Povežite se sa nama

OKO NAS

ZDRAVSTVO: SVE IZRAŽENIJI KADROVSKI PROBLEMI: Ljekari neće na sjever

Objavljeno prije

na

Prema nezvaničnim infrormacijama Monitora nijedan od nezaposlenih ljekara sa evidencije Zavoda za zapošljavanje nije nedavno želio prihvatiti posao u kolašinskom Domu zdravlja. Mladi ljekari radije čekaju posao u nekoj od zdravstvenih ustanova u glavnom gradu ili na primorju.

Kao i u Kolašinu, isti problem imaju i u mojkovačkom Domu zdravlja, gdje nijesu popunjena dva od pet radnih mjesta ljekara za odrasle. Takođe, umjesto dvojice, predviđenih po sistematizaciji, radi samo jedan pedijatar. Kako kaže direktorica Ikonija Minić, na raspisanom konkursu za izabranog ljekara nije bilo kandidata.

,,Sistematizovano je pet izabranih ljekara za odrasle, dva za djecu i jedan za žene. Trenutno rade tri ljekara za odrasle, a četvrti će početi krajem ove godine, završetkom specijalizacije za porodičnu medicinu. Nedostaju nam po jedan ljekar za odrasle i jedan pedijatar. U toku je konkurs za dodjelu specijalizacije iz pedijatrije”, kaže Ikonija Minić.

Poslove izabranog doktora za žene, pojašnjava, po ugovoru o dopunskom radu, obavljaju ljekari specijalisti ginekologije i akušerstva iz Doma zdravlja i Opšte bonice Bijelo Polje. Tako će biti sve do povratka ljekara sa specijalizacije iz ginekologije i akušerstva.

Prema njenim riječima, u mojkovački Dom zdravlja ljekari dolaze takođe iz zdravstvenih ustanova u Bijelom Polju.

Slične su teškoće s kojima pokušava da se izbori i njena koleginica u Kolašinu, direktorica tamošnjeg Doma zdravlja Dragica Popović.

,,U našem Domu zdravlja trenutno rade tri ljekara za odrasle i dva pedijatra. Nedostaju nam još dva ljekara opšte medicine. Zasad ćemo zaposliti jednu doktoricu na određeno, a i dalje ćemo raspisivati konkurse. Nemoćni smo jer ljekari ne žele da rade u Kolašinu i tu ne možemo, i pored najbolje volje, ništa učiniti”, kaže Dragica Popović.

Ona ističe kako je kolašinski Dom zdravlja izuzetno dobro opremljen. Znatan novac, tvrdi ona, uložen je u renoviranje, a oprema takođe odgovara standardima koji garantuju dobru zdravstvenu zaštitu pacijenta, ali i uslove za stručan rad ljekara.

,,Imamo laboratoriju opremljenu najsavremenijom opremom. Rentgenski kabinet takođe je odlično opremljen. Pedijatrija takođe. Mislim da ljekari u našem Domu zdravlja imaju odlične uslove i nije mi jasno zbog čega izbjegavaju angažman u Kolašinu”, kaže Dragica Popović.

Iako ima nezadovoljnih pacijenata koji kritikuju Dom zdravlja zbog nešto dužeg čekanje na preglede, za sada se zahvaljujući naporima ljekara koji preuzimaju dodatni posao ne osjeća nedostatak kadra u velikoj mjeri. To, naravno, kaže direktorica, podrazumijeva dodatno zalaganje medicinskog osoblja, koje se na sve načine trudi da nadomjesti kadrovske probleme u toj ustanovi.

,,Naravno, sve primjedbe pacijenata usmjerene su prema upravi Doma zdravlja. Ipak, željela bih da sugrađani shvate da dajemo sve od sebe kako bismo obezbijedili dovoljno ljekara. Dok se to ne desi, zaista, dugujem veliku zahvalnost pojedinim kolegama, koji razumiju i trude se da pomognu preuzmajući na sebe više posla nego što bi trebalo”, kaže direktorica Popović.

Ona tvrdi da kolašinski Dom zdravlja obezbjeđuje i redovne posjete nekoliko specijalista iz Podgorice, te da u dispanzeru za žene radi kvalitetan kadar.

Za dolazak ljekara u Kolašin mogla bi da bude obeshrabrujuća činjenica to što više od osam godina desetak zaposlenih u Domu zdravlja čeka legalizaciju objekta u kojem su dobili stanove. Zgrada je građena sa ciljem da riješi deficit zdravstvenog kadra, ali problemi legalizacije, čije se rješenje ne nazire, jedno vrijeme prijetili su i da odu ljekari koji su odlučili da rade u Kolašinu.

Naime, u zgradi, preko puta Odjeljenja bezbjednosti, tik ispod Hrama Svetog Dimitrija, planirano je da se podijeli deset stanova za ljekare i tri za zaposlene u pravosuđu. Te 2009. godine, kako je kazao tadašnji predsjednik Opštine Mileta Bulatović, da bi ljekari uselili bilo je potrebno samo obezbijediti priključke za vodu i struju. Tada je rečeno da samo to nedostaje pa da ljekari ,,konačno budu na svome” i trajnije vezani za tamošnji Dom zdravlja.

Istina, ljekari su sada u tim stanovima, ali nijedan od njih nije uspio da stan uknjiži na svoje ime. Ne znaju, kažu, čije je ono što je trebalo da bude njihovo.

Nijedna od političkih stranka, koje su učestvovale u nedavnoj kolašinskoj izbornoj trci nije se bavila načinima rješavanja poblema zdravstvenog kadra. Ipak, nosilac liste Demokratske partije socijalista, koja će, sasvim je sigurno, uz koalicione partnere naredne četiri godine obavljati vlast, Milisav Bato Bulatović obećava da će jedan od prioriteta nove vlasti biti i stvaranje uslova da ljekari požele dda dođu u Kolašin.

,,Sa završetkom izgradnje auto-puta ta situacija biće znatno bolja. Ukoliko ne žele da žive u Kolašinu, ljekari će moći da rade u našem gradu i da poslije radnog vremena za pola sata stignu kući, recimo u Podgoricu. Naravno, da nam je cilj da ovaj grad bude primamljiviji za sve, pa i za one kojima je medicina životno opredjeljenje. Mislim da imamo kvalitetnu zdravstvenu ustanovu u kojoj svi zaposleni solidno obavljaju svoj posao. To treba da cijene i sugrađani i lokalna vlast, ko god da je čini”, rekao je Bulatović.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo