Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zgrada kao kiosk

Objavljeno prije

na

Mnogi strani i domaći mediji objavili su početkom maja vijest kako je proslavljeni škotski glumac Šon Koneri osumnjičen za korupciju i pranje novca u postupku koji se vodi u Španiji protiv osoba umiješanih u poslove urbanističkog planiranja i izgradnje objekata u španskom ljetovalištu Marbelja. DALEKO JE MARBELJA: Dnevni list El Mundo objavio je vijest da je sud u Španiji pozvao poznatog glumca i njegovu suprugu Mišelin, koji su tokom 2004. i 2005. u Marbelji izgradili velelepnu vilu na lokaciji na kojoj, kako istražitelji sumnjaju, gradnja nije bila dozvoljena.

Nezakonitu dozvolu za gradnju vile Koneriju je izdao tadašnji, sada pokojni gradonačelnik Marbelje Jesus Gil i on je jedan od 30 optuženih za malverzacije u urbanističkom planiranju Marbelje.

Mediji navode da je Šon Koneri svoju vilu prodao i na njoj dobro zaradio! Sada je u obavezi da se pred španskim sudom pojavi 27. maja.

Oba turistička mjesta, Marbelju i Budvu, u razmaku od nekih pet godina zapljusnuo je takozvani investicioni bum tokom kojeg su stranci, među kojima su bili najbrojniji ruski državljani, ulagali ogroman kapital u atraktivne lokacije uz morsku obalu. Urbanizacija prostora i korupcija, koja ju je pratila uzela je toliko maha da su zelene površine nestajale pred bagerima. Kao danas u Budvi.

Sve je prestalo kada je federalna policija upala u zgradu opštine u Marbelji i pohapsila veliki broj zaposlenih, načelnika službi, katastra, policijskih inspektora, advokata… Odjek te akcije je i ovaj poziv na sud za slavnog Džejms Bonda 007.

Marbelja u Budvi – što prije to bolje, napisao je nedavno bivši vice predsjednik turističke metropole, arhitekt Jovo Zenović, aludirajući na brojne zloupotrebe prilikom donošenja nove planske dokumentacije za teritoriju koju pokriva opština Budva.

Odgovornost za devastaciju Budve nije moguća dok ne dođe do promjene vlasti na republičkom nivou. Turistička prijestonica ima dobro organizovan graditeljski lobi tijesno uvezan s ključnim Vladinim resorima. Podijeljena je teritorija uz obalu među domaćim tajkunima, donose se planovi kojima se gradnjom pokriva svaki njen pedalj.

U Marbelji se pokreće odgovornost za devastaciju prostora, ovdje se divlji graditelji tetoše i paze. Mijenjaju se pravila, zakoni i propisi, izvode prave vratolomije u lokalnom parlamentu da se bogatim i moćnim graditeljima legalizuju divlje podignuti objekti.

UCJENA RESTISA: Skandal oko legalizacije zgrada koje je nedavno u zaleđu hotela Sveti Stefan bez odobrenja za gradnju podigao grčki zakupac hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer Viktor Restis, prevazišao je sve do sada viđeno.

Zgrade podignute u parku elitnog ljetovališta, na mjestu gdje ni jednim planom nije predviđena gradnja, jedna sa dva a druga sa preko tri etaže, nijesu mogle biti legalizovane ni na koji način. Pronađeno je solomonsko rješenje, da se betonske građevine od nekoliko hiljada kvadrata proglase – privremenim objektima. Perionicom za veš, spremištem, kuhinjom, ostavom i slično. Nešto kao kiosk!

Grci su na nedostojan način ucijenili Vladu i građane, koji željno iščekuju da Svetac nakon trogodišnje pauze startuje na turističko tržište.

Poručili su, ukoliko im se bespravni objekti ne legalizuju, neće ove sezone otvoriti elitni hotel. Uslijedio je snažan politički pritisak iz Podgorice na lokalnu upravu u Budvi, da kako zna i umije, legalizuje obje zgrade.

Početkom sedmice, na sjednici SO Budva, većinom glasova odbornika vladajuće DPSDP koalicije usvojena je odluka o izmjenama programa korišćenja privremenih lokacija, kojom se omogućilo da ti objekti na Svetom Stefanu postanu legalni.

Odluka je izazvala burno negodovanje odbornika opozicije, koji su postupak legalizacije ocijenili kao „flagrantno kršenje zakona kojim se Opština Budva servisno odnosi prema državi i interesima stranaca.”

UTVRDITI JAVNI INTERES: „Sekretar Zlatko Dragović (podnosilac incijative za legalizaciju), svjesno krši zakon. To je ništavna odluka pa je i rješenje koje se na osnovu nje odnosi – ništavno. Gazite zakon na očigled svih građana… Duboko rizikujete da podržite nezakonitu stvar i da možda sjutra odete u zatvor. Kako ćete pogledati u oči onim ljudima koji odgovaraju za takvu gradnju. Ako je to strateški važno za Crnu Goru, zašto to rješavamo na ovaj način. Neka se utvrdi javni interes pa neka to radi Skupština Crne Gore “, kazao je Branko Vujičić, odbornik SNP.

„Jedan naš sugrađanin dospio je u zatvor zbog bespravne gradnje. Ovdje imate poseban tretman, jedan za domaće stanovništvo i građane a drugi za strance i njihov kapital. To je veoma opasno. Zakoni ove države ne važe za Grke. Nama je izgleda bolje da uzmemo strano državljanstvo”, rekao je Đorđije Pribilović. On je apelovao da Budvani Paštrovićima ne uništavaju ekskluzivnost Svetog Stefana.

„Prva i osnovna obaveza SO Budva, ove lokalne samouprave nije da se otvori Sveti Stefan, nego da se poštuje zakon”, kazao je Pribilović.

Šef budvanskog SNP Veselin Marković upozorio je da su nadležne službe Opštine po službenoj dužnosti morale protiv grčkog zakupca podnijeti krivičnu prijavu zbog bespravne gradnje. „Ukoliko opština ne funkcioniše, onda moraju građani. Ja ću, ukoliko to ne bude uradila moja partija, lično podnijeti krivičnu prijavu protiv Restisa”, najavio je Marković.

GRCI PRED BANKROTOM: Krsto Rađenović iz SNP, predložio je sekretaru za urbanizam Zlatku Dragoviću da odluku povuče i da se napravi Detaljni urbanistički plan na toj lokaciji.

„Da ne biste bili jedan od učesnika uništavanja ovog područja. Četiri godine Sveti Stefan ne radi. Posustalo je snage Paštrovićima. Podsjećam vas da su svi oni koji su došli na Sveti Stefan propali. Montenegroturist je uništen. Josip Broz je počeo ovdje da gradi, ali nije dočekao. Znamo gdje je završio gazda Jezda. Budvanska rivijera je pred kolapsom, a ja vam kažem da su Grci pred bankrotom. Tamo su redovi i kolone za naplatu izvedenih radova”, slikovito je Rađenović predstavio situaciju na Svecu.

Predstavnici vlasti nijesu krili činjenicu da SO Budva donosi nezakonitu odluku. Ona je pravdana višim interesom „otvaranja Svetog Stefana”.

Zanimljivi su obrti u stavovima predsjednika parlamenta Krsta Ljubanovića.

„Investitor nije smio da radi te, nazovi pomoćne objekte, a da nije dobio neophodne papire. Mi znamo da to nije privremeni objekat, već zgrada sa tri sprata. Siguran sam, bio sam u Budvanskoj rivijeri, da ugovorom o zakupu takvi objekti nijesu predviđeni. Ali, uradiću sve, makar bilo nezakonito i nelegalno da pomognem da se Sveti Stefan otvori ove sezone”.

PROTEST MJEŠTANA: Dan kasnije, grupa mještana Svetog Stefana organizovala je protest pred početak nastavka sjednice, revoltirana odlukom SO i haotičnim stanjem na području Pržna i Svetog Stefana. Ljubanović brzo mijenja stav o Restisovoj investiciji, ali donijetu odluku ne poništava.

„Investitori na Svetom Stefanu navodno su bili izveli neke radove na metar-dva iznad zemlje i nijesu nikoga ugrožavali, a sada čujem od mještana da su napravili dva-tri sprata. Mislim da je to nelegalno i da to treba skloniti, zašto ne i porušiti. Jedan od naših građana iz Grblja prije nekoliko dana bio je uhapšen zbog divlje gradnje, dok na drugoj strani drugi grade i ne odgovaraju ni za što, nego ih čak i podržavamo”, rekao je Ljubanović.

Raditi nezakonito nije nikakva sramota smatra potpredsjednik Lazar Rađenović:

„Zaista je nesporno i neodbranjivo da je Restis počinio neoprostivu grešku. Za nas je ipak važan drugi aspekt. Nije sramota dati podršku investitoru. Neophodno je boriti se za investitore, hvatati ih za ruku i dovoditi ovdje da nešto rade….”

Legendarni agent 007 očigledno nije znao da se raj za investitore sa svih meridijana nalazi u Budvi a ne u Marbelji. Ovdje se progone manji neimari, koji bez dozvola naprave nekih 200-300 kvadrata. Oni, čije se bespravne građevine mjere hiljadama kvadratnih metara dobijaju status uvažene gospode investitora, malih božanstava kojima se vlast klanja sve do nivoa mora.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo