Povežite se sa nama

MONITORING

ZLOUPOTERBA VIDEO NADZORA: Kriminalci i policajci kao Veliki brat

Objavljeno prije

na

Čuveni Džordž Orvel napisao je roman “1984”, viziju svijeta u kojem će svi biti pod prismotrom Velikog Brata. U romanu kao najmoćnije oružje represivnog režima opisuje Telekran, uređaj koji istovremeno prima i šalje sliku i ton. Bio je postavljen svuda po Londonu.

Do prije neki dan na Orvelov London ličio je Kotor. Mjesecima je više od dvadeset video kamera bilo postavljeno na raznim lokacijama ovog drevnog grada, na ulazu u tunel Vrmac, u naseljima Kavač i Dobrota…

Nezvanično, video kamere su postavili članovi kriminalnih grupa da kontrolišu ko ulazi i izlazi iz grada i kreće se Kotorom. Kriminalci su se, navodno, tako štitili, kontrolisali ko im se približava, prikupljali materijal za eventualne ucjene…

U Kotoru je policija pronašla 18 kamera i uklonila ih. U osam slučajeva utvrđeno je ko ih je postavio, a tri osobe su uhapšene, saopštilo je Vrhovno državno tužilaštvo. Tužilaštvo je naložilo da se utvrdi da li je postavljanjem kamera učinjeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.

Čudno je kako su kamere postavljene na stubovima ulične rasvjete, trafo-stanici, javnim mjestima…, a da nijedna opštinska služba nije reagovala.

,,Sa bezbjednosnog aspekta ovo predstavlja evidentan propust zbog toga što ništa nije učinjeno na sprječavanju krivičnih djela i to u produženom trajanju. Ovo je jasan primjer nesprovođena zakona, odnosno njegove selektivne primjene, što je još opasnije. U ovom slučaju logika i pravo su isključeni i to duži period samim tim što se procesno nijesu preduzimale odgovarajuće mjere i radnje, već se čekalo da Vrhovno državno tužilaštvo naredi da odgovorni počnu da rade svoj posao za koji su plaćeni”, kaže, u razgovoru za Monitor, Vladan Pavićević, privatni detektiv.

Uprava policije najavila je još u avgustu 2011. godine da će predložiti nadležnim ogranima lokalne samouprave postavljanje sistema video nadzora u gradskim jezgrima i na glavnim saobraćajnicama u primorskim gradovima radi prevencije i otkrivanja krivičnih djela i prekršaja, kao i smanjenja broja saobraćajnih prekršaja. Plan nije realizovan, a policiju su, bar u Kotoru, preduhitrili kriminalaci.

Agencija za zaštitu ličnih podataka je saopštila da im niko nije tražio saglasnost za postavljanje video nadzora na javnim površinama u Kotoru.

,,Video nadzorom mogu se, kao u Velikoj Britaniji, pokrivati gotovo cijeli gradovi, ali ono što je bitno jeste da se to tamo radi po propisima javno objavljenim, a opremu instalira ovlašćena služba. Ukoliko se ukaže potreba podatke dobijene video nadzorom uzimaju ovlašćeni organi, prvenstveno policija. U zemljama kontinentalne Evrope manje više odstupa se od pokrivenosti cijelih gradova i pokrivaju se mahom aerodromi i željezničke stanice gdje je veliki protok ljudi i gdje postoji opasnost od terorizma. Napominjem, u Velikoj Britaniji javne površine se snimaju po javno objavljenim propisima, za razliku od situacije u Crnoj Gori gdje se video nadzor zloupotrebljava”, objašnjava za Monitor Aleksa Ivanović, savjetnik u Agenciji za zaštitu ličnih podataka.

Još prije četiri godine u tadašnjem izvještaju Agencije upozoreno je da se video nadzor u Crnoj Gori u većini slučajeva zloupotrebljava.

Ivanović naglašava da video nadzor mora biti postavljen na način propisan zakonom, a u skladu sa zakonom moraju da se obrađuju i čuvaju podaci i štiti privatnost građana. I to ne samo kada se video nadzor koristi za potrebe privrednih društava i građana, nego i za potrebe države.

,,Video nadzor je značajan za zaštitu javnog reda i mira, ali se mora napraviti balans sa zaštitom prava na privatnost i ličnih podataka građana”, upozorio je, takođe prije četiri godine, šef Sektora za politiku u Delegaciji Evropske unije u Podgorici Alberto Kamarata.

Odavno je javna tajna da su brojne javne lokacije i u Podgorici pokrivene kamerama, koje se koriste u privatne svrhe. Jedna od njih je naselje Zagorič, u kojem živi veći broj bezbjednosno interesantnih osoba. Prodaja opreme za video nadzor svakodnevno se oglašava u medijima, nije skupa i svako može da je instalira. Tako mogu da se detektuju i zloupotrebljvaju biometrijski podaci, događaji iz privatnog života, prati kretanje građana…

Da li video nadzor u vlasništvu građana može da pokriva javni prostor?

,,Po Zakonu o zaštiti ličnih podataka može da se snima samo ono što je u vašem posjedu. Naš zakon je usklađen sa zakonima Evropske unije. Ali, vidjeli smo i na primjeru Kotora da građani video nadzorom pokrivaju i javni prostor. I privredna društva koriste video nadzor zahvatajući velikim dijelom i javne površine. Oni nemaju pravo na to i Agencija za zaštitu ličnih podataka preko svojih kontrolora treba da utvrdi sve relevantne činjenice vezane za ovaj slučaj”, kaže Ivanović.

I Vladan Pavićević podsjeća da je neovlašćeno snimanje kažnjivo, jer se njime krše osnovna ljudska prava i slobode.

,,Ustav i zakon Crne Gore štite građanke i građane od neovlašćenog snimanja. U kotorskom slučaju je jasno da je kršen Ustav Crne Gore i to za duži period, što je dovelo do haosa, javnost je uznemirena i svi sa nekom zebnjom o tome govore. Ako je istina da je takav video nadzor postojao duži period onda je logično da se zapitamo gdje je završio prikupljeni materijal, da li će se neko pridružiti krivičnom gonjenju, postaviti odštetni zahtjev zbog neovlašćenog snimanja i neovlašćenog prikupljanja podataka”, pita se Pavićević.

Zbog video nadzora jedna tužba iz Crne Gore stigla je i do Suda u Strazburu. Profesori Prirodno-matematičkog fakulteta dr Jovan Mirković i dr Nevenka Antović podnijeli su početkom 2012. godine tužbu protiv Univerziteta Crne Gore, Agencije za zaštitu ličnih podataka i države. U tužbi su tražili da se zabrani dalja obrada ličnih podataka od strane dekana fakulteta Predraga Stanišića, da se naloži trajno uklanjanje video-nadzora iz unutrašnjosti sala u kojima se izvodi nastava, kao i brisanje ličnih podataka sakupljenih nezakonito.

Video nadzor može biti koristan policiji, ali nekad ni od njega nema koristi. Podsjećamo na paljenje dva dostavna vozila Vijesti prije pet godina, kada nijedna od kamera nije ,,uhvatila” osobu koja ih je zapalila. Čudne neke kamere.

Ranije se polemisalo i o tome treba li instalirati video kamere u školama, bolnicama, kafićima…

Kotorski slučaj će aktuelizovati i ta pitanja. Za sada je nesporno: u svijetu mnogi gradovi imaju kriminalce, a naši su imali svoj grad! Pod punim nadzorom.

Kamere za uznemiravanje građana

– U Crnoj Gori ne postoji jasan pravni okvir o pokrivanju video nadzorom javnih površina. Treba donijeti novo ili izmijeniti postojeće zakonodavstvo kako bi bi se građanima garantovala pravna sigurnost u vezi video nadzora, posebno na javnim površinama, a organima za sprovođenje zakona omogućilo sankcionisanje počinilaca krivičnih djela. Državno tužilaštvo je najavilo da će utvrditi eventualnu krivično-pravnu odgovornost povodom slučaja u Kotoru, ali ostaje nam da vidimo da li imamo mogućnost pokretanja i prekršajnog postupka, po članu 4. Zakona o javnom redu i miru. Video nadzor s razlogom izaziva uznemirenje građana i oni imaju pravo da od države traže da gradom mogu slobodno da šetaju bez ikakvih uznemiravanja. Često prolazimo pored kamera a nigdje nema upozorenja da se snima, ko snima, za koje potrebe i ko će koristiti te podatke. U Zapadnoj Evropi stoje takva upozorenja i možda je ovo što se desilo u Kotoru najbolja prilika da reagujemo kao država i da građanima garantujemo ostvarivanje njihovih ljudskih i ostalih prava, kaže Aleksa Ivanović.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo