Više udruženja građana sa sjevera Crne Gore obratilo se Monitoru sa inicijativom da država hitno formira preduzeće koje će se baviti sječom, vučom i izvlačenjm drveta iz šume, a zatim prodajom na jednom lageru, kako bi na taj način pomogli da svi obezbijede ogrijevna drva za predstojeću sezonu
Sezona grijanja na sjeveru je već počela, a ogrijevno drvo za mnoge je noćna mora. Šume su svuda okolo, ali prema trenutnim cijenama ogrijevna drva su za stanovnike ne samo sjevera, već čitave države, postala nerješivi problem. Njihova cijena je na maksimumu u odnosu na prethodne godine.
„Za to su krivi nakupci. Država ima i sada određene količine drveta koje opredjeljuje građanima po cijeni od jedanaest metara po kubiku u dubećem stanju. Ali, nemaju svi građani mehanizaciju, i taj posao uglavnom preuzimaju nakupci, koji se se debelo ugrađuju i na taj način se vrši pljačkanje građana“ – objašnjavaju u udruženju u Rožajama.
U tom gradu cijena ogrijevnog drveta dostiže po metru kubnom 80, pa čak i 90 eura. U Plavu i Gusinju cijena ogrijevnog drveta je oko 75 eura, sa tendencijom rasta, nešto niža cijena je u Andrijevici i Beranama, za desetak eura, ali je sve to skupa u odnosu na prošlu godinu mnogo skuplje.
„Cijena u Podgorici, mogli smo vidjeti ovih dana na televiziji, kreće se oko 80 eura za kubik. I to u ovom trenutku, i niko ne može garantovati da neće dostići i stotinu eura“ – kaže taj sagovornik.
On objašnjava da je razlika između Podgorice i gradova na sjeveru u tome što je na sjeveru potrebno za jednu grejnu sezonu obezbijediti mnogo više drveta.
„Neko će u Podgorici sezonu proći sa tri ili pet metara drveta, u kombinaciji sa klimom. Vi u Rožajama ili Plavu i Gusinju, na hiljadu metara nadmorske visine, grejnu sezonu koja traje makar osam mjeseci, ne možete čekati bez trideset metara ogrijevnog drveta. Sada vidite koliko je novca potrebno nekom građaninu iz Rožaja da obezbijedi samo drva za zimu“ – kažu u tom rožajskom udruženju.
Prema njihovim riječima, dobro je da država daje određenu količinu drveta za ogrijev za građane po cijeni od 11 eura.
„Ali pošto običan građanin nema mehanizaciju, taj posao obično dobiju nakupci. Nakupac doveze na odredište deset metara drveta za ogrijev za trista eura, a onda formira cijenu da bi zaradio“ – objašnjavaju u ovom rožajskom udruženju.
Oni smatraju da je jedino rješenje da država angažuje jednu firmu koja će već s proljeća izvlačiti iz šume drvo za ogrijev, i prodavati pod kontrolom države na jednom lageru.
„Država je dužna da to učini, prije svega prema građanima sjevera, iz čijih šuma odlaze milioni i milijarde eura najkvalitetnijeg drveta za industriju, dok građani od toga nisu imali nikave koristi. Umjesto da budu najbogatiji region zbog tolikog šumskog bogatstva, oni su postali najsiromašniji region iz kojeg se samo odlazi“ – upozorili su u tom udruženju.
Iz ovog i drugih udruženja građana sa sjevera smatraju da ne treba čekati sljedeću godinu, jer problem već postoji. .
„Čak je i cijena peleta ove godine u padu, i kako stvari sada stoje, jeftinije je grijanje na pelet, nego na ogrijevno drvo“ – kažu u udruženjima građana sa sjevera.
U Udruženju drvoprerađivača iz Plava imaju jednostavno rješenje, makar za ovu godinu. Oni smatraju da bi sanitarnim čišćenjem Nacionalnog parka Prokletije od oboljelog drveta i takozvanih vjetroizvala, svi građani Plava i Gusinja mogli ove godine da se na najeftiniji mogući način obezbijede ogrijevnim drvetom.
„Mi smo i ranije ukazivali na to da se već godinama ne pristupa zakonskoj obavezi čišćenja NP Prokletije. Ako bi se brzo reagovalo i dozvolilo čišćenje Nacionalnog parka od oboljelih stabala i vjetroizvala, mogli bi svi građani Plava i Gisinja da se dvije, pa čak i tri sezone obezbijede ogrijevnim drvetom, umjesto što godinama propada u šumi. I ne samo građani ova dva grada, već svih gradova u regionu“ – kazali su iz ovog udruženja Monitoru.
Kako su objasnili, krajnji rok da se pristupi ovakvoj ekološki korisnoj akciji sa jedne strane, i socijalno humanitarnoj sa druge, bio bi kraj septembra ili početak oktobra, prije nego se temperature na tim visinama spuste ispod nule i počnu snjegovi.
„Zakon je tu potpuno jasan. Sanitarna sječa u nacionalnom parku je ne samo dozvoljena, već i nužna u slučajevima širenja bolesti i čišćenja vjetroizvala. Od nekih predstavnika NP Crne Gore ovih dana smo mogli čuti kako stanje u NP Prokletije nije alarmantno, a vi, ako već želite, pozovite šumarskog inspektora sa ovog terena koji je obišao Nacionalni park i čućete šta će vam reći“ – kažu u Udruženju drvoprerađivača Plav.
Oni čak tvrde da je prije dvije godine donijeta i odluka o pristupanju čišćenja ovog nacionalnog parka, ali da je tender poništen jer prvorangirano preduzeće nije imalo sve reference, a da tender potom nije ponavljan.
Predstavnici Udruženja droprerađivača Plav smatraju da to treba učiniti bez oklijevanja i odlaganja.
„Građani Plava i Gusinja treba da osjete benefite od nacionalnog parka. Do sada oni koristi nikave od proglašenja nacionalnog parka nisu imali. Treba da znate da je metar kubni ogrijevnog drveta u Plavu trenutno 75 eura. Zašto građanima ne omogućiti da po povoljnijim cijenama koriste sanitarno drvo iz zone nacionalnog parka“ – pitaju plavski drvoprerađivači.
Mediji su ovih dana pisali o enormnim ovogodišnjim povećanjima cijene ogrijevnog drveta, i da domaćinstvima na sjeveru države treba samo za tu stavku od 1500 do 2000 eura.
„Evo sada prave prilike da se učini dobra ekološka stvar i da se park konačno očisti, a pravi je trenutak da se to drvo izvuče što hitnije iz šume i da se stavi na raspolaganje građanima za ogrijev“ – smatraju u Udruženju droprerađivača Plav.
Oni ponavljaju da ogromne količine drveta godinama propadaju u NP Prokletije, dok građani ove godine ne mogu da obezbijede novac za jednu od osnovnih stvari, kupovinu ogrijevnog drveta.
Podizati kredit na sjeveru da bi se kupio ogrijev, postala je surova stvarnost i pokazatelj potpuno nerealnog stanja u društvu i ekonomiji, mada neki od dobrih poznavalaca prilika smatraju da je ovakva situacija velikim dijelom i posljedica dvodecenijske pljačke šume. Koja je prošla nekažnjeno. Dok država ćuti.
Tufik SOFTIĆ