćen.
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović ima hipotekarni kredit uzet krajem 2016. godine od 90.000 eura, rata 700, i 25.000 gotovine. Na kredit je 2005, kupio crajsler, i u imovinskom kartonu piše da je već van upotrebe. Naslijedio je kuću, livadu, njivu i garažu, sa malim vlasničkim udjelom od 16 do osam odsto.
Mehmed Zenka, ministar za ljudska i manjinska prava, 2007. je uzeo, kako se navodi, dugoročni kredit od 70.000 eura, rata 330 eura. Prijavio je kupovinu oružja TOZ, model 34, kalibar 12, a nepokretnu imovinu nije prijavio.
Ima i ministara koji nijesu kreditno opterećeni. Kao ministarka bez portfelja Marija Vučinović. Ona je prijavila kupovinu stana od 59 kvadrata. Pisalo se o tome da joj je Vlada dodijelila 2017. dvosoban stan u Podgorici. Po povoljnim uslovima za svega 6.500 eura. Stan je otkupljen od ušteđevine.
Bivši ambasador, sada ministar vanjskih poslova profesor dr Srđan Darmanović nema kredita, od ušteđevine je kupio stan od 61 kvadrat, a ostalo mu je još 82.500 ušteđevine. Ni ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović nema kredita, ima na računu 23.458 eura, i oročenih 11.973 eura. Kupio je 2014. BMW touring. O nepokretnostima u kartonu podataka nema.
Slično je i u drugim sektorima vlasti. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović ima platu od preko 1.900 eura, prije dvije godine uzeo je hipotekarni kredit od 85.000 eura, rata 775 eura. Njegova supruga Dragana, zaposlena u Aerodromima CG, prošle godine kredit od 30.000 eura, rata 501 euro. Brajović je kupio stan od 96 kvadrata, pa još jedan od 32, i tri šume od preko 2.000 kvadrata, sagradio je kuću od 89 kvadrata, a nasilijedio kuću i blizu 5.000 kvadrata šume.
Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda, prima mjesečno na ime osnovne plate sa specijalnim dodatkom preko 2.500 eura, uz bonuse od par stotina eura kao članica savjeta, komisija… Krajem prošle godine podigla je stambeni kredit od 40.000 eura, nije navedeno u kartonu koliko iznosi rata, piše 0,00. Naslijedila je kuću od 146 i građevinsko zemljište od 334 kvadrata. Naslijedila je džip grand čiroki 1998, a poklonjena su joj tri pištolja – unique, zastava i bereta.
Guverner CBCG Radoje Žugić ima jednu od najvećih plata među državnim funkcionerima oko 4.000 eura. Kredite nije prijavio, a na tekućim računima ima 90.500 eura. Kuću je naslijedio, vikendicu gradi, kupio 2009. tojotu rav 4, supruga zemljište.
Zoran Vukčević, predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor Investiciono razvojnog fonda, plata 2.800. Uzeo dva stambena kredita 2014. – 80.000, rata 360; 2017. – 70.000, rata 120 eura. Kupio trosobni stan 89 kvadrata, jednosobni 37, gradi kuću i vinariju u izgradnji 400 kvadrata, naslijedio kuću 92 kvadrata, i kako u kartonu piše brojne njive od 400 do 28.000 kvadrata.
Poslanik i bivši ministar Petar Ivanović je jedan od onih koji nijesu dali saglasnost na pristup bankarskim računima. Prijavio je da ima 7.000 gotovog novca, a njegova supruga Olivija oročenih 18.000. Pored velikog broja hartija od vrijednosti, Ivanović je u kartonu naveo i da je kupovinom došao do 3.500 knjiga i da je kupio ili naslijedio 10 umjetničkih slika. Naslijedio je i staru porodičnu kuću 200 i plac 3.948 m2, a kupio stan od 56 kvadrata, i kako je naveo u kartonu – ostalo 1.300 kvadrata. Njegova supruga naslijedila je stan od 76, kupila jedan od 56 kvadrata i zemljište od 5.194 kvadrata.
Poslanik Obrad Mišo Stanišić je 2016. podigao kredit od 35.000 eura za rješavanje stambenog pitanja. U kartonu piše da je kupio 1.870 kvadrata šume, razmjenio stan, a da gradi vikendicu od 54 kvadrata. Njegov partijski kolega, poslanik Luiđ Škrelja nije dao uvid u bankarske račune. Gradi kuću od 118 kvadrata, plus garaža 90, vlasništvo 50 odsto. U kartonu je naveo da je 2000. kupio lovačku pušku bereta, lovački karabin i poluautomatsko repetirajuće oružje, a prošle godine glock 9 mm luger.
Onaj koji bi sve ovo trebao da kontroliše, direktor Agencije za sprečavanje korupcije Sreten Radonjić, pored plate od blizu 1.800, prima i penziju od 950 eura. Otplatio je prije dvije godine kredit od 2.000 eura, još otplaćuje 10.000 uzetih 2013, rata 161 euro. Njegova supruga Roksanda je 2014. podigla kredit od 8.000 eura, rata 96 eura. Radonjić na računu ima 7.000 eura. Otkupljuje stan od 86 kvadrata, a posjeduje još kuću 110 i pomoćni objekat 44 kvadrata.
Pa da neko kaže da i funkcioneri u Crnoj Gori ne žive na rate. U imovinskom kartonu funkcioneri nijesu dužni da navode dnevnice i ostale benificije. A mnogima od njih plata dođe kao džeparac.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije
6 danana
28 Marta, 2025
Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine preko Evrope do SAD. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU
Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.
Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.
Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.
Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.
Sa sadašnijim ambasadorom nije zadovoljna ni suprotna ideološka strana. Mitropolit Crnogorske crkve (CPC) Boris uputio je protestno pismo ministru Ibrahimoviću zbog odnosa crnogorskog ambasadora u Vašingtonu prilikom nedavne posjete crkvene delegacije Americi. Mitropolit piše da ambasada „nije našla za shodno da nam izađe u susret i pomogne u zakazivanju sastanaka sa zvaničnicima u Vašingtonu“. Požalio se i da je obaviješten da su „u ambasadi prvi put čuli za neka imena i institucije sa kojima smo tražili sastanke“. Za ovakav odnos „odgovornim smatramo Ambasadora Crne Gore u SAD-u“ zaključio je u pismu Ibrahimoviću.
Da ambasada nije u toku sa dešavanjima u Americi Monitor je već ranije pisao. Crnogorski kokus u američkom Kongresu je spao na jednu kongresmenku – Demokratu iz države Mejn Šeli Pingri . Time je de fakto prestao postojati. Crnogorski kokus je osnovao ambasador Srđan Darmanović i u svoje vrijeme je brojao 42 kongresmena (što je bilo više i od albanskog kokusa). Darmanović je preko kokusa uspješno izlobirao da se utiša američko protivljenje članstvu Crne Gore u NATO paktu zbog veza režima Mila Đukanovića sa ino mafijašima i ruskim obavještajnim službama.
Kongresmenka Pingri je pisala ambasadi nekoliko puta o zapostavljenom kokusu i nelobiranju za crnogorske interese u SAD-u. Navodno nije dobila odgovor. Monitor je dva puta slao pitanja kabinetu Pingri, na koja do izlaska ovog broja u štampu nije odgovoreno.
Diplomatija ne ide glatko ni s ove strane Atlantika. Krajem januara Vlada je usvojila prijedlog za postavljanje 14 novih ambasadora. Lista je usaglašena s predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem čiji potpis je potreban da bi se izabrani ambasadori poslali. Djelovi opozicije ali i prosrpskog bloka su uputili primjedbe da se u diplomatiju šalje provjereni kadar Demokratske partrije socijalista (DPS) i Milana Roćena, nekadašnjeg vanjskog ministra i glavnog čovjeka od povjerenja Mila Đukanovića. Tako je u Njujork (misija pri UN-u) poslana Dragana Radulović, bivša savjetnica za vanjsku politiku u bezbjednost premijera Duška Markovića. Radulovićka je u diplomatiji od 2000. godine.
Po nekim internim informacija, na mjesto u Njujorku je pretendirao Veljko Milonjić kojemu je na kraju pripalo ambasadorsko mjesto u Varšavi. Milonjić je ostao upamćen po tzv. kokainskoj aferi 2015. god. kada je bio šef crnogorskog konzulata u Minhenu.. Njemačka policija je sredinom oktobra 2015. uhapsila privatnog prevoznika iz Podgorice Sašu Mugošu na granici s Austrijom, jer je prevozio drogu u kamionu. Droga je bila pod diplomatskom plombom i sa propratnim papirima tadašnjeg crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. Ministarstvo, kojim je upravljao Igor Lukšić, je saopštilo da Mugoša „povremeno, kao privatni prevoznik, pruža usluge prevoza-preseljenja diplomatskih službenika MVPEI“. Lukšić je slučaj prijavio Upravi policije i tužilaštvu. Generalni konzul Milonjić je navodno od „Ministarstva dobio preciznu instrukciju za dalje postupanje” – saopšteno je tada. Zapečaćena diplomatska pošta ili pošiljke, po Bečkoj konvenciji, uživaju diplomatski imunitet, i po pravilu, ne podliježu carinskom i drugom pregledu. Vijestima je neimenovani diplomatski izvor rekao da Mugoša u trenutku hapšenja nije preseljavao niti prevozio crnogorske diplomate. Navodno je zloupotrebio diplomatske papire i plombu. Milonjić je sve negirao. Kasnije je vraćen u zemlju dok je generalni konzulat u Minhenu zatvoren. Vlada Duška Markovića je u proljeće 2018. imenovala Milonjića za privremenog šefa Direktorata za ekonomsku i kulturnu diplomatiju. Afera nije dobila sudski epilog, kao i mnoge druge u doba DPS-a. Portal Borba.me je 2018. pisao da je Mugoša osuđen na šest godina zatvora zbog droge. Nakon 2 i po odležane godine deportiran je u Crnu Goru.
Sredinom ovog mjeseca je Vlada objavila da je nekadašnji član njemačkog Bundestaga Holger Hajbah od 1. januara postao viši specijalni savjetnik premijera Spajića. On će navodno biti zadužen za regionalne odnose na Zapadnom Balkanu i jugoistočnoj Evropi i posredovanje u pristupanju EU. Savjetničke usluge Hajbaha neće ništa koštati crnogorske građane. Plaćaće ga njemački Centar za međunarodne mirovne operacije (ZIF). Hajbah je primljen nakon raspisanog konkursa i u skladu sa referencama koje je zahtijevao Spajićev kabinet – saopšeno je Vijestima. Sudeći po javno dostupnoj biografiji Hajbaha, nije jasno na kakvu tačno pomoć računa kabinet premijera. Hajbah je bio poslanik Hrišćanske demokratske unije (CDU) do 2011., i po nezvaničnim informacijama diplomatske zajednice, njegov politički uticaj u Berlinu je maltene nepostojeći. S druge strane, Hercegovac Veljko Kuštrov se, po dosadašnjem pisanju štampe, slovi kao Spajićev čovjek od povjerenja u Berlinu.
Najspornije diplomatsko postavljenje do sada je Dušanka Jeknić – siva eminencija miloističkog režima iz 90-tih. Jeknićka je često dovođena u vezu s poslovima šverca cigareta, ali italijansko tužilaštvo nikada nije dalje odmaklo od osnova sumnje. Postavljena je na poziciju u ambasadi u Turskoj nakon što je predsjednik Milatović kupio od nje nekretninu u Podgorici. Milatović je rekao da je ona poslata za Ankaru „bez bilo kakve konsultacije sa mnom“ i da je kadriranje u okviru MVP nadležnost ministra. „Što se tiče kupovine stana, sve je vrlo uredno prijavljeno ASK-u“ rekao je. Predsjednik je ranije spočitavao Vladi što je za direktora Investicionog razvojnog fonda (IRF) postovila Predraga Drecuna kojemu je zamjerio bliskost sa miloističkim režimom.
Crnoj Gori tek predstoji dug period u izgradnji profesionalne diplomatske službe.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SPORAZUM VLADE SA UJEDINJENIM ARAPSKIM EMIRATIMA: Buka zbog novog strateškog investitora

Objavljeno prije
6 danana
28 Marta, 2025
Ponuđeni model izgradnje turističkog rizorta sa nekretninama mješovite namjene u Crnoj Gori primjenjuje se već duži niz godina. Počev od projekta Porto Montenegro u Tivtu, preko projekta Luštica bay, do Resorta Portonovi. Sve su ove investicije prošle skupštinsku proceduru. Crnogorski parlamentarci glasali su za njih bez uzbune koja prati dolazak novog velikog investitora, Mohameda Alabara
Storija o dolasku u Crnu Goru jednog od najvećih investitora u svjetskim razmjerama, milijardera Mohameda Ali Rashed Alabbara i njegove kompanije Eagle Hills, samo desetak dana nakon što je pobijedio na licitaciji za devet kupališta na Velikoj plaži, dobija nove obrise.
Bio je to kratak put od zakupca morske obale do strateškog investitora od nacionalnog interesa. Događaji se ređaju kao na filmskoj traci. Vlada premijera Milojka Spajića preduzela je mjere da u rekordnom roku uspostavi partnerske odnose sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zemljom u čijem je sjedištu Abu Dabiu, registrovana moćna firma Eagle Hills Properties, specijalizovana za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine.
Na telefonskoj sjednici Vlade održanoj 24.marta najprije je utvrđen Predlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma o saradnji dvije zemlje u oblasti turizma i razvoja nekretnina. Usvojen je i tekst Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade UAE, čiji sadžaj nije u potpunosti poznat crnogorskoj javnosti.
Na istoj sjednici utvrđen je i sastav sedmočlane delegacije Vlade na čelu sa premijerom, koja će uskoro otputovati u zvaničnu posjetu Emiratima, na pregovore oko zaključivanja ovog međudržavnog sporazuma.
Premijer je objelodanio da je predviđeno zaključivanje dokumenta na rok od pet godina, koji će se automatski obnavljati za isti period. Fokus buduće ekonomske saradnje usmjeren je na dva projekta. Na razvoj jednog projekta na Crnogorskom primorju, kao integrisanog razvoja turizma i nekretnina mješovite namjene i izgradnju skijališta na sjeveru Crne Gore.
Ova dva projekta u oblasti turizma i razvoja nekretnina definisana su članom 1. teksta Sporazuma, kao strateški projekti od javnog interesa.
Sa tim u vezi premijer Spajić održao je sastanke sa predsjednicima primorskih i opština na sjeveru zemlje, koje je pozvao da dostave predloge razvojnih projekata koji bi mogli zainteresovati arapske investitore. Iako se čini da će prednost u odabiru lokacije za ulaganje u turističke kapacitete, imati Velika plaža u Ulcinju.
“Cilj svih međunarodnih posjeta je promocija potencijala Crne Gore ali moramo razumjeti da je za realizaciju velikih investicija potrebna sinergija centralne i lokalnih vlasti. Naš zadatak jeste da stvaramo prilike a zadatak lokalnog menadžmenta da omogući realizaciju velikih projekata koji će osigurati bolji životni standard. Potrebno je da kandidujete ideje ili projekte za koje smatrate da vašu opštinu mogu da pokrenu naprijed”, poručio im je Spajić.
Međutim, tekst Sporazuma sa UAE koji je u međuvremenu posredstvom MANS-a, dospio u javnost, izazvao je burne reakcije mnogih zainteresovanih za iznenadnu pojavu i projekte arapskog investitora u Crnoj Gori. Jedna od glavnih tema na premijerskom satu održanom u srijedu 26. marta, bila je Mohamed Alabar i detalji sporazuma sa Vladom UAE. Reakcije pojedinih poslanika, predstavnika opozicije graničile su se sa ostrašćenošću koja nije imala uporište u vidu eventualnih gotovih projekata i ponuda. Iz skupštinskih klupa čuli su se i pozivi državnom tužilaštvu da se uključi i spriječi nadolazeću štetu i navodnu korupciju najvišeg nivoa.
“Sporazum sa Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata koji premijer Milojko Spajić planira da potpiše krajem sedmice suspenduje niz crnogorskih zakona i širom otvara vrata za pranje novca”, ocijenili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora-MANS.
Na takav zaključak upućuju neke odredbe Sporazuma po kojima će zemljište na lokaciji na kojoj investitor želi da realizuje projekat, biti dostupno bez sprovođenja procedure javnih nabavki.
Vlada se obavezuje da će obezbijediti zemljište, odnosno razvojno područje, “bez sprovođenja javnih nabavki, javnog tendera ili drugih procedura propisanih nacionalnim zakonodavstvom kojim se uređuje oblast državne imovine”, navedeno je u Sporazumu.
Međutim, bilo je primjera u dosadašnjem gazdovanju državnom imovinom, da je Skupština Crne Gore ratifikovala sporazume i ugovore o izgradnji turističkih naselja sa inostranim kompanijama kojima je zemljište ustupano na rok od 90 godina, bez raspisivanja javnog tendera, uz obrazloženje da je riječ o strateškim investitorima.
Sporazum se ne odnosi isključivo na izgradnju ekskluzivnog turističkog kompleksa na Velikoj plaži u Ulcinju, več i na druge atraktivne lokacije na Crnogorskom primorju, za koje bude postojao obostrani interes za njihovu valorizaciju.
Postoji bojazan da planirana investicija na jugu zemlje nije isključivo turističke prirode, već da je u pitanju model real estate ulaganja, u kome prioritet ima izgradnja nekretnina za prodaju, stanova i turističkih apartmana.
Navedeni način finansiranja projekta pokazuje uobičajeni sistem gradnje prodajom kvadrata od momenta prezentacije skica i idejnih rješenja.
“Investicija može uključivati sopstveno finansiranje, bankarske kredite ili kredite povezane strane ili akcionara, prodaje, prethodne prodaje, prihode od ulaganja treće strane…” Sve u cilju realizacije projekta, navodi se u tekstu Sporazuma.
Tokom premijerskog sata čule su se optužbe na račun premijera Spajića za sumnjivu prodaju zemlje, za epsku obmanu građana, ukoliko prihvati davanje zemljišta u dugoročni zakup. Predstavnici Opštine Ulcinj istakli su da neće dozvoliti otuđivanje zemljišta na desetine godina, što je do sada bila uobičajena praksa.
Ponuđeni model izgradnje turističkog rizorta sa nekretninama mješovite namjene u Crnoj Gori pirmjenjuje se već duži niz godina. Počev od projekta Porto Montenegro u Tivtu, koji je javnosti prezentovan kao vrhunski projekat atraktivne marine za super jahte sa par luksuznih hotela. Međutim, taj dio Tivta postao je novo gradsko naselje, sa nizom stambenih zgrada, moderno dizajniranih I uređenih i sa jednim hotelom, koji to u potpunosti nije, čije su sobe ili apartmani dijelom prodati.
Zemljište za gradnju u Porto Montenegru površine od 24 hektara dato je u zakup na 90 godina.
Projekat Luštica Bay identičan je. Uz jedan omanji hotel, za sada je izgrađeno na stotine stanova u zgradama i manjim kućama, namijenjenih prodaji. Na toj lokaciji 7 miliona kvadrata državnog zemljišta pored morske obale, dato je u zakup na 90 godina.
Isti recept primijenjen je i u Resortu Portonovi, u kome se pored luksuznih rezidencijalnih vila, hotela i marine, grade i prodaju stanovi i marina apartmani. I na tom dijelu Crnogorskog primorja 26 hektara državne zemlje, prostor bivše vojne kasarne, dato je pod zakup na 90 godina.
Ni poznati lokalitet Miločer nije pošteđen stanogradnje i otuđenja dragocjenog zemljišta sa stoljetnim parkom, na dugih 90 godina.
Sve su ove investicije prošle skupštinsku proceduru. Crnogorski parlamentarci glasali su za njih bez vike I galame koja prati dolazak novog velikog, dugo iščekivanog investitora, Mohameda Alabara.
Uostalom i zakonska regulativa u oblasti turizma i planiranja prostora ide na ruku ovakvoj vrsti ulaganja. Zakon o turizmu pretrpio je nekoliko verzija kako bi pojam klasičnog hotela nestao iz upotrebe I hotelijerstvo koje smo poznavali dobilo je druge oblike. U skladu sa interesima investitora hoteli su prešli na mješoviti model poslovanja po kome su hotelske smještajne jedinice predmet pojedinačne prodaje.
Sva planska dokumenta od novog Prostornog plana Crne Gore koji je u fazi pred usvajanje, preko Prostornog plana obalnog područja, te PUP-a Opštine Ulcinj koji je istekao 2020. godine, Veliku plažu tretiraju kao zonu visokog ekskluzivnog turizma.
Dio ove plaže površine od 10 miliona m2, posjeduje detaljnu razradu u vidu Državne studije lokacije “Dio sektora 66-modul II, III I VI” – Velika plaža koju je izradila administracija 43. Vlade premijera Dritana Abazovića, ali još nije usvojena. Rukovodilac izrade DSL je arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi.
Dva plana istog autora za jednog investitora. Slučajnost ili ne znaće se uskoro.
Branka PLAMENAC
Komentari

STEGA je problematizovala poslovanje nekadašnjeg poljoprivrednog giganta analizirajući (nezvanične) podatke o berbi, proizvodnji i prodaji vina, starim i novim dugovima, stanju vinograda… Odgovor iz državne kompanije nije odagnao sumnje. Vlada ćuti
Kuda idu Plantaže AD? Zaokupljena raznim zapaljivim temama javnost je ostala prilično ravnodušna na polemiku između uprave Plantaža i udruženja STEGA o aktuelnom trenutku i budućnosti tog preduzeća.
Valjalo bi da je drugačije. Uz EPCG, najvrjednije crnogorsko preduzeće u većinskom vlasništvu države i, opet uz EPCG, jedino za koje se državni parlament obavezao da će ga sačuvati u državnom vlasništvu, prolazi kroz višegodišnju, duboku krizu. Stanje je alarmantno, tvrde iz STEGA, navodeći kako je, od 2020. do danas, u Plantažama uništeno stotine hektara vinograda, da su kvalitetni kadrovi protjerani iz kompanije, tržište izgubljeno, troškovi poslovanja uvećani, dok su proizvodnja i kvalitet vina smanjeni.
”Prinosi grozđa su na istorijskom minimumu od 2021. godine ( u prosjeku su, u poslednje četiri godine od kada je došla nova uprava, godišnje manji za 5,1 milion kilograma, ili 40 odsto, od prethodnog četvorogodišnjeg prosječnog prinosa), dok je godišnja proizvodnja vina, u prosjeku, manja za oko četiri miliona litara”, navode iz STEGA u svom obraćanju. Ono je, kažu, prvo upućeno ministru poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću, ali je izostala reakcija iz njegovog resora. Zato su svoja saznanja podijelili sa javnošću.
“Izvoz vina Plantaža količinski pada, i to na svim tržištima, dok uvoz inostranih vina u Crnoj Gori drastično raste”, navode u saopštenju. “Tako se u Crnoj Gori prošle godine u odnosu na 2019. uvoz vina povećao za oko 90 odsto ili za 6,5 miliona eura, doke je izvoz vina Plantaža 2023. u odnosu na 2019. manji za 400 hiljada eura i pored značajnog povećanja cijena proizvoda. Količinski je pad prodaje vina Plantaža u izvozu oko 10 odsto.”
Iz STEGA navode kako je i kvalitet proizvedenog vine u padu. To argumentuju podatkom o “drastično manjem” broju nagrada na tri najprestižnija svjetska takmičenja (Decanter, Mundus Vini, Decanter Asia). Prema njihovoj računici na tim takmičenjima je u periodu 2017.-2020. osvojeno 60, a od 2021. do 2024. godine svega 23 nagrade.
Iz Plantaža su, saopštenjem, reagovali na “brojne netačne tvrdnje o poslovanju tog preduzeća”. Sadašnja uprava je, navode, ostvarila napredak u ključnim poslovnim segmentima “o čemu najbolje svjedoči pozitivan rezultat poslovanja, koji je nakon pet godina, ostvaren u 2024. godini”.
“Prodaja raste – Domaće tržište raste! Izvoz raste!”, navodi se u reagovanju Plantaža. “ S ponosom možemo da istaknemo da je finansijska realizacija 2024. godine najveća u posljednjih deset godina i da je za 1,6 miliona eura veća nego 2019. godine. Prodaja na skoro svim tržištima bilježi rast. Najznačajnije tržište Crne Gore bilježi rast prihoda od osam odsto, dok tržište Srbije bilježi rast prihoda 12 odsto. Ukupna vrijednost izvoza u 2024. je veća nego 2019. godine.”
STEGA i uprava Plantaža prošlogodišnje poslovne rezultate mjere različitim aršinima. Makar formalno, to bi moglo dati za pravo i jednoj i drugoj strani. Kritičari poslovanja Plantaža iznose podatke o količini prodatog vina, dok iz kompanije odgovaraju računicom zasnovanom na ostvarenim prihodima od prodaje. Obzirom na visoku inflaciju u periodu 2021.-2024. (preko 30 odsto) i rast cijena u sektoru hrane i pića koji je, prema podacima Monstata, bio veći od 40 odsto, te je brojke nemoguće upoređivati bez kompletnih podataka. Oni su i dalje nedostupni. Umjesto brojki o količinama o kvalitetu ubranog grožđa i proizvedenog/prodatog vina iz Plantaža su nam ponudili izvod iz svoje poslovne strategije. “Za razliku od ranijih godina, kada se vino prodavalo po nižim cijenama i bez strategije rasta vrijednosti brenda, sada je cilj maksimalizacija prihoda kroz optimalnu prodajnu cijenu, a ne isključivo kroz količinsku realizaciju.”
Tu je i podatak da je prodaja premijum vina prošle godine, u odnosu na 2019., porasla za šest odsto kada je količina u pitanju, odnosno, za 17 odsto kada se mjeri po ostvarenom prihodu. Istovremno, poručuju, “prodaja jeftinih-kvalitetnih vina prati strateške planove i za 10 odsto je manja u odnosu na 2019. godinu”.
Iz Plantaža izbjegavaju iznošenje podataka o prinosima i kvalitetu prošlogodišnje berbe, iako su na stranicama Monitora, još zimus iznijete ozbiljne sumnje na ostvarenje prošlogodinjeg plana.
“Za razliku od prethodnih, 2024. je po svim parametrima išla na ruku proizvođačima grožđa i vina, pa je sve ukazivalo da će ovo biti zlatna godina. To, ipak, nije bio slučaj u Plantažama”, navodi u autorskom tekstu objavljenom krajem novembra u našem nedjeljniku Zoran Miladinović doktor fitomedicine i dugogodišniji Glavni tehnolog za zaštitu bilja u Plantažama. “Od doskorašnjih kolega iz Plantaža saznajem da je ovogodišnji planirani rod bio oko 15 miliona kilograma grožđa, a da se ubralo oko 11 miliona. Dakle, četiri miliona kilograma manje, odnosno 27 odsto manje od planiranog.”
“ Grožđe koje se bere je lošeg kvaliteta sa malim procentom šećera i velikom pojavom truleži, što se na kraju odražava na ukupnu količinu i na organoleptičke karakteristike dobijenog vina”, konstatuje Miladinović.Uz računicu: “Od četiri miliona kilograma izgubljenog roda moglo se dobiti oko tri miliona flaša (0,75 litra) vrhunskog vina. Ovo je ‘trošak’ pogrešnog odlučivanja partijskih kadrova…”
Nakon ovog teksta javljali su nam se zapošljeni u Plantažama tvrdeći da je količina ubranog grožđa tokom prošlogodišnje berbe još manja – oko osam miliona kilograma. Zvanični podaci su do danas ostali nedostupni.
Iz Plantaža poručuju: “Prema zvaničnim podacima Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV), globalni i evropski vinogradari su u 2023. i 2024. godini suočeni sa ekstremnim meteorološkim uslovima koji uključuju: rane mrazeve, obilne kiše u ključnim fazama vegetacije, dugotrajne sušne periode… Ove nepovoljne klimatske prilike dramatično su uticale na proizvodnju vina širom Evrope, pri čemu su mnoge zemlje zabilježile značajno smanjenje proizvodnje u odnosu na prethodne godine. Klimatske promjene prestavljaju ključni faktor koji oblikuje trenutnu situaciju u vinogradarskom sektoru širom svijeta, a Plantaže kao i mnoge druge vinarije rade u okviru tih izazovnih oklonosti”.
Upućeni sagovornici Monitora potvrđuju da su ovi podaci na mjestu, ali podsjećaju da Plantaže imaju sistem za navodnjavanja vinograda, za razliku od većine evropskih vinogradara. Zato, možda, priča o suši nije baš za “vađenje”.
Ima još toga što ukazuje da u Plantažama stvari ne stoje tako dobro kako se to želi predstaviti zvaničnim saopštenjima. Ili onako kako bi se moglo zaključiti obzirom na potpunu inertnost vlade, kao zastupnika većinskog vlasnika (države), prema dešavanjima u kompaniji.
Skupština akcionara Plantaža je krajem prošle godine, usvojila izmjene Statuta (predlog stigao iz odbora direktora) kojima je bord predvođen Nikolom Tripkovićem (blizak PES-u) preuzeo većinu nadležnosti izvršnog direktora Igora Čađenovića (NSD).
Odbor direktora je od Čađenovića preuzeo nadležnosti izbora članova menadžmenta kompanije (direktori sektora, rukovodioci službi…), odobravanje finansijske pomoći, sponzorstva i “druge vidove društveno odgovornog poslovanja”, sve nadležnosti u vezi sa uzimanjem pozajmica i kredite… Definisano je da uputstva Odbora direktora upućena izvršnom direktoru sada imaju obavezujući karakter. Konačno, odbor direktora je od izvršnog direktora u potpunosti preuzeo nadležnosti nad poslovanjem podružnica – ćerki firmi i predstavništava koje Plantaže imaju van Crne Gore.
“Smatramo da će predložene izmjene Statuta značajno unaprijediti korporativno upravljanje u Društvu, na način da će jasnije i cjelishodnije biti razgraničena ovlašćenja Odbora direktora i izvršnog direktora, što će, u krajnjem, imati za posljedicu kvalitetniju i sveobuhvatniju zaštitu ukupnih interesa Društva”, navedeno je u obrazloženju izmjena Statuta nakon čijeg je usvajanja izvršnom direktoru ostala samo izdašna plata.
Nakon odgovora Plantaža, iz STEGA su izašli sa dodatnim primjedbama iz kojih proizilazi da i oni imaju neke informacije o odnosima na relaciji izvršni direktor – bord:
“Predstavili ste kao veliki uspjeh to što ste 2023. ostvarili negativno poslovanje od oko šest miliona eura, i da je to značajno manji gubitak od 12 miliona eura ostvarenih u 2022. Pitamo da li ijedna firma na svijetu ovakve rezultate prestavlja kao istorijski uspjeh? Hvalite se da su Plantaže ostvarile u 2024. godini pozitivno poslovanje od oko 300 hiljada eura, pa nas interesuje da li je Bord direktora kao najveći organ upravljanja firme odobrio planove da poslujete sa milionskim gubicima, ili minimalnim pozitivnim rezultatom koji se ostvaruje prodajom zemljišta Plantaža, i da li i oni proslavljaju ovakve rezultate?”
Priča će imati nastavak. U formi polemike ili konkretnih odluka u trouglu vlada –bord – izvršni menadžment, tek treba da vidimo. Povoda ima na pretek. Nešto se mulja.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


PRIJAVA PROTIV BIVŠEG I AKTUELNOG VRHA UPRAVE CARINA: Zviždač o carinskim prevarama

ODLAZAK SVETLANE BROZ: Preko rijeke

Preteći vokali
Izdvajamo
-
INTERVJU3 sedmice
BRANO MANDIĆ, PISAC I NOVINAR: Potvrda da je imalo smisla pisati
-
DRUŠTVO4 sedmice
VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan
-
DRUŠTVO2 sedmice
ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi
-
DRUŠTVO4 sedmice
NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe
-
Izdvojeno4 sedmice
VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama
-
Izdvojeno4 sedmice
SAD, RUSIJA, UKRAJINA, EVROPA: Istorija, sada i ovdje
-
Izdvojeno4 sedmice
SAMOUBISTVO NENADA NOVOVIĆA U SPUŠKOM ZATVORU: Porodica optužuje Upravu
-
Izdvojeno4 sedmice
ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja