Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Znaće oni kako

Objavljeno prije

na

Dugoočekivani izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o poslovanju RTCG tokom 2010. godine konačno je dospio u javnost, potvrdivši optužbe da je menadžment te kuće poslovao nezakonito i neracionalno trošio novac, sa većim gubicima od prikazanih. RTCG je jedan od rijetkih u novijoj istoriji Crne Gore koja je zbog nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju dobila ,,negativno mišljenje” DRI.

Zbog ,,nesavjesnog trošenja” nedavno je smijenjen direktor RTCG Branko Vojičić. Prethodno je Savjet odbio da usvoji finansijski izvještaj RTCG, zbog neslaganja sa načinom na koji je menadžment trošio sredstva. Jedan dio članova Savjeta tada nije glasao za smjenu Vojičića uz obrazloženje da treba sačekati izvještaj DRI. Vojičić je podnio tužbu sudu, tvrdeći da je nezakonito smijenjen, i da je poslovao u skladu sa zakonom.

Izvještaj DRI o poslovanju RTCG za 2010. godinu kaže drugačije. Iz tog se dokumenta jasno vidi da je RTCG u haosu – od nezakonitih ugovora o radu vrha menadžmenta i isplaćivanja zarada i varijabila bez jasno utvrđenih kriterijuma, do nepotpunih finansijskih izvještaja koji ne prikazuju tačno dugovanja i imovinu te kuće i velikih dugova.

DRI u svom izvještaju podsjeća da je Vlada Crne Gore 2009. godine, nakon što je Televizija vraćena na budžetsko finansiranje, otpisala dugove RTCG od preko 16 miliona eura. Bez obzira, konstatuje se, RTCG je nastavila da posluje sa gubitkom. Za tri godine RTCG je iz budžeta finansirana sa blizu 39 miliona eura, navodi se u izvještaju, dok je za isto to vrijeme ostvarila nešto oko sedam i po miliona eura sopstvenih prihoda.

Prema finansijskom izvještaju, RTCG je poslovala sa 1, 2 miliona eura gubitka tokom 2010. godine. DRI u svom izvještaju navodi da je dug veći i da nije uračunato kreditno zaduženje iznosu od 858 hiljada eura ,,što dovodi u pitanje tačnost iskaza po Bilansu stanja i Bilansu novčanih tokova”.

Član Savjeta Goran Đurović za Monitor ocjenjuje da je dug RTCG trenutno još veći. U izvještaju DRI nema dugova koji su kasnije napravljeni, kako što je dug od 900 hiljada eura prema Radio-difuznom centru u iznosu od 900 hiljada eura. ,,Nema ni 293 hiljade koje nijesu evidentirane i uplaćene na osnovu nalaza inspekcije Poreske uprave”, kaže Đurović. Dio Savjeta koji je smijenio Vojičića ranije je ukazao da je dug RTCG za 2010. godinu veći od prikazanog, da je u međuvremenu porastao i da trenutno prelazi više miliona eura.

Izvještaj pokazuje i da su ugovori o radu vrha menadžmenta nezakoniti, da je kolektivni ugovor nezakonit i da su dodaci na zarade dijeljeni bez jasno utvrđenih kriterijuma. Nezavisni revizor je ranije konstatovano da je najuži menadžment te kuće primao zarade od preko 200 hiljada eura godišnje. ,,Ugovori o radu generalnog direktora, direktora Televizije, Radija, zajedničkih tehničko-tehnoloških i opštih poslova i markentinga nijesu u skladu sa Zakonom o radu”, navodi se u izvještaju. Đurović za Monitor kaže da bi to moglo da znači da Vojičić neće dobiti dogovorenu otpremninu od oko 70 hiljada eura.

Slavko Šepić, v.d generalnog direktora RTCG pohvalio se podatkom da je da proteklog mjeseca smanjio gubitke za oko 80 hiljada eura. Neki od zaposlenih u Televiziji smatraju da su te uštede napravljene na uštrb programa, u koji je i ranije rukovodstvo ulagalo tek 20 odsto ukupnih prihoda RTCG. Šepić je smijenio Miodraga Vučinića, direktora opštih poslova RTCG. Vučinić je navodno smijenjen jer je Vojičiću ,,pomogao” u poslovanju sa gubicima.

Iako je nakon smjene Vojičića u prvi plan stavljena neracionalna potrošnja u toj kući, to nije najveći problem javnog servisa. Nikada nije ozbiljno razmotren održivi model finansiranja RTCG koji bi donio stabilnost i nezavisnost javnog servisa, zbog čega je između ostalog odavno onemogućeno da se RTCG razvija i transformiše u servis građana. Model finansiranja preko pretplate, što je i najčešći model koji koriste javni servisi, nije zaživio. To je vrh vlasti iskoristio da RTCG vrati na državni budžet, onemogućivši joj tako da zaista krene putem profesionalizacije na uštrb zaštite političkih interesa. Prethodno je pokušaj pretvaranja RTCG iz državne televizije u javni servis vlast osujetila tako što je ozakonila da parlament, odnosno političke partije, direktno bira članove Savjeta, najvećeg upravljačkog tijela RTCG.

Monitor je više puta podsjećao da smjena Branka Vojičića neće sama po sebi označiti ozdravljenje RTCG i njenu transformaciju u javni servis.

Na kraju, povećanje medijskih sloboda i profesionalno izvještavanje ni ne pominju se više kao problem RTCG. Vojičić nije smijenjen zbog kvaliteta programa, a njegovi najuži saradnici ostali su na istim pozicijama.

Smjena Vojičića otuda može biti dobra prilika da novi medijski specijalac zaradi dobru platu. Prilikom izbora novog direktora, vidjećemo ko je stvarno smijenio Vojičića, oni koji su ga iza zavjese postavili ili oni u Savjetu koji žele istinske promjene.

Konkurs za generalnog direktora RTCG je raspisan, ali kako saznajemo, još nema dostavljenih kandidatura. U početku se pominjalo nekoliko potencijalnih kandidata – Srđan Kusovc, Darko Šuković, nekadašnji ministar turizma Predrag Nenezić. Sada se sve češće može čuti da je gotovo izvjesna kandidatura – Rada Vojvodića, direktor Televizije In.

Vojvodić je stari kadar državne televizije. Bio je urednik Trećeg kanala u vrijeme kada je RTCG vodio Goran Sito Rakočević, kum bivšeg premijera Mila Đukanovića, kada su u RTCG napravljeni milionski gubici i stvoren ogroman višak zaposlenih. ,,Dobro znate da je Rade Vojvodić 2002. godine opustošio našu kuću, kadrovski, tehnički i finansijski”, prokomentarisao je mogući dolazak Vojvodića na čelo RTCG Branko Vojičić, nakon što je smijenjen.

Vojvodić će ostati upamćen po tome što se njegovo ime nedavno našlo među finansijerima DPS-a, što je on demantovao. Iz DPS-a ga se, međutim, nijesu odrekli. Saopštili su da na spisku nemaju drugog Rada Vojvodića.

Vojvodić je nakon otvaranja TV IN demantovao da DPS ima ikakve veze sa tom televizijom. Iza TV IN zvanično stoji slovenačka Državna založba, ali je bilo tvrdnji da je stvarni vlasnik Stanko Subotić. To je nedavno i javno ustrvdio Ratko Knežević, bivši bliski saradnik Mila Đukanovića. TV IN je nedavno emitovala intervjuu sa Subotićem, licem sa Interpolove potjernice bez kritičkog odnosa prema Subotiću i informacijama koje on plasira, nakon čega su iz opozicije optužili TV IN da je stala na stranu organizovanog kriminala.

Vojvodića za mjesto direktora RTCG preporučuje i to što zna da se svrsta. On je, sa još nekolicinom svrstanih medijskih stručnjaka, nedavno odbio da prisustvuje skupu o medijima u Briselu zbog izbora panelista na tom skupu – predstavnika Vijesti i Monitora. Dolazak predstavnika Vijesti i Monitora, pravdali su se – „podstiče tabloidno novinarstvo”. Tabloidno novinarstvo je termin koji je prvi upotrijebio bivši premijer Milo Đukanović u govorima protiv medija koji su kritički nastrojeni prema režimu i njegovom načinu vladanja. Nakon toga su ga zdušno počeli koristiti predstavnici režimskih medija. Kao znak raspoznavanja, valjda.

Vlast RTCG neće propustiti lako. Ovakvi njima trebaju. Građani takođe znaju, izbor je prost – ili ovakvi isprobani kadrovi ili Javni servis. Oboje ne može.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo