I pored najave premijera Markovića da će plate u zdravstvu biti suštinski povećane, Vlada je ponudila povećanje od oko 50 eura. Zdravstveni radnici su milostinju odbili i za sada su jedinstveni u stavu da zaslužuju veće plate

Većina zdravstvenih ustanova, kao i glavni odbori Samostalnog sindikata zdravstva i Sindikata zdravstva odbili su, protekle nedjelje,  ponudu Vlade o povećanju od devet odsto za zaposlene u zdravstvu.

Ponuđeno povećanje od oko 50 eura ne korespondira sa najavom premijera Duška Markovića  koji je prije dva mjeseca najavio – suštinsko povećanje zarada u zdravsvu i prosvjeti. Izvjesno povećanje zarada u zdravstvu najavio je i ministar u ovom resoru Kenan Hrapović.

Iz Samostalnog sindikata zdravstva tražili su povećanje od najmanje 30 odsto kako bi startna plata ljekaru bila hiljadu eura. I iz drugog Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata, na čijem je čelu Vladimir Pavićević, saopštili su da
je zarada medicinske sestre u Crnoj Gori sa dvadeset godina staža, toplim obrokom i dvanaestim dijelom regresa 390 eura, plata ljekara 580, a specijaliste 720. „Smatramo da plata specijaliste mora biti 900, a osnovna zarada medicinske sestre oko 450 eura”, izjavio je Pavićević.

Predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša kazao je da su crnogorski političari kreirali ambijent u kojem ljekari nemaju normalne uslove za život i rad i da je na njima to i da poprave: ,,Sve dok ne stvorite jednake ili približno jednake uslove crnogorskim ljekarima, mi treba da imamo veće plate od slovenačkih ili njemačkih kolega, a ne neuporedivo manje”, istakao je Mugoša.

Kardiolog Ljiljana Krivokapić, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva, za Monitor kaže da su sve zdravstvene ustanove koje su imale sastanke sa svojim izvršnim odborima, odbili povećanje od devet odsto. ,,Složili smo se da se pregovori nastave, a bilo je i predloga radikalnijih metoda – da se izađe na proteste, da se ide autobusima u belim mantilima ispred Vlade pa sve do štrajka, ali da se ipak mirnim  putem nađu rešenja za  povećanje zarada”.

Ona kaže da je premijer Marković imao razumijevanja za argumente koje su iznijeli, kao i na opšte nezadovoljstvo zaposlenih koji su očekivali da se ispuni njegovo obećanje o značajnijem i suštinskom povećanju zarada.

,, Na tom sastanku je zaključeno da se povećanje odnosi na sve u sistemu zdravstva, da se budžet uvećava za devet odsto  koji je planiran za zarade, ali da se dubljom analizom tog budžeta može naći prostor da uvećanje bude veće”, kaže Krivokapić.

Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine, za Monitor kaže bi plate u crnogorskom zdravstvu trebale biti makar u rangu onih u regionu: ,,Na Kosovu je startna plata specijaliste 1.100 eura. Lider u regionu bi, po logici stvari, trebao da ima više, a ne duplo manje plate od zemlje koja još izgrađuje infrastrukturu razorenu ratom”.

Iz Sindikata čekaju odgovor Vlade. Iz Ministarstva zdravlja Monitoru su odgovorili da, pošto pregovori traju, nijesu ovlašćeni da iznose informacije o toku pregovora niti da prejudiciraju njihov ishod.

Krivokapić kaže da su tražili povećanje od 30 odsto zbog toga što u Zakonu o zaradama u javnom sektoru postoje koeficijenti koji su daleko veći od onih koje imaju ljekari.

U nedavnoj peticiji Sindikata doktora medicine, koju je potpisalo 1.293 ljekara, tražilo se da se povećaju koeficijenti zarada i izjednače se sa primanjima službenika i funkcionera koji zarade primaju prema Zakonu o zaradama u javnom sektoru.  Prema tom zakonu generalni sekretari  predsjednika, Skupštine, Vlade i Ustavnog suda imaju koeficijent 20,75, njihovi zamjenici imaju 19,89, državni sekretar, šefovi kabineta imaju 19,02, sudija Privrednog suda, sudija Višeg suda 19,02, savjetnik predsjednika Crne Gore, Skupštine i Vlade imaju 19,02… A doktor medicine ima koeficijent i 8,25, doktor specijalista 10,50 i 11 subspecijalista.

Krivokapić objašnjava da bi za povećanje plata od 30 odsto bilo potrebno 30 miliona eura, a izdatak za ponuđenih devet odsto je oko osam miliona. ,,Mislim da to nije mnogo da iznađe još toliko u okviru našeg budžeta za zdravstvo da bi se makar delimično našli na sredini za ovu godinu”, kaže ona.

Budžet za zdravstvo za sljedeću godinu iznosi 281.537.650, što je nakon rebalansa u 2019. više za 34.249.863, navode u sindikatu, a da pri tom ni centa nije dato za veće zarade. Smatraju da u budžetu za zdravstvo ima mjesta za uštede: za liječenje van Crne Gore ide ukupno 21 milion, naknade za bolovanja duža od 60 dana su 5,9 miliona, naknade za putne troškove osiguranika 3,72 miliona… ,,To su pozicije sa kojih bi se moglo uštedeti i nekoliko miliona eura i taj novac preusmeriti za zarade zaposlenih”, objašnjava Krivokapić.

Milena Popović-Samardžić ističe da Ministarstvo finansija prilikom predstavljanja budžeta za 2020. nije spomenulo povećanje zarada zaposlenih u gotovo svim ministarstvima u državi!  Sa tim je javnost upoznao Institut Alternatva, Ona na pitanje da li očekuje da će Vlada odobriti povećanje veće od devet odsto odgovara: ,,Imam utisak da neće, ali svaka neadekvatna akcija kad tad prouzrokuje reakciju, i ona  neće izostati. Sve više  građana je zainteresovano za teme koje su od njihovog životnog značaja, a zdravstvo to svakako jeste. Mora doći kraj ovakvom položaju crnogorskog zdravstva i ljekara. Ovakvom odnosu prema pacijentima kroz razne eksperimente Ministarstva zdravlja koji za rezultat imaju punjenje privatnih ordinacija, slabljenje javnog zdravstvenog sistema i smanjenje dostupnosti zdravstvene zaštite pacijenata mora doći”.

Ljiljana Krivokapić očekuje da će se naći  mogućnost da povećanje zarada bude veće od ponuđenog. Ona upozorava da je potrebno da se obavi  kontrola svih primanja: ,,Imamo značajno veće plate nekih kolega i do 2.500 eura,  a u centrima za podršku oko 600 eura, to se isto odnosi i na medicinske sestre gde  postoji razlika u primanjima u visini od par stotina eura”.

Podstrek za sve bi bio kada bi zdravstveni radnici uspjeli da izdejstvuju veće povećanje i prinude Vladu da konačno ispuni obećanja o suštinskim pomacima koje će konačno osjetiti i građani. Možda se toga boji vlast.

Raskid ugovora tražilo 296 doktora i sestara

Na javni poziv Ministarstva javne uprave za raskid ugovora o radu javilo se 296 ljekara i medicinskih radnika, što je najveći broj u javnom sektoru. Prema posljednjim podacima Ministarstva zdravlja, Crnoj Gori nedostaje oko 200 ljekara i preko 300 medicinskih sestara.

,,U zemlji u kojoj imamo kontinuirano povećanje budžeta za zdravstvo, koje se preliva u privatne džepove monopolista, za nabavku lijekova,  za raznorazne privatne klinike i sl., dok se sa druge strane ne povećavaju plate doktorima koji u sve većem broju odlaze iz javnog zdravstva, ovaj podatak ni najmanje ne čudi”, kaže  Milena Popović-Samardžić.

Iz Ministarstva zdravlja objašnjavaju za naš list da se ,,od ukupnog broja pristiglih zahtjeva najveći dio  odnosio na nemedicinski kadar, kao i kadar koji ubrzo stiče uslov za odlazak u penziju. Važno je istaći da je ovaj proces u toku i da se precizni podaci još ne mogu iznositi kako ne bi dolazilo do dezinformisanja zainteresovanih javnosti”.

Iz ministarstva napominju da iskazivanje interesovanja za ostvarivanje prava na otpremninu znači da će pristigli broj zahtjeva za  sporazumni raskid radnog odnosa u konačnom biti zaključen. Naime, starješina organa, odnosno direktor ustanove, odlučuje po svakom zahtjevu zaposlenog tako što isti može odobriti ili odbiti.

,,Važno je istaći i da je Vlada Crne Gore na  sjednici od 24. oktobra 2019. godine donijela izmjene i dopune Odluke o otpremnini u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposlenih u javnom sektoru koje predviđaju da se sporazum o prestanku radnog odnosa ne može zaključiti sa zaposlenim koji obavlja poslove koji su od posebnog značaja za nesmetano i redovno vršenje poslova neophodnih za ostavarivanje nadležnosti organa, odnosno pravnog lica u kome je zaposleno to lice”, kazali su nam u Ministarstvu zdravlja.

Odlazak ljekara

Prema podacima Sindikata doktora medicine za četiri godine Crnu Goru napustilo oko 150 ljekara.  Milena Popović-Samardžić kaže da se kontinuitet u napuštanju javnog zdravstvenog sektora, a često i same države nastavlja.

,,Precizne podatke nemamo, samo ono što dobijamo od svojih kolega sa terena. Nije problem samo u broju, već i u činjenici da odlaze specijalisti sa najviše akumuliranog znanja i iskustva, što će u perspektivi dovesti do kompleksne problematike, tj. ako se ovaj proces ne zaustavi mladi doktori neće imati od koga da uče, i tu se svaka priča o kvalitetnom zdravstvenom sistemu završava. Ovaj problem se sigurno neće riješiti demagoškom pričom o strpljenju kojeg nema i ne treba ga biti kada vidimo kako se Vlada snađe da stvori novac tamo gdje oni procijene da je prioritet, a nažalost po procjeni ove Vlade prioritet nije javni zdravstveni sistem Crne Gore već Montenegroairlines”.

Predrag NIKOLIĆ