Povežite se sa nama

MONITORING

ZVANIČNICI MASOVNO PODIŽU VELIKE KREDITE: Dužnik do dužnika

Objavljeno prije

6 godina

na

Koje se sve mogućnosti otvaraju kada primate platu od 1.500 eura pa naviše. Mnogo lakše se dolazi do stana, vikendice, automobila, možete sebi da priuštite da za merak kupite knjige, umjetničke slike, oružje, ko što voli. Sve na kredit i na rate

 

Ona uobičajena izreka da živimo na kredit, od danas do sjutra, važi za većinu stanovništva. Dok mnogi na rate preživljavaju, funkcioneri preko kredita kupuju za ovdašnje prilike luksuz – stanove, vikendice, automobile, oružje… Tako  govore imovinski kartoni prijavljeni Agenciji za sprečavanje korupcije.

Pokazni primjer kako to ide kada uđete u DPS kolo i koje se mogućnosti otvore kada primate prosječnu poslaničku platu od 1.500 eura su mladi i agilni poslanici. Andrija Nikolić je novinarsku zamjenio političkom karijerom i nakon izbora 2016. postao poslanik. Stambeni kredit od 34.000 eura podigao je u aprilu 2016, a sredinom prošle godine još jedan od 50.000, rata 395 eura. Kupio je stan od 64 kvadrata. Njegov stranački kolega Dragutin Papović, nakon što je postao poslanik, 2017. uzima kredit od 10.000 eura, rata 449, a dva mjeseca potom još jedan od 5.000, rata 254 eura. Kupio je dvorište od 379 m2 i gradi kuću. Miloš Nikolić u martu podiže potrošački kredit od 11.100, rata 298 eura, a mjesec kasnije i stambeni od 59.900, eura, rata 346 eura. Kupio je stan od 49,5 kvadrata.

Predsjednik partije i države  Milo Đukanović u svom imovinskom kartonu nije dao saglasnost na pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija. Javnost je od Duška Kneževića saznala o kreditima uzetim iz Pireus i Atlas banke. Jedini pomen kredita u imovinskom kartonu Đukanovića je audi A3 iz 2006. koji je na kredit kupila Lidija Đukanović. Satova i ostalih pokretnih nekretnina nema. Stan od 187 kvadrata je otkupljen, a kupljene su dva pašnjaka, livada, i dvije ,,ruševine  raznog objekta”.

Premijer Duško Marković uzeo je stambeni kredit u martu 2012. od 20.000 eura, rata 380 eura. To mu je bilo dovoljno, da uz platu od 2.000 eura, kupi. stan od 106 kvadrata i garažu od 14 m2. Njegova supruga Nata, koja u Agenciji za elektronske komunikacije prima 1.600 eura, kupila je kuću 61+40 m2 i zemljište 2.049 m2. Markovići su krajem 2017. prodali vikendicu i zemljište. Premijer je kolekcionar oružja – u imovinskom kartonu prijavio je šest pištolja, revolver i pušku, kao osnov sticanja naveo je ostalo.

Milutin Simović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem, ministar poljoprivrede opterećen je sa tri kredita: po 3.500 eura uzeo je 2013 i 2015, a treći, najveći, iz 2017. je 120.000 eura. Simović tako od 1.742 eura plate za vraćanje kredita izdvaja 970 eura, da mu nije dodatnih mjesečnih prihoda iz Savjeta za privatizaciju od 535 eura, ne znamo što bi činio. U imovinskom kartonu se navodi da je od para iz kredita Simović kupio – trosobni stan od 150 kvadrata i garažu od 32 kvadrata. Njegova supruga Ljiljana, takođe službenica Vlade, na kredit je kupila automobil cross golf.

Ministar pravde i potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku Zoran Pažin rekorder je po broju funkcija. Većinu od 20 funkcija ministar obavlja volonterski, a za one koje se plaćaju zaradi mjesečno preko 3.000 eura. Plaća dvije hipoteke od blizu 20.000 eura, i to u mjesečnim ratama od 46 i 35 eura.

Potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj Rafet Husović nije dostavio podatke o kreditima, u imovinskom kartonu je navedena kupovina stana od 74 kvadrata. Mevludin Nuhodžić, ministar unutrašnji poslova krajem protekle godine uzeo je kredit od 15.000 eura, rata 452 eura. Njegova supruga Aida je 2016. podigla stambeni kredit od 50.000 eura, rata 380 eura. Ministar je kupio dvosoban stan, a njegova supruga kuću (160m2) sa dvorištem  (676m2).

Magistar Predrag Bošković, sada ministar odbrane, prima kao potpredsjednik Evropske rukometne federacije preko 2.000 eura mjesečno, kao član Izvršnog odbora Svjetske rukometne federacije još 727, a kao ministar 1.575 eura. Ima ušteđevinu od 56 hiljada. Njegova supruga Stela 2008. je podigla stambeni kredit od 100.000 eura, rata 750 eura.

Ministar finansija Darko Radunović još 2007. uzeo je stambeni kredit od 223.467 eura, rata 547 eura. U kartonu se navodi da su on i supruga Vesna jedan stan razmijenili, tri kupili i uz to još garažu, tri njive i vinograd, kao i dva automobila.

Damir Šehović, ministar prosvjete kupio 2015. mazdu 6, a krajem 2016. podigao stambeni kredit od 15.000 eura, rata 674 eura, prije toga 2015. potrošački kredit od 4.000 eura, rata 235, a 2010. isto stambeni kredit od 20.000 eura, rata 181. Šehović, koji mjesečno po raznim osnovima zaradi 2.600 eura, u imovinskom kartonu nije dostavio podatke o nepokretnostima.

Njegov partijski kolega ministar zdravlja dr Kenan Hrapović kupio je stan od 117 kvadrata, livadu od 1200, a u gradnji su dva objekta od 67 i 50 kvadrata. Njegova supruga Maida kupila je livadu od 1.619 kvadrata, u izgradnji je vikendica od 27 kvadrata. Ona je podigla 2012. dva kredita, stambeni od 30.000 eura, rata 260 eura, i kredit od Investiciono razvojnog fonda takođe 30.000 eura, rata 560 eura. Maida ima u svojini 36 kvadrata, a zakupljuje 21 m2 za potrebe svoje privatne stomatološke ambulante.

Osman Nurković, ministar saobraćaja i pomorstva, je 2014. podigao kredit od 20.000 eura, uz ratu od samo 70 eura, a 2007. potrošački kredit od 30.000 eura, rata 229 eura. Razmijenio je stan od 90 kvadrata, a kupio stan od 70, poslovni prostor od 29 i njivu od 381 kvadrata.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je početkom ove godine podigla kredit od 110.000 eura, rata 668. Kupovina-kredit došla je do vlasničkog udjela od 50 odsto u, kako se navodi u kartonu, kući od 72 kvadrata, garaža 25 i građevinsko zemljište 232 kvadrata. Auto kia sportage je kupljeno 2014, a gotovinski kredit iz 2015. od 11.100 eura je vraćen.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović ima hipotekarni kredit uzet krajem 2016. godine od 90.000 eura, rata 700, i 25.000 gotovine. Na kredit je 2005, kupio crajsler, i u imovinskom kartonu piše da je već van upotrebe. Naslijedio je kuću, livadu, njivu i garažu, sa malim vlasničkim udjelom od 16 do osam odsto.

Mehmed Zenka, ministar za ljudska i manjinska prava, 2007. je uzeo, kako se navodi, dugoročni kredit od 70.000 eura, rata 330 eura. Prijavio je  kupovinu oružja TOZ, model 34, kalibar 12, a nepokretnu imovinu nije prijavio.

Ima i ministara koji nijesu kreditno opterećeni. Kao ministarka bez portfelja Marija Vučinović. Ona je prijavila kupovinu stana od 59 kvadrata. Pisalo se o tome da joj je Vlada dodijelila 2017. dvosoban stan u Podgorici. Po  povoljnim uslovima za svega 6.500 eura. Stan je otkupljen od ušteđevine.

Bivši ambasador, sada ministar vanjskih poslova profesor dr Srđan Darmanović nema kredita, od ušteđevine je kupio stan od 61 kvadrat, a ostalo mu je još 82.500 ušteđevine. Ni ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović nema kredita, ima na računu 23.458 eura, i oročenih 11.973 eura. Kupio je 2014. BMW touring. O nepokretnostima u kartonu podataka nema.

Slično je i u drugim sektorima vlasti.  Predsjednik Skupštine Ivan Brajović ima platu od preko 1.900 eura, prije dvije godine uzeo je hipotekarni kredit od 85.000 eura, rata 775 eura. Njegova supruga Dragana, zaposlena u Aerodromima CG, prošle godine kredit od 30.000 eura, rata 501 euro. Brajović je kupio stan od 96 kvadrata, pa još jedan od 32, i tri šume od preko 2.000 kvadrata, sagradio je kuću od 89 kvadrata, a nasilijedio kuću i blizu 5.000 kvadrata šume.

Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda, prima mjesečno na ime osnovne plate sa specijalnim dodatkom preko 2.500 eura, uz bonuse od par stotina eura kao članica savjeta, komisija… Krajem prošle godine podigla je stambeni kredit od 40.000 eura, nije navedeno u kartonu koliko iznosi rata, piše 0,00. Naslijedila je kuću od 146 i građevinsko zemljište od 334 kvadrata. Naslijedila je džip grand čiroki 1998, a poklonjena su joj tri pištolja – unique, zastava i bereta.

Guverner CBCG Radoje Žugić ima jednu od najvećih plata među državnim funkcionerima oko 4.000 eura. Kredite nije prijavio, a na tekućim računima ima 90.500 eura. Kuću je naslijedio, vikendicu gradi, kupio 2009. tojotu rav 4, supruga zemljište.

Zoran Vukčević, predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor Investiciono razvojnog fonda, plata 2.800. Uzeo dva stambena kredita 2014. – 80.000, rata 360; 2017. – 70.000, rata 120 eura. Kupio trosobni stan 89 kvadrata, jednosobni 37, gradi kuću i vinariju u izgradnji 400 kvadrata, naslijedio kuću 92 kvadrata, i kako u kartonu piše brojne njive od 400 do 28.000 kvadrata.

Poslanik i bivši ministar Petar Ivanović je jedan od onih koji nijesu dali saglasnost na pristup bankarskim računima. Prijavio je da ima 7.000 gotovog novca, a njegova supruga Olivija oročenih 18.000. Pored velikog broja hartija od vrijednosti, Ivanović je u kartonu naveo i da je kupovinom došao do 3.500 knjiga i da je kupio ili naslijedio 10 umjetničkih slika. Naslijedio je i staru porodičnu kuću 200 i plac 3.948 m2, a kupio stan od 56 kvadrata, i kako je naveo u kartonu – ostalo 1.300 kvadrata. Njegova supruga naslijedila je stan od 76, kupila jedan od 56 kvadrata i zemljište od 5.194 kvadrata.

Poslanik Obrad Mišo Stanišić je 2016. podigao kredit od 35.000 eura za rješavanje stambenog pitanja. U kartonu piše da je kupio 1.870 kvadrata šume, razmjenio stan, a da gradi vikendicu od 54 kvadrata. Njegov partijski kolega, poslanik Luiđ Škrelja nije dao uvid u bankarske račune. Gradi kuću od 118 kvadrata, plus garaža 90, vlasništvo 50 odsto. U kartonu je naveo da je 2000. kupio lovačku pušku bereta, lovački karabin i poluautomatsko repetirajuće oružje, a prošle godine glock 9 mm luger.

Onaj koji bi sve ovo trebao da kontroliše, direktor Agencije za sprečavanje korupcije Sreten Radonjić, pored plate od blizu 1.800, prima i penziju od 950 eura. Otplatio je prije dvije godine kredit od 2.000 eura, još otplaćuje 10.000 uzetih 2013, rata 161 euro. Njegova supruga Roksanda je 2014. podigla kredit od 8.000 eura, rata 96 eura. Radonjić na računu ima 7.000 eura. Otkupljuje stan od 86 kvadrata, a posjeduje još kuću 110 i pomoćni objekat 44 kvadrata.

Pa da neko kaže da i funkcioneri u Crnoj Gori ne žive na rate. U imovinskom kartonu funkcioneri nijesu dužni da navode dnevnice i ostale benificije. A mnogima od njih plata dođe kao džeparac.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

5 dana

na

20 Decembra, 2024

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADRIRANJE  U BEZBJEDNOSNOM SEKTORU: Familija, opet

Objavljeno prije

5 dana

na

20 Decembra, 2024

Objavio:

Kumovi, ujaci, partijski drugovi, supruge, politički dogovori,  prate imenovnja u bezbjednosnom sektoru.  Prema dobro obaviještenim izvorima Monitora odlučujući uticaj na izbor  Ivice Janovića na čelo ANB imao je Janovićev kum Branko Krvavac,  šef kabineta premijera

 

Zaspali smo s jednim, probudili se s drugim šefom ANB-a. Na telefonskoj sjednici, u sitnim večernjim satima, Vlada je krajem prošle sedmice na brzinu izabrala vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbijednost, Ivicu Janovića. Prethodni  šef ANB, Boris Milić  je  „iz ličnih razloga“ podnio  ostavku.  Lični razlozi pojavili su se nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem.  Ne smetaju da  ostane u Agenciji.

Janović je četvrti direktor ANB u protekle četiri godine. Njegov izbor nijesu podržali samo potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević, oboje iz redova Demokratske narodne partije.  Sudeći po naknadnim i  rijetkim pojašnjenjima mnistara koji su glasali Janovića, svi ga mahom površno poznaju.  Preporuka mu je, kako je to objasnio ministar pravde Bojan Božović –   premijerovo povjerenje.  “Za mene je najveća preporuka Spajićeva odluka. Spajić ima veliko povjerenje u njega”, objasnio je Božović.

Da se premijer oko izbora novog šefa ANB nije konsultovao  sa partnerima u vladi, tvrdi lider DNP Milan Knežević. “Spajić nikoga nije upoznao sa radnom biografijom novoimenovanog šefa ANB-a”, kazao je.

Novog direktora ANB ne poznaju ni u  bezbjednosnom sektoru.. Prosto, ne dolazi iz tog resora. Privatni je preduzetnik, a prema registru Privrednog suda među osnivačima je dvije kompanije –   La Bottega Company  i Gvardija. Bio je oficir Plovidbene straže na Italijanskoj kompaniji MSC. Od 2018. godine se bavi turizmom, vlasnik je Vile L Palace u Budvi.

Janovića dobro poznaju u vrhu  Pokreta Evropa sad (PES).  Mediji su već objavili, on je rođak poslanika te partije Tonćija Janovića, suprug predsjednice Upravnog odbora Morskog dobra Zvezdane Janović, imenovane na tu funkciju u aprilu ove godine.  Novi šef ANB je  i kum Spajićevog šefa kabineta Branka Krvavca.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROGRAM ES2, FUNKCIONERI I OSTALI: A kolika je vaša plata?

Objavljeno prije

2 sedmice

na

13 Decembra, 2024

Objavio:

Svaka od zarada sa popisa 2.000 najvećih, isplaćenih iz budžeta za mjesec oktobar, podigla je do državnog prosjeka između pet i 15 osoba koje su tog mjeseca primile minimalnu zaradu. Sve skupa, to je između 20-25 hiljada zapošljenih koji postanu statistički prosjek dok u stvarnosti jedva sastavljaju kraj s krajem

 

 

Ovih dana bili smo, ne bez razloga, zatrpani zanimljivim statističkim podacima serviranim iz državnih službi koji se tiču najvećih, najmanjih, prosječnih zarada u Crnoj Gori.

Od Poreske uprave saznali smo da je najveća obračunata i isplaćena zarada u ovoj godini iznosila 187.308,22 eura bruto (oko 140.000 eura neto). Srećni dobitnik bio je državljanin Crne Gore zaposlen u sektoru koji se vodi pod šifrom djelatnosti “nespecijalizovana trgovina na veliko“. Koji dan ranije, iz Ministarstva finansija stigao nam je, nakon višemjesečnog zatišja, popis 2.000 najvećih zarada isplaćenih iz državnog budžeta za mjesec oktobar. Prethodno se oglasio i Monstat, saopštavajući da je prosječna oktobarska neto zarada iznosila 944 eura neto (1.137 eura bruto).

“Prosječna zarada u statističkom istraživanju za mjesec oktobar ne odnosi se na sve oktobarske zarade koje veliki broj izvještajnih jedinica isplaćuje u novembru, već će one biti sastavni dio istraživanja za novembar koje će biti objavljeno 30. decembra”, napominje se u saopštenju kojim se objašnjava da su u njihovu računicu ušle samo isplaćene oktobarske zarade. Zato, zaključili su u Monstatu, “efekti Vladinog programa Evropa sad 2 nisu u potpunosti sastavni dio ovog saopštenja, već će biti potpuno obuhvaćeni narednim”.

Ovaj dodatak saopštenju kupuje vrijeme premijeru Milojku Spajiću koji je, ne jednom, obećao kako će podnijeti ostavku ukoliko, sa isplaćenom oktobarskom zaradom, prosječna (neto) plata u državi ne bude 1.000 a minimalna 700 eura. U skladu sa predizbornim obećanjima Pokreta Evropa sad iz proljeća prošle godine. Ne bi trebalo da začudi ukoliko Monstat objavi kako je novembarska, a možda i korigovana oktobarska prosječna zarada, bliža zacrtanom cilju od sada nedostajućih 56 eura. Ako, i ne dosegne obećanu hiljadarku. U prosjeku.

To će pokazati da je premijer bio u pravu, uz malo finansijske gimnastike kojom smo dobili dva minimalca (u zavisnosti od školske spreme ali i od sistematizacije radnih mjesta). Ali neće utješiti mnogobrojne na ovdašnjem tržištu rada koji  su se nadali da će, dolaskom na vlast Milojka Spajića i njegovog PES-a, minimalac koji primaju porasti na 700 eura. A on je  600, ili 16 posto manji. Tako će, za 12 mjeseci, zapošljeni koji primaju minimalnu zagarantovanu zaradu  biti uskraćeni tačno za dvije plate.

Drugi problem uočljiv iz prilično šture statistike pokazuje da su minimalna i prosječna zarada sve bliže jedna drugoj. Što znači da je sve više zapošljenih u Crnoj Gori čija se zarada kreće u rasponu od stvarne minimalne (600 eura) do iznosa koji je od minimalca veći do 50 odsto. Ili tek nešto preko toga (prosječna zarada je oko 57 odsto veća od minimalne). Zvanično nemamo te podatke, ali je osnovano predpostaviti da je riječ o ubjedljivoj većini onih koji imaju zvaničan posao i primaju legalno obračunatu zaradu.

Za primjer: onaj Crnogorac što je jednog mjeseca u ovoj godini primio 140.000 eura (država se tu ovajdila za skoro 50 hiljada eura) tada je, statistički, 407 isplaćenih minimalnih zarada pogurao do državnog prosjeka. Iako su ti ljudi kući ipak donijeli samo 600 eura. Jasno nam je da to nije redovna plata, jer da jeste primao bi istu ili sličnu svakog mjeseca, ali sistem je tako prepoznaje.

Može i ovako: svaka od zarada sa popisa 2.000 najvećih isplaćenih iz budžeta za mjesec oktobar, podigla je do državnog prosjeka između pet i 15 osoba koje su tog mjeseca primile minimalnu zaradu. Sve skupa, to je između 20-25 hiljada zapošljenih koji postanu statistički prosjek dok u stvarnosti sastavljaju kraj s krajem. Ni onima koji stvarno primaju zarade u visini državnog prosjeka nije mnogo lakše.

Da se razumijemo, nije problem što jedan mali dio zapošljenih ima plate koje liče na evropske, ili su u rangu sa njima. Problem je što velika većina preostalih nije u sličnom položaju, uprkos svom znanju i trudu.

Kada bi se Monstat, Poreska uprava, Fond PIO, ili svi skupa, potrudili da izračunaju medijalnu zaradu – to je iznos u odnosu na koji tačno polovina zapošljenih prima veću, a druga polovina manju platu – dobili bi mnogo realniju sliku o stvarnom standardu zapošljenih, ali i o tome šta i u kojoj mjeri utiče na raspon zarada u Crnoj Gori (obrazovanje, zvanje, politička podobnost,  državi/privatni poslodavac, sektor u kome se zarađuje…).

Možda je to i razlog što ne znamo medijalu. Bez nje, možemo pratiti samo podatke po sektorima, onako kako ih selektuje i prezentuje Monstat. Ti podaci kažu da zapošljeni u državnoj upravi i odbrani (23 hiljade zapošljenih, 996 eura prosječna oktobarska plata) zarađuju, u prosjeku, 13 eura više od 15 hiljada zapošljenih u zdravstvu i 41 euro više od prosječne zarade u obrazovanju (18 hiljada zapošljenih). Istovremeno, u prerađivačkoj industriji prosječna plata je skoro 250 eura (ili 25 odsto) manja nego u državnoj upravi. Za sada.

Vlada je pripremila Nacrt izmjena i dopuna Zakona o zaradama u javnom sektoru, javna rasprava je završena 8. decembra i sada čekamo da prema Skupštini krene prijedlog novog Zakona. Jedna od novina koja je izazvala najveću pozornost javnosti jeste naum da se plate javnim funkcionerima, izmjenom koeficijenata, povećaju za 30 odsto.

Vlastima nije pomoglo ni objašnjenje da javni funkcioneri nijesu samo političari (poslanici, ministri, predsjednici Skupštine, Vlade i države) već i rukovodeći ljudi sudske vlasti, VDT, glavni i ostali tužioci Specijalnog državnog tužilaštva, lokalni funkcioneri, članovi Senata Državne revizorske institucije, ombudsman, predsjednik Državne izborne komisije…

Sada  pojedini službenici u sistemu imaju veću platu od nadređenih rukovodilaca, pokušao je opravdati taj naum ministar finansija Novica Vuković. Ni to se  objašnjenje u javnosti nije primilo kako treba. Jedni su insistirali da je političarima i sadašnja plata prevelika u odnosu na učinak, drugi nabrajali privilegije: od službenih automobila i telefona, preko zapošljavanja savjetnika, službenih putovanja i dnevnica, naknada za članstvo u raznoraznim komisijama i plaćanje “dodatnih” angažmana koji, često, podrazumijevaju isti posao za koji su i redovno plaćeni.

Zato su u Ministarstvu finansija odlučili da obnove praksu objavljivanja 2.000 najvećih plata isplaćenih iz budžeta. Ne bi li javnost uvjerili kako, za razliku od ljekara-specijalista, univerzitetskih profesora, sudija i tužilaca sa vrha hijerarhije pravosudog i tužilačkog sistema, po kojeg policajca… političari ne stoje baš najbolje sa zaradama.

Tu je praksu ministar Vuković uveo na početku svog mandata, ali su brojne falinke u evidenciji dobar naum učinili krajnje upitnim. Pokazalo se da Ministarstvo finansija ne razlikuje zaradu i naknade, redovne ili vanredne, koje se periodično isplaćuju (godišnje, polugodišnje…). Pa sabira babe i žabe. Istovremeno, Vlada nije  javnostii ponudila podatke o zaradama političara koji platu zarađuju upravljajući državnim, lokalnim i javnim preduzećima. Po dubini. Iako dobar dio njih nije plaćen ništa manje od onih koje su se našli na vrhu objavljenih lista. Dok je dio njih od javnosti skrivao svoju zaradu. Tako podaci NVO Institut alternativa pokazuju da trećina izvršnih direktora i više od polovine članova odbora direktora crnogorskih državnih preduzeća nije prijavilo zaradu.

Uglavnom, na listi 2.000 najvećih  ni jednom nijesmo imali dva puta istu osobu na njenom vrhu. Tako je ovomjesečni pobjednik – direktor Instituta za biologiju mora (oktobarska zarada 5,56 hiljada eura) na prethodno objavljenoj listi imao zaradu nešto veću od dvije hiljade eura, što ga je pozicioniralo na 1.177 mjesto. Valjda jedina korist od ovih nepotpunih i ponekad netačnih podataka bilo je što je direktor RTCG Boris Raonić odlučio da sebi smanji platu nakon što je u februaru zasjeo na čelo liste. Sada je 39. sa platom od skoro  3,4 hiljade eura.

Da država, i kada su plate u pitanju, može biti i majka i maćeha pokazuje i podatak o prosječnoj zaradi u zdravstvu. Koja je jedva desetak eura iznad državnog prosjeka, i ako vidimo da na listi 2.000 ljekara ne fali. Ali ih zato nema dovoljno u državnim bolnicama. Pošto su negdje drugo spremni da ih plate više, uz manje rada.  Kao što ni mladih sudija i tužilaca nema u sudnicama, uprkos stalno otvorenim konkursima. Dok Vlada istrajava na stavu da se trogodišnji pripravnički staž u pravosuđu odrađuje za minimalac od 600 eura. Baš toliko će, otprilike, porasti plata ovdašnjim političarima kada izglasaju već pripremljeni zakon.

Zoran RADULOVIĆ    

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo