Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZORAN LAZOVIĆ U PRITVORU, SUDIJAMA TUŽBA: Obmana i pritvorski dani

Objavljeno prije

na

Advokat Zoran Piperović podnio je tužbu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv sutkinja Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević jer su produžile pritvor Zoranu Lazoviću

 

 

Otkad je u julu 2022. uhapšen Petar Lazović, a potom u aprilu, dvije godine kasnije, i njegov otac, Zoran Lazović, visoki funkcioneri u sektoru bezbjednosti, vodi se velika borba u sudnicama, vladinim institucijama, biznis sektoru  i medijima da se njih dvojica brane sa slobode. Posljednje ponuđeno jemstvo za Petra Lazovića iznosilo je preko devet miliona eura, i odbijeno je u aprilu, malo nakon hapšenja njegovog oca. Posljednje produženje pritvora Lazoviću završilo je tužbama protiv sudija koje su takvu odluku i donijele.

Zoran Lazović je dugogdišnji visoki funkcioner Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i, kasnije, Uprave policije. Više puta je u medijima i tekstovima istraživačkih novinara povezivan sa bezbjednosno interesantnim licima i kriminalnim organizacijama upletenim u šverc cigareta, distribuciju narkotika i ubistva.

Zahvaljujući razbijanju komunikacije na platformi kriptovane aplikacije SKY ECC, policija Europola identifikovala je njegovog sina Petra Lazovića, koji je u to vrijeme kao agent ANB bio dodijeljen Upravi policije, sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala. Prema nalazima Europola i Specijalnog državnog tužilaštva, mlađi Lazović je direktno posredstvom aplikacije komunicirao sa pripadnicima kriminalnog klana, u medijima poznatijeg kao „kavački“. On je sa odbjeglim kolegom – inspektorom iz Kotora Ljubom Milovićem i odbjeglim šefom „kavačkog“ klana Radojem Zvicerom dogovarao krijumlčarenje kokaina, šverc cigareta, oružja, otmice, ubistva i mučenja pripadnika suprotstavljenog klana. Nerijetko su komenarisali i političke prilike u zemlji. Povremeno se u razgovore uključivao i pljevaljski šef narko kartela Darko Šarić, koji je tada robijao u Srbiji. Na osnovu tih dokaza mlađi Lazović je uhapšen prije dvije godine, dok su Milović i Zvicer i dalje u bjekstvu.

Zoran Lazović, koji je u to vrijeme vodio sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i, samim tim, bio nadređen svom sinu, u komunikacijama se pominje direktno, ali on lično ne šalje poruke. Mlađi Lazović ga oslovljava sa „Z“ i navodno prenosi njegova naređenja i poruke ostalim kriminalcima. Povremeno  pošalje i neku fotografiju svog oca, ali sam Zoran Lazović se nikad direktno nije uključio ni u jedan razgovor.

Međutim, putem posrednih dokaza, koje prikupilo Specijalno državno tužilaštvo u saradnji sa Europolom, sakupili su dovoljno za hapšenje Zorana Lazovića u aprilu. Istog dana uhapšen je i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Uhapšeni su zbog sumnje da su kao pomoćnik direktora policije i glavni specijalni tužilac samo formalno sprovodili akcije protiv pripadnika kavačkog kriminalnog klana, dok su im u stvari pomagali u  kriminalnim aktivnostima. Obojica su to negirali na saslušanju.

Viši sud im je nedavno ponovo potvrdio pritvor na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva. Prošle sedmice tu odluku potvrdilo je i Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore. Ova odluka posebno je uzrujala Lazovićevog pravnog zastupnika, advokata Zorana Piperovića.

On je Specijalnom državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu protiv sutkinja Vrhovnog suda Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević koje su produžile pritvor njegovom klijentu. Ocijenio je da se na taj način Vučković i Vuković preporučuju i dodvoravaju većini na vlasti, “jer im bolje preporuke od ove nema”.

Ana Vuković je nekoliko puta konurisala za predsjednicu Vrhovnog suda i ima najbolje izglede da bude izabrana, s obzirom na to da ima najširu političku podršku. Ali do sada se to nije dogodilo. Čini se da je to dodatno razljutilo Piperovića, pa se posebno ostrvio na nju.

“A ja kažem izabrati Anu Vuković za predsjednicu Vrhovnog suda znači postaviti tempiranu bombu u pravosudni sistem i to je jasno, ako kome treba da elaboriram od strane državnih organa – stojim na raspolaganju u svako doba”, kazao je Piperović.

U prijavi navodi da su sudije izmislile okolnosti koje su im poslužile da povežu Lazovića s ubistvom iz oktobra 2020. godine u Spužu. Tamo su vođe beogradskog ogranka „kavačkog“ klana Veljko Belivuk i Marko Miljković ubili navodnog pripadnika suprotstavljenog klana Damira Hodžića i njegovog šurjaka Adisa Spahića. Lazovića terete da je dvojici kriminalaca iz Beograda nezakonito ukinuo zabranu ulaska u Crnu Goru, dok ga je Katnić sa čela Specijalnog državnog tužilaštva pokrivao u tome.

„Iako im je jasno da su (Veljko) Belivuk i (Marko) Miljković zvanično ušli u Crnu Goru u januaru 2021. godine, što na teret i sam tužilac stavlja Lazoviću konstatujući do sada neviđene stvari u pravosuđu, navodeći kako je jasno iz tog njihovog zaključka kakva je ličnost Zoran Lazović, što je s aspekta sudijskog zanata skandalozno jer njih tri nisu neuropsihijatri”, kazao je Piperović za Vijesti.

U spisima SDT-a piše da je Lazović, koristeći autoritet i hijerarhijsko ustrojstvo policijske organizacije, nalagao da se protiv pripadnika kriminalne organizacije, po zahtjevima Radoja Zvicera, ne podnose krivične prijave, a da je Katnić prihvatio da posreduje i kontroliše da SDT ne preduzima krivično gonjenje protiv šefa tog klana i istaknutog pripadnika kriminalne organizacije Duška Roganovića. Navode da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić obmanjivali javnost da su krivični postupci koje je Specijalno državno tužilaštvo, počev od polovine 2022. godine, pokrenulo protiv pripadnika kriminalne organizacije, okrivljenog službenika Uprave policije Crne Gore na radu u Agenciji za nacionalnu bezbjednost – Petra Lazovića pokrenuti u cilju destabilizacije Crne Gore. Takođe su, po njihovom obrazloženju, obmanjivali javnost i da okrivljeni Petar Lazović nije pripadnik kriminalne organizacije Radoja Zvicera, već da je navodno na tajnom zadatku.

Prema spisima predmeta, Lazović i Katnić su u međunarodnoj policijskoj i pravosudnoj saradnji krili podatke o organizatoru kriminalne organizacije Radoju Zviceru i ostalim pripadnicima kriminalne organizacije, a da je Lazović nalagao da službenici Uprave policije Crne Gore u tom periodu samo formalno preduzimaju službene radnje prema organizatoru i pripadnicima kriminalne organizacije, kako bi se stvorio utisak da policija Crne Gore u odnosu na njih zakonito obavlja svoja ovlašćenja.

Pitanje je da li se obmani pridružuje i Zoran Piperović, stavljajući uglednu sutkinju Anu Vuković i odluku tročlanog vijeća sudija, u kojem je ona jedna od sudija, u kontekst političke borbe za funkcije u pravosuđu, a ne zbog materijala sa SKY ECC aplikacije koju već godinama čitamo u medijima? Vuković je, inače, bila istražni sudija 2002. i  2003. godine u predmetu u javnosti poznat kao „afera S.Č.“, a istraga je tada obuhvatala i Piperovića, koji je u to vrijeme obavljao funkciju zamjenika državnog tužioca.

 

Blokirana imovina Lazovića

Specijalno državno tužilaštvo blokiralo je milionski vrijedna dva luksuzna stana u zgradi nadomak Staroga grada u Budvi, za koje su njihovi istražitelji utvrdili da su u vlasništvu Zorana Lazovića i biznismena Aleksandra Aca Mijajlovića, jednog od nekadašnjih, neformalnih vlasnika građevinske kompanije “Bemax”. Privremene mjere upisane su na stanove od 170 kvadrata, na posljednjem 11 spratu luksuzne zgrade, kao i na komforni stan od 120 kvadrata na devetom spratu, koji su uknjiženi na kompaniju “Bemax”.

Specijalno državno tužilaštvo, međutim, utvrdilo je da su Lazović i Mijajlović stvarni vlasnici tih nekretnina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV BIVŠIH ČELNIKA PLANTAŽA: U nebranom grožđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera briketi će, izvjesno, epilog imati u sudnici. To ne znači da se stavlja tačka na dugogodišnje pustošenje jednog od (nekada) najprepoznatljivijih privrednih brendova Crna Gore

 

Dvije godine i dva mjeseca nakon što su, u julu 2022., po nalogu SDT-a, privedeni na saslušanje a potom i zadržani u pritvoru do jeseni te godine,  podgorički Viši sud potvrdio je optužnicu protiv nekadašnjih članova odbora direktora Plantaža AD: Veselina Vukotića (predsjednik borda 2006 -2020.), Boža Mihailovića, Dušana Perovića, Anice Hajduković (nije joj određen pritvor), Đorđija Rajkovića i Seada Šahmanovića. S njima, za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, optužena je i  dugogodišnja izvršna direktorica kompanije Verica Maraš (od 2008. do 2020.). Ona je, u istoj akciji SDT-a i specijalnog policijskog odjeljenja privedena u avgustu 2022. godine, a iz pritvora je izašla otprilike kada i njene kolega iz nekadašnjeg Odbora direktora.

Optuženi su, prema optužnici, navodno krivično djelo počinili od decembra 2019. do aprila 2020. godine, saopštio je specijalni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić. „Optuženi nijesu vršili svoju dužnost u postupku zaključenja očigledno štetnog vansudskog poravnanja, sa privrednim društvom OMP-Engineering DOO, pa su mu tako, usljed djelimičnog izvršenja očigledno štetnog poravnanja, pribavili protivpravnu imovinsku korist, a oštećenom (Plantaže AD – primjedba Monitora) nanijeli imovinsku štetu u visini od 384.672,40 eura”, zaključio je specijalni tužilac navodeću da je za to krivično djelo zaprijećena kazna od dvije do deset godina zatvora.

Afera briketi počinje u novembru 2009., kada su Plantaže objavile poziv za prikupljanje ponuda „u cilju rješavanja problema otpadnih sirovina i otpadnih voda koje nastaju u procesu proizvodnje, a posebno otpada koji se javlja orezivanjem vinove loze i stabala“. Tražio se investitor koji će da izgradi fabriku i kupi opremu za prizvodnju briketa od vinove loze. I da garantuje plasman gotovih proizvoda. Na Plantažama je bilo da obezbijede sirovinu za proizvodnju, minimalno 10 hiljada tona sirovine (lozove orezine) godišnje.

U posao se ušlo sa kompanijom OMP, novoosnovanom firmom iz Podgorice koju su formirali: Oleg Obradović (30 odsto vlasništva), Miodrag Ivanović (30 odsto), Predrag Bošković (30 odsto) i pravno lice Consulting Company doo Zenica (10 odsto vlasništva).Naručena je studija izvodljivosti. Taj dokument je izradio Željko Cumbe, samostalni konsultant i ekspert za bio masu ali i vlasnik Consulting Company koja u OMP ima 10 odsto vlasništva. Po njegovoj analizi, posao obećava decenijski profit reda veličine od dva miliona eura pa naviše. Plantaže i OMP, 20. septembra 2010, osnivaju zajedničko preduzeće – Plant OMP. Fabrika  je izgrađena, kupljena je i montirana oprema za proizvodnju, a nakon toga se ispostavilo da fabrika ne može da radi. Isporučena oprema nije adekvatna za preradu lozove orezine.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEV REŽIM OTVORENO O PLANOVIMA ZA CRNU GORU: Srpski svet i narko biznis pod istom kapom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krajem avgusta je objavljena hagiografija (svetačko žitije) Marka Parezanovića, koji ima već četvrt stoljeća dug staž u Službi. Taj  srpski Džejms Bond gradi i  jača srpski identitet u regionu. Navodi se da je “njegov rad u Crnoj Gori od velikog značaja”, prije svega “rezultati popisa koji još uvijek nije objavljen…” Magazin Poredak,  čiji tekst prenose Novosti Milorada Vučelića , objašnjava da su strategije Parezanovića uključivale  “niz specijalnih operacija koje su obezbijedile trajan uticaj na političku i kulturnu scenu Crne Gore”

 

Krajem avgusta je objavljena hagiografija (svetačko žitije) Marka Parezanovića – Čoveka u vihoru legendi i kontroverzi kako ga je u naslovnici predstavio opskurni Magazin Poredak. Tekst je odmah prenesen u režimskim Novostima čiji glavni i odgovorni urednik je Milorad Vučelić, glavni ratni propagandista Slobodana Miloševića iz 90-tih. Novosti su ove godine dobile za “naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane, a povodom 70 godina rada u oblasti novinarstva i izdavačke djelatosti” Sretenjski orden prvog stepena (za Dan državnosti) koji je Vučeliću direktno uručio sadašnji gospodar Srbije. Tekst o “jednom od najznačajnijih i najintrigantnijih figura u srpskom bezbednosnom aparatu” su prenijeli još neki velikosrpski mediji.

Parezanović koji ima već četvrt stoljeća dug staž u Službi (državna bezbjednost ili BIA) je stigao “u sam vrh operativnog sastava BIA… isključivo (zbog) izuzetne inteligencije, čelične volje, odvažnosti, neumornog rada i zasluga u oblasti kontraobaveštajnog i obaveštajnog rada”. Dobitnik je velikog broja odlikovanja, a navodno se posebno ponosi na ordenje dobijeno od predsjednika Srbije, Rusije i Republike Srpske (RS) koja se u tekstu naziva državom. Parezanović je, piše u tekstu, “mnogo više od običnog državnog službenika – on je i jedan od najbližih i najodanijih saradnika predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i jedan od ključnih arhitekata novog srpskog sveta”. Dalje se opisuje prisni odnos između Parezanovića i gospodara Vučića, o čemu se “sada već ispredaju čitave legende”. On se žrtvuje za gospodara ali i gospodar brine o njemu i navodno mu je 2020. godine “bukvalno spasio život”. Parezanović je zbog svoje borbe za Srbiju, tj. njenog gospodara “meta stranih obavještajnih službi i njihovih saradnika”. On otkriva izdajnike srpstva u redovima opozicije, nevladinog sektora i nezavisnih medija.

Uprkos svemu, ovaj srpski Džejms Bond je “nastavio da gradi i jača srpski identitet u regionu”. Navodi se da je “njegov rad u Crnoj Gori od velikog značaja”, prije svega “rezultati popisa koji još uvijek nije objavljen…i sve veći broj onih koji se opet izjašnjavaju kao Srbi je dokaz obnovljenog srpstva u toj zemlji”. Vučićevo glasilo naglašava da taj “proces nije slučajan, već je posledica dobro organizovanih aktivnosti koje su vodile ka kulturnom i nacionalnom preporodu Srba u Crnoj Gori”. Objašnjava da su “strategije (Parezanovića) bile dugoročne i uključivale su niz specijalnih operacija koje su obezbedile trajan uticaj na političku i kulturnu scenu Crne Gore”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SKRIVANJE RATNIH ZLOČINA 90-IH U UDŽBENICIMA ISTORIJE: Ćutanje s predumišljajem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Udžbenici i kurikulumi nastavnog predmeta Istorija ne obrađuju u dovoljnoj mjeri učešće Crne Gore u ratovima 1990-ih godina. Obuhvataju samo osnovne činjenice i događaje iz tog perioda, a često izostaju detaljne analize i kritički osvrti na ulogu Crne Gore u tim sukobima, ukazuju istoričari Igor Radulović i Miloš Vukanović, autori  Priručnika za nastavnike – Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa, koji je nedavno publikovao Centar za građansko obrazovanje

 

 

,,Nauka i praksa su pokazale da se u društvima koja se ne suočavaju na pravi način sa svojom prošlošću, dramatično povećava mogućnost obnove sukoba… Izučavati kontroverzne teme, poput sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, fundamentalno je važno za razvoj kritičkog mišljenja mladih”, navodi se na početnim stranama Priručnika za nastavnike – Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa, istoričara Igora Radulovića i Miloša Vukanovića, koji je nedavno publikovao Centar za građansko obrazovanje.

U Priručniku je dat pregled dosadašnje prakse nesuočavanja u udžbenicima. U udžbeniku za IX razred napad na Dubrovnik, rat u BiH i Hrvatskoj se spominju. Međutim, ne postoji niti jedan pomen zločina koji su počinili crnogorski građani tokom tog perioda, čak ni na dubrovačkom ratištu.

U udžbeniku za IV razred gimnazije, raspad Jugoslavije je detaljnije obrađen, a posebno poglavlje naslovljeno je „Crna Gora u vrijeme nestanka Jugoslavije 1991-2000.” Ipak, ne spominje se niti jedan ratni zločin počinjen na teritoriji Crne Gore, dok je napad na Dubrovnik stavljen u prethodno poglavlje „Nestanak Jugoslavije i građanski rat” uz objašnjenje da ga je napala JNA, a bez navođenja ikakve veze sa Crnom Gorom.

,,Učenicima se uskraćuju informacije kroz nepominjanje uloge Crne Gore u ratu na prostoru bivše Jugoslavije kao ni zločina na njenoj teritoriji. Naučne smjernice o predavanju kontroverznih događaja iz prošlosti, osim stvaranja kompletne slike, podrazumijevaju i davanje vrijednosnog suda do kojeg je došla istorijska nauka, država i sudovi. Imajući u vidu da su se crnogorske i međunarodne institucije odavno izjasnile i dale svoju ocjenu o glavnim događanjima, ostaje nejasno zbog čega ovi događaji nijesu pomenuti”, pitaju se autori.

Navode i da udžbenici i kurikulumi nastavnog predmeta Istorija u Crnoj Gori ne obrađuju u dovoljnoj mjeri učešće Crne Gore u ratovima 1990-ih godina. Obuhvataju samo osnovne činjenice i događaje iz tog perioda, a često izostaju detaljne analize i kritički osvrti na ulogu Crne Gore u tim sukobima. ,,Na ovaj način učenici/e stvaraju nekompletnu sliku o datom periodu i ne stiču potpun uvid u važan dio savremene istorije svoje države. Ovakav pristup može uticati na razumijevanje istorijskih procesa i otežava suočavanje s prošlošću”, piše u Priručniku.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo