Povežite se sa nama

Izdvojeno

ŽENE RIJETKO NA ČELU DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Promjene na čekanju

Objavljeno prije

na

Evropska unija je krajem 2022. donijela direktivu Women on Boards, koja predviđa uravnoteženo učešće žena i muškaraca u odborima direktora i na rukovodećim pozicijama. Slična inicijativa pokrenuta i u Crnoj Gori, ali je i dalje na čekanju

 

Evropska unija je krajem 2022. donijela direktivu Women on Boards, koja predviđa uravnoteženo učešće žena i muškaraca u odborima direktora i na rukovodećim pozicijama. Cilj je da do jula 2026. u  velikim preduzećima, državnim i privatnim, žene zauzimaju najmanje 40 odsto neizvršnih direktorskih položaja, kao i  najmanje 33 odsto  direktorskih,  uključujući i izvršne i neizvršne direktorske pozicije.

I Crna Gora je krenula u ispunjavanje ovih ciljeva, ali nam za sada loše ide. Na čelu 55 državnih preduzeća uglavnom se nalaze muškarci, koji poziciju izvršnog direktora pokrivaju u 82 odsto slučajeva, dok je žena na rukovodećim položajima samo 18 odsto, podaci su sa sajta mojnovac Instituta Alternativa, koji redovno prati i ažurira promjene u 178 javnih preduzeća koliko ih na državnom i lokalnom nivou posluje u Crnoj Gori.

Od 55 državnih preduzeća na čelu samo njih deset nalaze se žene. Uglavnom se radi o manjim državnim kompanijama koje su neinteresantne za muške partijske kadrove koji dobijaju rukovođenje velikih državnih kompanija.

Dušanka Dragojević izvršna je direktorica Montecargo Podgorica, Aleksandra Mitrović, direktorica Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju, Valentina Radulović, direktorica Naučno-tehnološki park Crne Gore, Marinela Đuretić, direktorica Nacionalnih parkova Crne Gore, Sandra Požgaj, Montepranzo – Bokaprodukt Tivat, Marina Banović, vd direktorka Unispektrum, Slavica Pavićević, vd izvršna direktorka Željezničkoga prevoza Crne Gore.

Fond za inovacije Crne Gore je jedna od tri državne firme koje imaju žene na poziciji izvršne direktorice i predsjednice upravnog odbora – Bojana Femić-Radosavović je izvršna direktorica, a na čelu Odbora direktora je Marijeta Barjaktarović-Lanzardi. Firmi Castello Montenegro iz Pljevalja dikretorica je Anka Krsmanović, a predsjednica odbora direktora Maja Ivanović.

I Željeznička infrastruktura Crne Gore ima na čelu dvije žene – izvršna direktorica je Marina Bošković, predsjednica odbora direktora Jelena Kljajević. Bošković  je sestra od tetke lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, a članica te stranke je Kljajević.

Da partije presudno utiču u kadriranju u javnim preduzećima pokazuje i primjer EPCG-Solar-gradnja Nikšić. Predsjednica odbora direktora ove kompanije je Marina Jočić, funkcionerka Nove srpske demokratije. Ona je u posljednje četiri godine rukovodila javnim firmama u više različitih djelatnosti – od zaštite prirode, do kulture i proizvodnje energije. Tako je bila predsjednica Upravnog odbora Nacionalnih parkova, predsjednica Upravnog odbora JU Muzeji i galerije u Podgorici i sad je na čelu SG. U avgustu je sa mjesta izvršne direktoke Solar gradnje smjenjena Valerija Saveljić koja je bila kadar URA.

U odborima direktora državnih preduzeća, imenovano je 249 osoba, od toga su 69 odsto muškarci a 31 odsto žene. Međutim, predsjednica odbora direktora je još manje, tako je u 55 državnih preduzeća samo u njih 15 na čelu odbora direktora žena.

Pojedine funkcionerke ne mogu da ćute na ono što zatiču u državnim preduzećima pa je tako predsjednica Odbora direktora Skijališta Crne Gore Milena Vlahović u julu ove godine podnijela ostavku. ,,Plan koji je izrađen prije skoro 20 godina, nažalost je kreiran pod velikim uticajem i u prekomjernom interesu privatnih investitora za razvoj stambenih jedinica za prodaju na postojećim skijalištima, a infrastruktura vrijedna stotinama miliona eura kompletna planirana o državnom trošku. Po mom zapažanju ovaj građevinski lobi nažalost godinama vrši veliki loš uticaj na razvoj ski centara, usmjeravajući ga u svom interesu, često na štetu državnog”, kazala je Vlahović.

Slična, ako ne i gora, situacija kao u državnim je i u lokalnim preduzećima. Od 123 imenovana direktora u opoštinskim preduzećima 82 odsto su muškarci dok je žena na čelnim funkcijama samo 18 odsto. Imenovano je 472 člana odbora direktora lokalnih preduzeća, od kojih je 83 odsto muškaraca i samo 17 odsto žena.

Pravu sliku daje podatak da je od ukupno 123 opštinskih preduzeća u državi, samo njih 21 ima izvršnu direktorku, u ostalih 102 na čelu su muškarci.

Da bi se stanje promijenilo Investiciono-razvojni fond je preduzeo korake u cilju usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa evropskim. Pređašnja direktorica IRF-a Irena Radović, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore Božena Jelušić i izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, inicirali su Akcionu agendu za ekonomsko osnaživanje žena.

Anita Stjepčević iz Centra za ženska prava bila je članice Radne grupe za izradu amandmana na budući Zakon o privrednim društvima. Ona za Monitor kaže da je radna grupa kojom je koordinirao Investiciono razvojni fond na čelu sa tadašnjom direktoricom Radović, sačinila predloge amandmana kojim se kroz izmjene i dopune Zakona o privrednim društvima predlažu norme sa ciljem inkorporiranja Direktive EU 2022/2381. koja za cilj ima već pomenuto povećanje učešća žena u privrednim društvima.

,,Radna grupa je predložila da se ove odredbe, uključujući i pravo da se odbije upis u registar u slučaju da nijedan uslov nije ispunjen, odnose na velika preduzeća, privatna i javna, te preduzeća koja se kotiraju na berzi. Prijedlog je dostavljen Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma i Savjetu za konkurentnost u decembru 2022. godine”, kaže Stjepčević.

Ona kaže da su njihovi predlozi dobili i važnu političku podršku članova i članica diplomatskog kora, gotovo svih lidera parlamentarnih partija, te lidera domaćih i međunarodnih privrednih asocijacija. Paraleleno sa zagovaračim procesom po prvi put je obučena i prva generacija polaznica programa Women on boards, po uzoru na zemlje EU.

U Izvještaju o Crnoj Gori za 2024. Evropska komisija konstatuje da Crna Gora još uvijek nije usvojila novi Zakon o privrednim društvima. Iz EK su opomenuli i na obavezu države da isti harmonizacije sa evropskim standardima medju kojima je i tzv. Women on Boards Direktiva.

,,Iako je prema Srednjeročnom programu rada Vlade 2024-2027 utvrđivanje finalnog Predloga zakona o privrednim društvima, a potom i njegovo usvajanje, planirano za IV kvartal ove godine, za sada nema zvaničnih pomaka ka tom cilju. Zbog toga nam se opravdanom čini sumnja u stvarnu posvećenost donosilaca odluka prema evropskoj integraciji zemlje, koja prije svega treba da podrazumijeva jednakost šansi svih. Duboko vjerujemo da se afirmativnim mjerama, poput predloženog amandmana, vrijednosni sistem može pomjerati progresivnije ka partitetu kao jedinom standardu na koji, u konačnom, pristajemo”, naglašava Stjepčević.

Teško partije pristaju na bilo kakve promjene u državnim i lokalnim preduzećima koje odavno tretiraju kao svoj plijen.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo