Povežite se sa nama

Izdvojeno

ŽENE I NASLJEĐIVANJE: Patrijarhat jači od zakona

Objavljeno prije

na

„U Crnoj Gori običajno pravo odricanja od imovine u korist muških članova porodice je jače od zakona. Žene u Crnoj Gori i dalje se odriču nasljedstva u korist muških članova porodice, iako su zakonom izjednačene sa muškarcima“, saopštili su iz Sigurne ženske kuće

 

Sigurna ženska kuća (SŽK) izradila je spot Ne dijeli djecu, podijeli nasljedstvo, sa ciljem da doprinese mijenjanju običajnog prava u našoj zemlji. Kako je saopšteno iz te organizacije, žene u Crnoj Gori i dalje ne ostvaruju imovinska prava, iako su zakonom izjednačene sa muškarcima. Ovim se pokušava ukazati na neravnopravan položaj djevojčica i žena u crnogorskom društvu kada je u pitanju podjela porodičnog nasljedstva, kako bi mijenjali svijest i uticali na to da što veći broj žena ostvari zakonom zagarantovano pravo na imovinu

„U Crnoj Gori običajno pravo odricanja od imovine u korist muških članova porodice je jače od zakona. Žene u Crnoj Gori i dalje se odriču nasljedstva u korist muških članova porodice, iako su zakonom izjednačene sa muškarcima. Patrijarhalna ideologija je izuzetno jaka, pa žene, bez obzira na ekonomski položaj i stepen obrazovanja, najčešće imaju takav stav da je odricanje od prava na imovinu porodična tradicija. Odricanjem od nasljedstva i neposjedovanjem imovine žene se nalaze u većem riziku od siromaštva u odnosu na muškarce“, saopštili su iz SŽK.

Spot je nastao u okviru projekta I u rod i u dom – snagom zakona protiv imovinskog običajnog prava.

Podsjećaju da je istraživanje koje je ta organizacija sprovela 2019. godine pokazalo da iako većina građana i građanki, njih 82 odsto, smatra da porodična imovina treba da pripadne muškarcima i ženama jednako, ipak samo njih 25 odsto smatra da se to dešava u realnosti.

Kao razlog malog broja žena vlasnica imovine, tri četvrtine građana navodi tradiciju, dok je manje onih koji smatraju da su razlozi strah da imovina postane vlasništvo druge porodice ili nepoštovanje prava žena.

Osim po osnovu nasljeđivanja imovine od roditelja, žene u Crnoj Gori se bore i sa problemima dobijanja imovinskih prava nakon razvoda braka.

Iz Sigurne ženske kuće su tada kazali da praksa pokazuje da nerijetko prilikom razvoda žene ne pokreću postupak za podjelu imovine, iako su je stekle zajedno sa partnerima u toku zajedničkog života, te da često nemaju ni osnovne informacije o pravu na nasljeđivanje i podjeli bračne imovine.

„Odricanjem od nasljedstva i neposjedovanjem imovine žene se nalaze u većem riziku od siromaštva u odnosu na muškarce. Nadalje, naša praksa pokazuje da veliki broj žena ostaje u nasilnom braku ili vanbračnoj zajednici upravo iz razloga ekonomske zavisnosti od partnera, dok su se u isto vrijeme odrekle prava na imovinu u korist brata. Bez imovine, njihove šanse za samozapošljavanje i ekonomsko osnaživanje su na minimumu, zbog nemogućnosti da se obezbijede garancije za otplatu kredita u obliku hipoteke. Nedostatak vlasništva nad imovinom uzrokuje multiplicirajuću diskriminaciju nad ženama“, kazali su za Monitor iz SŽK.

Iz SŽK su najavili da će kampanju sporovoditi na društvenim mrežama, kao i u direktnom kontaktu sa građanima i građankama kroz održavanje info kornera u 16 crnogorskih opština.

„Nadalje, održaćemo sastanke sa svim notarima i notarkama u Crnoj Gori sa ciljem razmjene iskustava, te podsticanjem notara i notarki da prije zaključivanja notarske isprave u vezi sa nasljeđivanjem poduče stranke, i žene i muškarce, o pravima i pravnim posljedicama kada je ova tema u pitanju“, dodaju iz SŽK.

Održani su sastanci sa notarima i notarkama u 10 opština u Crnoj Gori, tokom kojih su građane informisali o njihovim pravima i ohrabrili da budu spremniji da mijenjaju običajno pravo koje ženama uskraćuje pravo na imovinu. „Održani su individualni sastanci sa 26 notara i notarki i njihovim saradinicima i saradnicama. Na sastancima smo informisali notare i notarke o važnosti problema običajnog prava na nasljeđivanje, podstakli ih da prilikom sačinjavanja notarske isprave savjetuju i podučavaju žene i muškarace o jednakom pravu na nasljeđivanje, te razgovarali o njihovim iskustvima i primjerima iz prakse“, navode iz SŽK.

Kažu da su iskustva iz notarskih kancelarija različita, ali zajedničko je da vjeruju da se žene većinski i dalje odriču imovine u korist muških članova porodice, te da pomak postoji, ali da se uglavnom odnosi na imovinu koja je u gradovima, dok porodična imanja žene nikada ne prihvataju da naslede. „Veliki broj notara i notarki se složio da su majke čuvarke tradicije i te koje insistiraju da imovina pripadne sinovima. U pojedinim slučajevima braća, tokom postupka, nisu htjela priznati da imaju sestre ili nevoljno reaguju tokom čitnanja pravne pouke notara i jednakog prava na podjelu imovine. Pored navedenog smatraju da nema značajne razlike u godinama žena koje prihvataju ili se odriču imovine, ali značajniju razliku vide u odnosu na gradsko i ruralno područje“, ističu iz SŽK.

„Jedan od notara sa kojim smo razgovarali saopštava da običajno pravo i dalje živi među nama, a naročito kada je u pitanju „đedovina“, za koju postoji opšteprihvaćen stav, kako od strane muškaraca tako i žena, da ista treba pripasti muškarcu. Međutim, isti ističe, da postoje i pozitivni primjeri, kada sama braća iniciraju ravnomjernu raspodjelu nasljedstva, koja po zakonu pripada svim nasljednicima. Navodi da su ovi slučajevi ređi, ali da ipak postoje“, rekli su nam u SŽK. Izdvojili su primjer notarke koja čvrsto vjeruje da se malo toga promijenilo, te da su patrijarhat i običajno pravo i dalje dominantna struja našeg društva. Ona je navela razne primjere u kojima je mogla primijetiti osjećanje stida i krivice kod žena koje se prihvate jednog dijela svog nasljedstva (čak i kada nije polovina nasljedstva), dok je s druge strane, kod muških nasljednika, prisutna ljutnja zbog ovog čina.

U ranijem istraživanju, skoro tri četvrtine građana i građanki vjeruje da društvo osuđuje žene koje se ne odreknu imovine u korist brata.

Projekat Ne dijeli djecu, podijeli nasljedstvo koji ima za cilj smanjenje stepena rodne diskriminacije, sprovodi Sigurna ženska kuća, a finansira Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava.

 

Imovina kao prepreka biznisu

Od preko 65.000 preduzeća i preduzetnika u Crnoj Gori, tek 26 odsto osnovale su žene ili se nalaze na rukovodećim mjestima. Prema podacima Odsjeka za centralni registar privrednih subjekata 12.804 žene su osnivačice ili direktorice preduzeća, dok je 4.436 preduzetnica, podaci su Uprave prihoda i carina.

Samo 14 odsto žena u Crnoj Gori posjeduje nepokretnosti, i to četiri odsto nekretnine i osam odsto zemljište i sekundarne nekretnine, vikendice i ruševine, dok je u glavnom gradu taj procenat jedan odsto, što u startu smanjuje mogućnost za apliciranje za kredit, podaci su koje je prezentovalo Udruženje preduzetnica. Samo 25 odsto žena su vlasnice mikro, malih i srednjih preduzeća, a ukupno gledano, 22 odsto čine vlasnice preduzeća, a 31 odsto žena su u kategoriji preduzetnica.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo