Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZELENAŠENJE U CRNOJ GORI: Problem na čekanju

Objavljeno prije

na

Dok se godinama  iz bezbjednosnog sektora  čuju obećanja da će intezivirati borbu protiv zelenašenja,  u Procjeni opasnosti od organizovanog kriminala SOCTA 2021, u dijelu koji je dostupan javnosti, ova kriminalna aktivnost nije našla svoje mjesto

 

Iako je zelenašenje decenijama jedan od problema, i najunosnijih „poslova“  u Crnoj Gori,  ne postoje zvanični podaci o broju operativno evidentiranih i procesuiranih zelenaša.

Dok se godinama  iz bezbjednosnog sektora  čuju obećanja da će intezivirati borbu protiv zelenašenja,  u Procjeni opasnosti od organizovanog kriminala SOCTA 2021, u dijelu koji je dostupan javnosti, ova kriminalna aktivnost nije našla svoje mjesto.

Za razliku, isti dokument koji je urađen prije deset godina , pokazuje da je ova kriminalna aktivnost registrovana kod pripadnika pojedinih organizovanih kriminalnih grupa, ali i da se ovim poslom tada bavilo oko 200 osoba.  “Kriminalno poslovanje u oblasti zelenašenja u Crnoj Gori predstavlja problem većeg obima nego što se to ranije pretpostavljalo. Procjenjuje se da se u svakom momentu u Crnoj Gori nalazi najmanje 30 miliona eura gotovog novca koji su dati na pozajmicu pod zelenaškom kamatom. Na ovaj način oko 200 identifikovanih lica koja su uključena u ovu vrstu kriminalnog poslovanja, u toku jedne kalendarske godine ostvare porfit i do 70 miliona eura”, piše u tom dokumentu.

Obzirom na mali broj saopštenja istražnih organa o ovakvim slučajevima u međuvremenu, teško da je ova  vrsta kriminala iskorijenjena, te da je to razlog zbog kog nije obuhvaćena u najnovijem bezbjednosnom dokumentu.

U prethodnom su bezbjednosne službe prepoznale i da zelenašenje doprinosi jačanju finansijskog uticaja organizovanih kriminalnih grupa, što im daje mogućnost da znatno prošire polje svog djelovanja, prvenstveno kroz uključivanje u nove kriminalne aktivnosti.

“Aktivnost zelenašenja povezana je i sa izvršenjem krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata (nasilničko ponašanje, nanošenje tjelesnih povreda), krivičnih djela izazivanja opšte opasnosti i oštećenja tuđe stvari (podmetanje eksplozivnih naprava, podmetanje požara na vozilima), kao i krivičnih djela otmica i iznuda. Navedenu aktivnost najčešće vrše lica koja su od strane zelenaša angažovana u cilju prinudne naplate pozajmljenih sredstava. Pored ovih krivičnih djela zabilježeno je i više slučajeva samoubistava lica – dužnika, koji nijesu bila u mogućnosti da vrše povraćaja pozajmljenog novca dogovorenom dinamikom, piše u tom već starom dokumentu.

Njihove procjene par godina kasnije pokazale su se kao tačne. U jednoj od akcija izvedenih po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšeni su članovi organizovane kriminalne grupe koju je prema dokazima istražitelja formirao Kotoranin Slobodan Kašćelan, koji slovi za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana. Među krivičnim djelima za koja se tereti Kašćelan je i zelenašenje, ali postupak ni do danas nije okončan.

Podgorički advokat Božo Milonjić u razgovoru za Monitor ipak ističe da je zelenašenje učestala pojava u našem društvu, da lica koja se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji kao način rješavanja svog problema vide u tome da novac pozajme od zelenaša.

“Radi se o krivičnom djelu koje je teško dokazivo pred sudom o čemu jasno govori činjenica o broju formiranih predmeta za ovo krivično djelo, a koji broj predmeta je mali u odnosu na sva druga krivična djela”, kaže Milonjić.

Razlog teškog dokazivanja Milonjić vidi u tome što zelenaši često u namjeri da osiguraju odnosno naplate svoje potraživanje sa oštećenim licem, zaključuju pravne poslove (fiktivne) kao što su ugovor o zajmu, ugovor o prodaji nepokretnosti, ovjeravajući ih kod suda ili notara ili ih sačinjavaju u notarskoj formi.

“Ovakvim pravnim poslovima stvaraju se problemi u toku sudskog postupka u pogledu utvrđivanja da li se zaista radi o zelenašenju ili ne. Drugi razlog zašto se ovo krivično djelo teško otkriva i dokazuje jeste taj, što oštećeni rijetko prijavljuju nadležnim organima lice od koga su uzeli novac na zajam uz nesrazmjernu kamatu, a kad već dođu do suda onda ih pokrivaju iz straha i raznih drugih razloga “, objašnjava naš sagovornik.

Ono što je novina u našem zakonodavstvu, naglašava advokat, kada je riječ o osnovnom obliku ovog krivičnog djela je ta, da za ovo krivično djelo više nije potrebno dokazivati da je na strani oštećenog postojalo teško materijalno stanje, teške životne prilike i slično.

Bezbjednosni sektor prije skoro deset godina imao je preporuku kako se izboriti sa ovom kriminalnom pojavom.

“Da bi se smanjio problem zelenašenja potrebno je da se u njegovo rješavanje aktivnije uključe sve institucije, a posebno one koje se bave zaštitom finansijskih interesa i tokova novca, obzirom na procijenjenu količinu novca koja cirkuliše u paralelnom ilegalnom sistemu bankarskog poslovanja, piše u tom dokumentu.

Deceniju kasnije  – to se ipak nije desilo.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

FOKUS

PRVA GODINA VLADE: Ibar i ibarska magistrala

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tempo EU integracija nije onakav kakvom smo se nadali, program ES 2 uz povećanje plata i penzija nosi i brojne rizike. Ipak, najviše problema Milojko Spajić i njegova vlada imaju zbog unutrašnjih trvenja i očiglednog nauma dijela uticajnih političkih partnera da u fokus vrate tzv. identitetske teme, gazeći građansko ustrojstvo Ustava Crne Gore

 

 

Prije tačno godinu dana, na sjednici parlamenta na kojoj se glasalo o njegovom programu i personalnom sastavu predložene vlade, tadašnji mandatar Milojko Spajić odbio je da pročita svoj ekspoze. Da ne gubimo vrijeme, lakonski je  preskočio eksplicitnu Ustavnu obavezu. (Mandatar iznosi u Skupštini svoj program i predlaže sastav Vlade, propisuje član 103). Bila je to naznaka da  će odsustvo javnosti rada i neobavezujući odnos prema pravilima i zakonima biti jedno od najupečatljivijih obilježja njegovog kabineta.

Spajićeva Vlada ipak je izabrana. Već prvog dana mandata, donijela je odluku o odlaganju popisa i početku parlamentarnog dijaloga u potrazi za konsenzusom, kako bi se taj statistički posao vratio u regularne vode. Tako smo od prijetnji bojkotom i zahtjeva Monstata da nadležni izvrše procjenu bezbjednosti njihovih popisivača, stigli do popisnog procesa bez ozbiljnijih tenzija i, kanačno, rezultata kojima su manje-više svi zadovoljni. Makar javno. Samo rijetki su konstatovali kako popisni proces od usvajanja metodologije do objavljivanja prvih preliminarnih i konačnih rezultata nije prošao eksternu reviziju struke. To, kako bi se moglo pokazati, nije sasvim beznačajan (a možda ni slučajan) propust.

Uglavnom, Milojsko Spajić i njegova Vlada dobili su prvi veliki plus na javnoj sceni.

Drugi, veooma značajan i politički upotrebljiv  uspjeh, stigao je krajem juna: Crna Gora je iz Brisela dobila Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava (IBAR). Do tog istorijskog rezultata stigli smo dajući pregršt obećanja i usvajanjem niza Zakona koji su pripremljeni i usvojeni po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i debate u parlamentu.       Spajićevski.

Uočeni problemi biće rješavani u hodu, poručeno je. I zaboravljeno. Baš kao što su zaboravljena obećanja, evo treće vlada od smjene DPS-a 2020., da će Crna Gora konačno dobiti zakone o vladi i Skupštini kojima će se, na primjer, normirati broj ministarstava i propisati procedure u redovnim i posebnim okolnostima (tehnička vlada). Odnosno, urediti rad parlamenta. Da ne dolazimo u situaciju da predsjednik parlament , prvi među jednakima, po vlastitom nahođenju zakazuje i otkazuje sjednice, mijenja obilježja parlamenta, sklanja i postavlja zastave… Ili, čemu smo takođe imali priliku da svjedočimo, sam sa sobom održava sjednice Skupštine i donosi odluke lažirajući prisustvo kvoruma.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo prosvjete namjeravalo je da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića, za potrebe novog studentskog doma. Tik do Đukanovićevog univerziteta, čiji bi ga studenti takođe koristili. Plan je zamalo i uspio. Ugovor o kupoprodaji je potpisan, ali je u zadnjem trenu, a nakon pitanja Monitora, Vlada donijela  odluku o poništenju tog posla

 

 

Zamalo se desilo. Ministarstvo prosvjete je imalo namjeru da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića za potrebe novog studentskog doma. Za studente državnog i privatnog, Đukanovićevog univerziteta. Ugovor o kupoprodaji je potpisan prethodne sedmice, ali je u zadnjem trenutku, a nakon pitanja Monitora o zakonitosti ove kupovine, Vlada donijela  odluku o poništenju tendera.

Da je Vlada je od kompanije Čelebić City kupila objekat  nedaleko od Univerziteta Donja Gorica (UDG), saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija  Anđela Jakšić-Stojanović na konferenciji za štampu koja je upriličena krajem septembra. Ona je tada kazala da je cijena objekta 6,3 miliona eura i da će u narednih deset do 15 dana  biti na raspolaganju za smještaj studenata.

Na tenderu koji je Ministarstvo prosvjete raspisalo za kupovinu novog studentskog doma, određena je vrijednost nabavke od 2.975.206 eura. Jedini ponuđač Čelebić City, ćerka firma kompanije Čelebić  nudi cijenu od 6.290.500 eura, koju Ministarstvo prihvata iako je duplo veća od one koju su propisali nabavkom. Na pitanje Monitora –  da li je time prekršen Zakon o javnim nabavkama, iz Ministarstva nijesmo dobili odgovore u roku koji smo tražili. Umjesto toga, stigla je vijest o poništavanju tendera. A odgovori su nam proslijeđeni dan kasnije, pred samo zaključenje broja.

Monitor je pitanja Ministarstvu poslao u srijedu u 9:46. Istog dana, u 16:33 h, na sajtu Crnogorske elektronske javne nabavke (CeJN) objavljena je  odluka o postupku poništenja javne nabavke. Koju je, tog dana, potpisala ministarka Jakšić-Stojanović.

U obrazloženju odluke se navodi da je Vlada, na sjednici 30. oktobra, usvojila  zaključak kojim van snage stavlja zaključak od 3. oktobra, kada se saglasila sa ovom kupovinom.

Zvanično obrazloženje za poništenje tendera prilično je konfuzno. Navodi se tačka  Zakona o javnim nabavkama u kojoj se pominju slučajevi koji su izuzeti od primjene ovog zakona – kupovina ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine.  Onda se konstatuje da ovu tačku zakona nije moguće pravilno primijeniti, pa su se stekli uslovi da se primijeni član koji daje uopšteno mogućnost razloga za poništenje javne nabavke, koji glasi – postoje drugi razlozi utvrđeni ovim zakonom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo