Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZNACI: Birana meta

Objavljeno prije

na

Sutkinja Rabrenović  produžila je pritvor Dragutinu Šukoviću, koji se tereti da je napadom na Esada Kočana, urednika Monitora, počinio krivično djelo – ugrožavanje sigurnosti. „Duboko sam ubijeđen da iza ovoga stoje nalogodavci. Spreman sam da odustanem od pridruživanja  krivičnom gonjenju ukoliko optuženi saopšti ko su“,  kazao je Kočan

 

„ Siguran sam da se tog dana nismo sreli slučajno, već da je mene  čekao da me maltretira“, kazao je Esad Kočan na početku suđenja Dragutinu Šukoviću (55), višestrukom povratniku kome se sudi zbog nedavnog napada na glavnog i odgovornog urednika Monitora. „ Duboko sam ubijeđen da njegov motiv nije lični ili neki trenutni bijes, već da sam napadnut zbog mog rada, te da iza ovoga stoje nalogodavci. Zato sam spreman da odustanem od pridruživanja krivičnom gonjenju ukoliko optuženi saopšti ko su“.

Kočan je opisao detalje napada pred ulazom zgrade u kojoj živi, oko 17 sati 27. marta, dok se vraćao iz redovne popodnevne šetnje.

,,Kada sam došao blizu zgrade,  na jednoj stazi su dvije klupe i tu su bili momci, njih petorica,  i čovjek, koji je stajao pored njih, sa limenkom piva u rukama. Prošao sam zaobilaznom stazom, pet metara udaljenom od ove, kada sam čuo: mišu jedan ili štakoru, znam da je neki glodar bio u pitanju. Krenuo sam ka zgradi i pomisio – šta je ovo, a onda sam čuo psovke i prijetnje : ‘Što je pi…ce, jesi li se prepao’… To  Šuković govori dok  kreće oko 15 metara dugom dijagonalom ka ulazu zgrade. Kad je stigao Kočana krenulo je maltretiranje: ‘Vlažiš li pi…ce od straha, ovdje stalno dolazim, ovdje imam ženu’“, ispričao je Kočan. On je mislio da je napadač dio društva koje je sjedjelo na obližnjoj klupi.

,,Oni meni, sve vrijeme, djeluju kao da su zajedno, da su ekipa. Ja sam u nemogućoj situaciji, jer mi on jasno daje do znanja da zna gdje živim, zbog čega sam odlučio da ne ulazim u hol. Mislio sam svi će ući u hol i da će me masakrirati. Zato sam stao ispred ulaza i tu pokušao da razgovaram sa njim, da ga urazumim. Zalud. On me vrijeđa, prijeti, da će me prebiti,  pravi agresivne pokrete rukama i  ponavlja  znaš li ti ko sam ja“.

Šuković ga je potom uhvatio za mantil u predjelu grudi, ali se Kočan  izmakao. Kad se Šuković udaljo malo od njega, Kočan je upitao momke na klupi, jesu li sa njim i da li oni to podržavaju. Kada su mu odgovorili da nijesu, tada je, kako je naveo, rekao da će da zove policiju, a potom odlučio da ode do stana.

,,Trudio sam se da se ponašam što normalnije. Skinuo sam mantil i šešir. Uzeo sam telefon, nisam htio iz stana da zovem policiju, da ne uznemirim porodicu, uzeo  sam štap koji stoji u hodniku do vrata, pošto ga često koristim zbog višegodišnjih zdravstvenih problema, i krenuo nazad. Nisam mogao da se sjetim broja policije, pa sam nazvao prijatelja  i zamolio da pozove policiju. Sišao sam na  stazu, gdje su stajali Šuković i još nekoliko tih momaka. Nismo bili blizu kada sam mu se obratio i rekao da sam zvao policiju. Kako sam to izgovorio, on je stisnutom šakom, jurnuo ka meni i rekao: ‘Sad ću da ti j…m mater, prebiću te’. Podigao sam desnu ruku, upozorio ga da ne prilazi, a  štapom udario u podlogu. Odmahivao sam, potom  štapom prema njemu  kako bih ga zadržao na distanci ali kako je  on još agresivnije nastavljao da se približava udario sam ga po isturenoj ruci, ali to nije bio udarac koji je njega zaustavio. Ovi momci su pritrčali i stali između nas, zaustavili ga, a zaustavljali su i kasnije  njegove pokušaje da me napadne“,  rekao je Kočan.

Optuženi je, tokom iznošenja odbrane ponudio drugačiju verziju događaja. „U jednom dijelu, kriv sam“, kazao je objašnjavajući kako je, zapravo, on žrtva napada. Šukovićev iskaz se u gotovo svim detaljima razlikovao od onoga što je ispričao nakon hapšenja u policiji, ali i kasnije tokom davanja izjave pred tužiteljkom Snežanom Šišević.

Kada je sutkinja Nada Rabrenović pročitala njegove ranije iskaze, koji se ne poklapaju sa svjedočenjem, Šuković je rekao da je bio pripit i da mu se pamćenje potpuno povratilo tri dana nakon hapšenja. ,,Inače, imam slabo pamćenje…  Kada su me zatvorili, ja za sebe nisam znao, nisam se ni sjećao da sam tog dana uopšte bio u Bloku 5”, tvrdio je Šuković.

Suđenje će biti nastavljeno saslušanjem svjedoka, a sutkinja Rabrenović je donijela rješenje da se produži pritvor Šukoviću, koji se tereti da je počinio krivično djelo – ugrožavanje sigurnosti. Optuženi je, višestruki povratnik koji je, prema izvodima iz kaznene evidencije nekoliko puta osuđivan, pored ostalog i za pokušaj ubistva, na ukupnu zatvorsku kaznu dužu od 23 godine.

Glavno pitanje je hoće li, do kraja procesa, biti rasvijetljeni motivi napada na glavnog urednika Monitora, ili će i dalje sve ostati na posljednjoj karici u lancu nasilja nad novinarima. Izvršiocu.

R.M.

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo