Mjere izolacije radi zaštite od virusa  većini slučajeva predstavljaju  veću izloženost riziku od nasilja u porodici.  Na SOS telefonskim linijama za žrtve nasilja u porodici registrovano 27 odsto više prijava porodičnog nasilja u Crnoj Gori

Dok su vlade i policije država svijeta posvećene globalnoj borbi protiv  – virusa COVID-19, u nekom  domu, neka žena, dijete ili starci trpe porodično nasilje. Ono je u značajnom porastu nakon globalne pandemije. Na to je nedavno upozorio i generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš.

Da Crna Gora nije izuzetak ukazuju i podaci izvršne koordinatorke projekta u nacionalnoj SOS liniji za žrtve nasilja u porodici Nataše Međedović.  Na SOS telefonskim linijama njena nevladina organizacija bilježi značajno veći broj prijava porodičnog nasilja od kada su stupile na snagu Vladine mjere za suzbijanje virusa (od 16. marta do 13. aprila)  – 27 odsto više u odnosu na prethodni mjesec (februar) i 10 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

„Nasilne taktike se često pogoršavaju jer nasilnik koristi krizu kao izgovor da primjenjuje nasilje od verbalnog i psihološkog, uskraćivanja osnovnih sredstava za život, do fizičkih napada“, kaže  Međedovićeva za Monitor.

Iz Uprave policije, međutim, tvrde da su u drugoj polovini marta oni primili ujednačen broj prijava nasilja u porodici kao i prošle godine.

Istraživanja pokazuju da su najčešće žrtve nasilja u porodici – žene. Prvi uzrok smrti ili invalidnosti među ženama od 15 do 45 godina nijesu bolesti ili saobraćajne nesreće, već nasilje. Prisustvo djece prilikom nasilnog ponašanja roditelja je najveći činilac rizika od prenosa nasilničkog ponašanja sa generacije na generaciju. Dječaci svjedoci nasilja u porodici su dva puta više izloženi vjerovatnoći da će zlostavljati svoje partnere i djecu kad oni postanu odrasle osobe. Realizovani projekti pokazuju da 30  do 60 posto počinilaca nasilja u partnerskim vezama, zlostavlja i djecu. Riječ je o podacima Ujedinjenih nacija o nasilju nad ženama u svijetu.

Nacionalna SOS liniju za žrtve nasilja u porodici je od početka primjene mjera Vlade Crne Gore  pa do 13. aprila (ponedjeljak) primila 254 poziva.

Međedovićeva tvrdi da su pomoć i podršku tražile žrtve nasilja u porodici iz 14 gradova Crne Gore.

Najviše , ukupno 162 puta , zvali su građani  Podgorice i Nikšića što je skoro 64 odsto od ukupnog broja (254) poziva. Iz Ulcinja, Berana i Danilovgrada su primili  45 poziva.

Međedović kaže  da žrtve najčešće prijavljuju psihičko nasilje, a zatim fizičko i ekonomsko, a u manjoj mjeri seksualno.„Aktuelna situacija sa COVID-19 ugrozila je i pogoršala ekonomski položaj žena. Česti su zahtjevi za posredovanjem centrima za socijalni rad i Crvenom krstu zbog obezbjeđivanja jednokratne novčane pomoći i pomoći u hrani“, pojasnila je Međedovićeva.

Žrtve nasilja su dominantno žene (preko 90 odsto). U skoro 10 odsto prijava žrtve su djeca koja najčešće trpe nasilje od roditelja. U malom procentu (dva odsto) su prijave za porodično nasilje nad muškarcima koji su izloženi nasilju od strane drugih muških članova (otac, brat, sin…)

Nacionalnu SOS liniju, tvrdi ona, najčešće pozivaju žene (preko 85 odsto slučajeva) koje su u najvećoj mjeri izložene nasilju od strane supružnika i bivših supružnika. Preostali pozivi su od strane trećih lica, najčešće institucija policije i centara za socijalni rad, kao i od strane rodbine i komšija.

Policija je tokom marta evidentirala  125 kršenja Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, a pomenute prekršaje naparavio  je 121 izvršilac. Od njih su 90 muškarci  a 31 žene, odgovorili su iz Uprave policije na pitanja Monitora.

Žrtve su, 144 osobe – 56 muškarci  a 88 žene.

U martu 2019. godine registrovana su 132 prekršaja. Kršenja zakona počinjena su od strane 137 izvršilaca (113 muškog , a 24 ženskog pola). Pekršaji su izvršeni nad 142 žrtve, od kojih je 57 muškog a 85 ženskog pola.

„Kako navedeni podaci ukazuju, nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u proteklom periodu ima ujednačen trend kao i u uporednom periodu“, navodi se u odgovoru Uprave policije.

U Upravi policije tvrde da je od početka godine do 15. marta počinjeno 392 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, a od 16. do 31. marta  64 prekršaja iz istog Zakona.

Kada je riječ o nasilju u porodici ili porodičnoj zajednici za prva tri mjeseca u  Crnoj Gori je  registrovano 49 krivičnih djela. Godinu ranije Uprava policije je u prvom tromjesječju registrovala 54 krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

„Od početka sprovođenja mjera, dakle u periodu od 16. do 31. marta ove godine izvršeno je osam navedenih krivičnih djela i to, četiri krivična djela su registrovana na teritoriji nadležnosti Centra bezbjednosti Podgorica, a po jedno u gradovima koji su u nadležnosti centara bezbjednosti Berane, Budva, Pljevlja i Odjeljenju bezbjednosti Cetinje“, piše u odgovoru policije.

Prema podacima Monitora, osnovna državna tužilaštva su zbog porodičnog nasilja od 15. marta procesuirala 20 građana. Najviše ih je procesuiralo Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (6), tužilaštva u Baru i Kotoru po tri osobe,  po dvije osobe u Nikšiću, Beranama i Pljevljima, dok je na Cetinju i u Herceg Novom procesuirana po jedna osoba.

Protiv pet osoba osnovna tužilaštva podigla su optužne predloge zbog nasilja u porodici, dok su postupci protiv njih 13 još u fazi izviđaja. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je dvije krivične prijave za ovo djelo kao neosnovane.

Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković zatražio je prethodne sedmice od rukovodilaca nadležnih državnih tužilaštava hitnost u procesuiranju predmeta porodičnog nasilja.

Žrtve nemaju puno izbora: napolju je virus, u četiri zida nasilnik.

Maja Raičević: Mjere samoizolacije su samo okidač

Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević u izjavi za Monitor pojašnjava zašto je kod nas i u mnogim drugim zemljama zabilježen porast broja prijava za nasilje u prodicama. „Nasilje se , ipak, ne dešava zbog mjera samoizolacije, one samo povećavaju rizik od nasilja u porodicama u kojima  ovakvi obrasci ponašanja i inače postoje. U porodicama u kojima  postoje harmonični odnosi i međusobna tolerancija teško da će pomenute mjere izazvati eskalaciju nasilja. Izolacija smanjuje mogućnost socijalne podrške za žrtve nasilja , pa je i to jedan od razloga što teže podnose nasilno ponašanje člana porodice“, kaže Raičevićeva.

Ona ukazuje da su  ostali okidači za nasilje koji prate aktuelno stanje – siromaštvo (koje je uslovljeno ostankom bez  posla u doba pandemije)  i nedostatak osnovnih sredstava za život, loši uslovi života u zajedničkom domaćinstvu i slično.

„Ipak, sve ove  situacije  predstavljaju  okidač , a pravi uzrok nasilja leži u neravnopravnosti između muškaraca i žena i istorijski nejednakim odnosima moći u porodici“, pojasnila je Raičevićeva.

Ona tvrdi da trenutna situacija otežava prijavljivanje i zaštitu,  jer nasilnici često kontrolišu žrtve i često im oduzimaju  mobilni telefon kako bi ih spriječili da pozovu pomoć.

„Osim toga zbog ograničenja kretanja, mnoge žrtve vjeruju da moraju ostati kući i u slučaju neposredne opasnosti. Zato je u ovom trenutku ključna uloga dežurne službe policije, koju je moguće dobiti na broj 122 , a koja treba hitno da reaguje na svaku sumnju na nasilje ili prijavu, čak i onda kada je upute građani koji žele da ostanu anonimni, a da ne govorim o slučajevima kada zove sama žrtva nasilja i traži zaštitu“, ističe ona.

Kao ozbiljan problem vidi nedovoljnu primjenu policijske naredbe o udaljenju nasilnika iz stana, koju policija može samostalno izreći na period do tri dana, dok sudovi za prekršaje ne izreknu hitne zaštitne mjere. „Ova mjera je ključna za zaštitu žrtava i prevenciju daljeg nasilja, pa ćemo nastaviti da insistiramo na njenoj primjeni, u čemu  očekujemo podršku  Uprave policije i nadležnog Ministarstva unutrašnjih poslova“.

Posebno je, tvrdi, važno zaštititi višestruko ranjive kategorije žena, Romkinje, žene sa invaliditetom, izbjegle i raseljene žene, siromašne žene i one koje su usljed novonastalih okolnosti ostale bez primanja, ili su zaposlene u neformalnoj ekonomiji i prijeti im gubitak posla, žene koje žive na selu, starije žene, samohrane majke.

„Upravo su nam primjeri  revnosnih reakcija policije i tužilaštva u slučajevima kršenja privremenih mjera protiv korona virusa, kojima ovih dana svjedočimo, pokazali da se jednako efikasno mogu primijeniti i zaštitne mjere u slučajevima nasilja, samo ako postoji volja i jasna direktiva sa ključnih pozicija u državi“, zaključuje Raičevićeva.

Pokazati žrtvama nasilja da nijesu same

Kao dio nacionalne kampanje OstaniDoma, pokrenute radi prevencije širenja korona virusa u Crnoj Gori, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava policije i nevladine organizacije koje su članice Operativnog tima za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici realizuju kampanju BezbjednaDoma.

Cilj kampanje je, kako tvrde u Ministarstvu unutrašnjih poslova, ukazati žrtvama da nijesu same i da mogu dobiti pomoć i zaštititi sebe i druge članove porodice od nasilja.

,,Na materijalima koji će biti plasirani putem društvenih mreža i medija, biće broj telefona Uprave policije – 122 na koji se mogu prijaviti nasilnici, broj nacionalne SOS linije za žrtve nasilja u porodici 080 111 111, koja je besplatna, anonima i dostupna 24 sata, sedam dana u sedmici, gdje je za žrtve nasilja obezbijeđena sveobuhvatna podrška, kao i brojevi za specijalizovanu besplatnu pravnu pomoć i psihološku podršku: Sigurne ženske kuće – 069 013 321 (24/7), SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica 020 232 254 i 067 805 297 (24/7), Centra za ženska prava – 067 166 800 (od 9 do 17h, radnim danima) i Centra za romske inicijative – 067 104 700 (24/7)”, navodi se u saopštenju.

Maja Raičević smatra da kampanju mora pratiti profesionalan i hitan odgovor institucija, posebno policije i tužilaštva koji su na prvoj liniji zaštite od nasilja.

„Ohrabruje poruka ministra Nuhodžića da žrtve nijesu same i da će policija hitno reagovati na njihove prijave. Pratićemo da li će zaista biti tako i reagovati, kao i do sada, na sve eventualne propuste ili zloupotrebe“, kaže Raičevićeva za Monitor.

Ivan ČAĐENOVIĆ