Povežite se sa nama

OKO NAS

ZORAN BEĆIROVIĆ I SKIJALIŠTA CRNE GORE U ZAJEDNIČKOM POSLU NA BJELASICI: Naš trošak, njegova žrtva

Objavljeno prije

na

 Dva skijališta se spajaju, još nije poznato kako će biti dijeljen prihod od  jedinstvenih ski-karata, ali Bećirović kaže da će on biti na gubitku. I da se žrtvovao u korist države

 

Objedinjavanje ponude dva kolašinska skijališta, državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450 trebalo bi da se završi uskoro. Potrebno je da se završi testiranje žičare K7, građene novcem države, koja će spojiti staze dva skijališta na Bjelasici. To će podrazumijevati i jednistvenu ski-kartu, a prihode će dijeliti država i Zoran Bećirović, koji je vlasnik Ski-centra Kolašin 1450.

Vijest o fizičkom objedinjavanju skijaške infrastrukture na Bjelasici obradovala je korisnike, ali još se ne zna kome će opanci, a kom’ obojci iz tog privatno javnog partnerstva. Dok su iz Skijališta Crne Gore, u okviru kojeg je radi Ski- centar Kolašin 1600, tajnoviti, Bećirović već, preko bliskih mu portala,  predstavlja sebe kao žrtvu budućeg dogovora.

Prve, nazavnične, informacije iz Ski-centra Kolašin 1600 govorile su da će od naplate jednistvenog ski-pasa 70 odsto pripasti državi, a ostatak Ski-centru Kolašin 1450. To su iz  Bećirovićeve firme odmah demantovali. I takve  informacije nazvali „zakulisnim radnjama“. Prema njihovoj interpretaciji,  dogovorene je bitno drugačija „podjela kolača“. Detalje sporazuma prati objašnjenja da se, na sopstvenu štetu, „izašlo u susret državi“.

Skijališta Kolašin 1450 i 1600 su u fazi ugradnje opreme koja precizno može da obračunava procenat podjele ski-pasova na dnevnoj bazi. Kada bi se po tom parametru mjerile posjete, Skijalište Kolašin 1450 bi sigurno imalo udio od prodaje jedinstvene ski-karte veći od 50 odsto. Međutim, Skijališta Crne Gore i Kolašin 1450 su se ove godine dogovorili da podijele udio tako što će državno skijalište Kolašin 1600 dobiti 60 procenata od prodaje ski-pasova, a Kolašin 1450 – 40 odsto. Jasno je, dakle, da Kolašin 1450 u ovom slučaju izlazi u susret državi na sopstvenu štetu”,  navodi poratal Aaktuelno riječi neimenovanih izvora  „dobro upućenih“ u način poslovanja skijališta na Bjelasici.

Prema tim izvorima, navodno su iz Skijališta Crne Gore predložili da se ovogodišnji prihodi dijele pola-pola. No, kako su rekli,  „na zadovoljstvo državnog Skijališta odmah je dogovorena raspodjela koja još nije zvanično potvrđena“. Tu su i motivi. „Kolašin 1450 je žrtvovao dio dobiti da rukovodstvo državnih firmi ne bi bilo provlačeno kroz medije kako su nesposobni ili kako su zakinuli državu“.

Međutim, kako je Monitoru kazao direktor Skijališta Crne Gore Đuro Milošević nikavog dogovora o podjeli prihoda od ski-pasova još nije bilo. Svi predlozi, kazao je on, na zajedničkim sastancima sa menadžmentom  Bećirovićevog ski-centra bili su posve neformalni.

„Prije svega, sa mnom nije moglo biti nikavog zvaničnog  dogovora, jer odluku treba da donese bord direktora Skijališta Crne Gore. Kako će se dijeliti prihod od ski-pasova tek treba da se dogovorimo i to će biti učinjeno neposredno prije puštanje u rad žičare K7, koja treba da poveže infrastrukturu oba skijališta. Mislim da se time sada ne treba baviti“, kazao je Milošević Monitoru.

Povezivanjem postojeće skijaške infrastrukture na Bjelasici skijašima će biti na raspolaganju oko 40 km staza. Prema zvaničnim podacima, Bećirovićevo skijalište ima 17 km staza. Osim šestosjedne žičare, imaju i bebi ski-lift i tri ski-lifta tipa „tanjir“, čija je dužina po pola kilometra.

Uključujući izgradnju žičare K7 i nove staze, država je u Ski-centar Kolašin 1600 do sada uložila oko 30 miliona eura. Izgradnja nove žičare koštala je 9,1 miliona, a novih 10 kilometara staza oko 1,8 miliona eura.

To je trostruko više od cijene koju je Bećirovićeva firma Bepler i Džejkobson 2007. godine platila za DD Ski centar Bjelasica, od kojeg kasnije nastaje Ski- centar Kolašin 1450.

Za nešto više od pola milona eura Bećirović je dobio 147.000 m2  zemljišta,  žičaru, tri ski-lifta, dva restorana, vodohvat i vodovod Jezerine-Bljušturni do. Predstavnici manjinskih akcionara bivšeg Ski-centra Bjelasica više puta su ponavljali da je, u trenutku kada je Privredni sud pokrenuo stečaj u tom preduzeću, dug bio manje od pet procenata od ukupne imovine, kojom je firma raspolagala. Nakon toga, DD Ski-centar Bjelasica podnio je žalbu Vrhovnom sudu u zakonskom roku protiv rješenja o otvaranju postupka stečaja. Žalba je podnijeta, zbog „bitnih povreda Zakona o prinudnom poravnanju, stečaju i likvidaciji (ZPPSL) i Zakona o parničnom postupku (ZPP)“. Vrhovni sud uskoro je u cjelosti uvažio žalbu.

Privredni sud je ignorisao odluku Vrhovnog suda. Stečajno vijeće je nastavilo s postupkom, a da nikada nije donesena odluka o zakonitom uvođenju stečaja. To jest, o drugom stečaju 1999. godine nijesu bili obaviješteni manjinski akcionari, ali ni tadašnji direktor Luka Medenica, na čiji je prigovor Vrhovni sud poništio rješenje o uvođenju stečaja. Manjinski akcionari u oktobru su najavili za Monitor da će  pokušati da državu privole da preispita privatizaciju tog kolašinskog preduzeća.

Bećirović je u posljednje vrijeme više posvećen gradnji hotela na Bjelasici nego Skijalištu.

U toku je izgradnja više turističkih objekata čiji je on investitor. Kupovinom imovine nekadašnjeg Ski-centra Bjelasica dobio je vrijedno građevinsko zemljište. Posebnim ugovorom s državom, prije dvije godine, postao je i zakupac atraktivnog dijela Bjelasice na period od 90 godina. Ski-centar Kolašin 1450 dio je konzorcijuma kojem je Vlada dala u zakup 270.000 metara kvadratnih zemljišta na Bjelasici. Zauzvrat, država će na ime godišnjeg zakupa  od Bećirovića i njegovog poslovnog partnera Baškima Uljaja, biznismena iz Albanije, dobijati 10 euro centi po kvadratu i hiljaditi dio neto dobiti investitora. Na godišnjem nivou, to garantuje prihod od 27.000 eura fiksne zakupnine, uvećane za 1.000 eura po svakom milionu dobiti koju Uljaj i Bećirović prihoduju nakon odbijanja troškova poslovanja.

Na zakupljenom zemljištu Bećirović i njegovi poslovni partneri, u narednih devet decenija, imaju pravo i obavezu da grade hotele, turističko naselje i apartmane za prodaju, ukupno 74.000 kvadrata stambenog i poslovnog prostora.  Infrastruktura do tih objekata uglavnom je već završena. Ili treba da se završi uskoro. O našem trošku.

Novcem iz budžeta već je, dijelom, završena infrastruktura za stabilno snabdijevanje električnom energijom. U planu je da se novcem iz državne kase i evropskih fondova finansira i vodosnabdijevanje tog dijela Bjelasice. Država će graditi i garažu u blizini oba ski-centra.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo