Povežite se sa nama

MONITORING

ZDRAVSTVU PRIJETI KOLAPS: Država i građani ih ostavili na cjedilu

Objavljeno prije

na

Predstavnici strukovnih organizacija zdravstva za Monitor govore o borbi sa korona virusom, sistemskim i epidemiološkim problemima  i očekivanjima. Svi se slažu da je zdravstveni sistem – pred kolapsom

 

Od svih koji primaju platu iz budžeta jedini je ljekari još nisu primili, rekla je krajem protekle sedmice za TV Vijesti radiolog iz Kliničkog centra Crne Gore dr Žanka Cerović. Medicinari su primili platu 10. novembra. Ljekari sa kojima smo razgovarali kažu da je posljednjih mjeseci praksa bila da se plate primaju 6, najkasnije 8. u mjesecu. Ono što ih pogađa je da su i kod raspodjele plata iz budžeta – na posljednjem mjestu. Iako su jedini ostali na braniku od korona virusa. Nakon što je većina građana digla ruke od poštovanja mjera, pa im je od zdravlja sprešnije ispijanje kafa u drugim opštinama. Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) od izbora ne postoji, a političarima u ovom tijelu, na čelu sa Milutinom Simovićem i ministrom zdravlja Kenanom Hrapovićem, iako ništa ne rade, plata ne kasni ni minut. Novoj vladajućoj većini se ne žuri da se uhvate u koštac sa epidemijom.

„Idemo prema tome da zdravstvo neće moći svima ukazati pomoć, upozorio je ove nedjelje direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša.

Menadžment zdravstvenih ustanova mora pod hitno zaštititi zdravstvene radnike jer se broj oboljelih približava broju zaposlenih, kaže za Monitor dr Ljiljana Krivokapić, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva CG. „Plašim se da će, ukoliko se brzo ne reaguje, zdravstveni sistem biti u kolapsu, jer nam je pored stanovništva sve više obolelih i zrdavstvenih radnika“, kaže Krivokapić.

Predsjednik Ljekarske komore dr Aleksandar Mugoša za Monitor kaže da su „u ovom trenutku, uz sve ono što smo naslijedili iz ranijeg perioda, tri  velika problema koja razaraju crnogorski zdravstveni sistem – ogroman broj inficiranih i oboljelih ljekara i drugih medicinskih radnika, veliki broj inficiranih, teško bolesnih i, nažalost, preminulih crnogorskih građana i otežan pristup zdravstvu za bolesnike koji boluju od drugih bolesti. Već ste informisani da se približavamo trenutku kada nećemo moći svima pomoći“.

Dr Vladimir Pavićević, predsjednik Sindikata zdravstva CG, za Monitor kaže: „Mora se obezbijediti i veći broj zdravstvenih radnika koji brinu o pacijentima oboljelim od kovida, jer se radi o težim pacijentima kojima je pravovremena njega neophodna a za očekivati je da će se taj broj značajno povećati u narednim danima“. On upozorava da je u Crnoj Gori registrovano gotovo četiri odsto građana oboljelih od infekcije COVID 19 virusom: „A s obzirom na to da neke epidemiološke studije procjenjuju da je broj inficiranih i do četiri puta veći od broja registrovanih, iz toga proizilazi da je moguće da je u Crnoj Gori svaki deseti građanin ili imao ili sada ima ovaj virus, što je epidemiološka situacija koju je teško kontrolisati“.

Epidemija je objelodanila brojne probleme u zdravstvu, ali i pokazala stručnost i požrtvovanost ovdašnjih ljekara. A njima su plate neuporedivo manje od onih u Evropskoj uniji i najmanje u regionu. Tako je osnovna plata ljekara specijaliste nešto preko 700 eura, manja je čak i od rate za kredit od 850 eura predsjednika NKT-a Milutina Simovića.

„Ono na čemu ćemo insitirati  su veće zarade, bolji uslovi na radu kao i zaštita na radu, obnavljanje dijagnostičkih aparata, zidanje novih bolnica – ne samo u Podgorici vec i drugim gradovima, veće izdvajanje za rješavanje stambenih problema…“, navodi Krivokapić.

Prema podacima Samostalnog sindikata zdravstva, trećina medicinskih radnika, njih oko 3.000, nema riješeno stambeno pitanje. Posljednja bolnica u Crnoj Gori izgrađena je prije 45 godina.

Pored nedovoljnog ulaganja u zdravstvo, još veći problem je neracionalno trošenje, smatra Pavićević: „U zadnje četiri godine budžet zdravstva je povećan za sto miliona eura (sa 185 na 285), međutim mi u Sindikatu teško možemo da vidimo da je ta prilično velika suma dovela do nekih željenih efekata, jer su zarade tek u ovoj godini povećane 12 odsto što čini nekih 13-14 odsto ukupnog uvećanja budžeta“.

Mugoša kaže da od nove vlasti očekuju da ispune predizborna obećanja, što u ovom trenutku, kaže, nije lak zadatak: „Bez obzira na to nastaviću da insistiram na smanjenju uticaja politike na javni zdravstveni sistem, veća finansijska ulaganja, poboljšanje socioekonomskog statusa ljekara, izgradnju i opremanje savremenih bolničkih kapaciteta i bolju edukaciju ljekara, dakle na svemu onome na čemu sam insistirao i do sada“.

Jasan presjek postojećeg stanja u zdravstvu  i strategija razvoja je ono što je neophodno smatra Pavićević. „Očekujemo da se kreira sistem koji neće biti opterećen nepotizmom, partijskim uticajem, da se promijene ili osvježe upravljačke strukture, da status zdravstvenih radnika zavisi od njihove stručnosti, sposobnosti, etičnosti, a ne od političke orijentacije“.

„Očekujemo i da nova vlast kreira ambijent u kojem će zaposleni biti zadovoljni,  gdje će se njegovati kultura ponašanja i među zaposlenim i prema pacijentima i u kojem će zdravstveni radnik biti apsolutno zaštićen. Ambijent u kojem neće biti povlaštenih, tj. onih koji fleksibilno dolaze na posao, rade koliko žele, odsustvuju kad žele, a što vrlo negativno djeluje na ostale zaposlene koji zbog toga gube entuzijazam i volju za rad“, kaže Pavićević.

Na povlašćen položaj i u doba korone upozorava i Krivokapić: „Što se tiče zrdavstvenih radnika, sem nezadovoljstva u zaradama, tu je i tretman onih na prvoj liniji ukazivanja pomoći kovid oboljelima, kojima je najteže i onih koji ih leče, koji bi morali najmanje platu više da primaju. Umorni su zdravstveni radnici, teret pada na određen broj zaposlenih, drugi zbog drugih struka nisu angažovani, sestre otvaraju bolovanja zbog premora… Tome možemo pomoći mobilizacijom svih zaposlenih i pravljanjem više ekipa i timova koje bismo angažovali da bi se jedan period odmarali“.

Od brojnih problema koji muče medicinare trenutno je ipak najveći virus.  „Poverenje u NKT je počelo da slabi jer nisu bili dovoljno strogi da u merama koje zahtevaju zabrane veća okupljanja, a i kaznena politika je trebala biti više zastupljena, jer niko nema prava da ugrožava svoje i zdravlje drugih ljudi. Bolnički kapaciteti su nedovoljni zadnjih dana i od danas (srijeda) i Pljevlja i Kotor postaju kovid bolnice“, kaže Krivokapić.

Mugoša smatra da smo u borbi sa epidemijom izgubili previše vremena. „U ime crnogorskih ljekara zahtijevam primjenu mjera za sve. Bez izuzetka. Neka nova vlast pod hitno formira tijelo čiji legitimitet niko neće moći da ospori. Članovi tog tijela moraju imati kredibilitet i moraju snositi odgovornost za sve moguće posljedice i odluke koje donesu. Vakcina je blizu. Treba nam samo još nekoliko mjeseci odgovornosti i povjerenja jednih u druge. Kad izađemo iz krize, možemo početi sa preispitivanjem što i kako smo radili, sad nije momenat za to“.

Biće to burni mjeseci.

 

Trka za vakcinom

Evropska komisija (EK) je saopštila 11. novembra u Briselu da je odobrila sporazum o nabavci ukupno 300 miliona doza njemačko-američke vakcine, za koju su data uvjeravanja da sprječava zarazu korona virusom u 90 odsto slučajeva i čija isporuka bi trebalo da počne krajem godine kad se dovrši treća faza ispitivanja. Predsjednica EK Von der Lajen je izjavila da vakcina treba da bude ,,isporučena brzo svud u Evropi”, a njemački zvaničnici su izjavili da bi to moglo da se učini do kraja marta 2021.

Vakcina koju su zajedno proizvele njemačka BioNTek i američka Fajzer laboratorija koristi genetski inženjering da navede ćelije da proizvode djelove virusa koje imuni sistem prepoznaje, navodi Gardijan. Ova vakcina je jedna od vodećih u trci za pronalazak tretmana protiv Kovida-19. Ovog ili sljedećeg mjeseca očekuju se rezultati ispitivanja vakcine koju razvijaju Univerzitet Oksford i kompanija AstraZenek, međutim ona je bazirana na drugoj tehnologiji.

Nakon što su 21. januara istraživači u Kini objavili sekvencu genoma korona virusa, naučnici širom svijeta pristupili su radu na vakcini. Prvi kandidat započeo je test na ljudima 16. marta. Sada ih ima skoro 200 koje prati Svjetska zdravstvena organizacija, od kojih je 44 ušlo u fazu testova na ljudima, piše Dojče vele.

Ove nedjelje je stigla i informacija da Rusija želi da prvu vakcinu sputnjik pet protiv virusa korona proizvodi zajedno sa Srbijom, ali i sa Republikom Srpskom i Crnom Gorom, koji su već obaviješteni da ovaj predlog o saradnji postoji, rekla je Natalija Šatilina, zastupnik ruske kompanije Smart teh u eventualnim pregovorima o saradnji.Prema njenim riječima, ruska kompanija nudi tehnologiju, a vakcina se proizvodi i pakuje na teritoriji zemlje čija vlast prihvati saradnju, prenosi Sputnjik.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo