Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZBOG KOGA SU SPECIJALCI BILI U BERANSKOM HOTELU: Berane na redu?

Objavljeno prije

na

Specijalna jedinica policije zanoćila je ovih dana u jednom beranskom hotelu, ali u trenutku dok ovaj broj Monitora ide u štampu još nema informacije o tome kakvim poslom su bili u gradu u kojem su DPS kadrovi napravili milionsku štetu na račun građana i na štetu Opštine Berane koju su vodili osam godina. Izvjesno je da specijalci nijesu u gradu na Limu boravili kao turisti.

Njihovo prisustvo ponajprije se dovodilo u vezu s više krivičnih prijava koje je novo opštinsko rukovodstvo iz koalicije Zdravo Berane SNP – DF podnijelo specijalnom tužiocu protiv bivšeg gradonačelnika Vuke Golubovića, njegovog brata Milana i više drugih povezanih lica i privatnih firmi zbog navodnog kriminalnog udruživanja i zloupotrebe službenog položaja.

Novčani iznosi zbog kojih se DPS kadrovi terete su višemilionski, ali da para nikada nije dosta govore i posljednji podaci iz Opštine Berane odakle su bivše rukovodioce optužili da i nakon smjene vlasti u ovom gradu od prije skoro dvije godine i dalje kroz brojne tužbe u kontinuitetu nastoje da dopune svoje i onako dobro popunjene džepove.

Upravo od tih ljudi, koja su predmet krivičnih prijava specijalnom tužiocu u milionskim iznosima, u kontinuitetu stižu tužbe na račun lokalnog budžeta. Tako je bivši predsjednik Opštine Vuka Golubović tužio Opštinu Berane zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora za 2013. i 2014. godinu u iznosu od hiljadu i sto eura, uvećano za troškove sudskog postupka, kao i za naknadu štete zbog navodne povrede na radu.

,,Rješenje za godišnje odmore nikada nije dobio jer se nije obraćao nadležnom odboru, a za vrijeme dok je bio prvi čovjek Opštine nije osigurao zaposlene, pa ni sebe od posljedica nesrećnog slučaja, što je inače obaveza utvrđena zakonom i opštim kolektivnim ugovorom. Na ovaj način, iako je u pitanju propust za koji je isključivo on odgovoran, Golubović će prihodovati znatna finansijska sredstva, sve na račun građana ove osiromašene opštine. S pravom se postavlja pitanje ko je trebao da vodi računa o zakonitosti rada lokalne samouprave ako ne njen prvi čovjek, inače doktor pravnih nauka”, kažu u Opštini Berane.

Vukina supruga Milijana Vučeljić-Golubović vodi dva spora – prvi za poništenje odluke o prestanku radnog odnosa, za šta je tužbu u međuvremenu povukla jer je našla novo uhljebljenje, a drugi za poništenje rješenja o razrješenju s mjesta direktora tada JP Komunalno Berane, jer je posao direktorice tog preduzeća radila, kako u tužbi navodi, „maksimalno savjesno, odgovorno i profesionalno”.

I sin bivšeg predsjednika Opštine Aleksa Golubović ima neraščišćenih računa s Opštinom Berane. On tuži Polimski muzej kako bi dobio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Naime, malo je poznato da je Aleksa za vrijeme bivše vlasti imao četiri ugovora o radu na određeno vrijeme u Polimskom muzeju.

,,Aleksu Golubovića niko nikada od zaposlenih nije vidio na poslu makar do smjene vlasti, što njemu ne smeta da traži transformaciju s ugovora na određeno u ugovor o radu na neodređeno vrijeme”, navode iz Opštine Berane.

Spisak ,,sitnih tužbi” depeesovaca protiv Opštine time se ne završava. Raniji potpredsjednik opštine Braho Adrović podnio je zahtjev za naknadu štete zbog neiskorišćenih odmora za period od 2009. do 2014. godine, koji je kasnije korigovao i tražio naknadu štete za 2013. i 2014. godinu.

Ni on se nije obraćao zahtjevom nadležnom odboru, ali će po ovom osnovu prihodovati oko hiljadu i trista eura. I njegov sin Enes je, doduše „samo” tri mjeseca, primao platu u Polimskom muzeju, iako ga bukvalno niko od zaposlenih nikada nije vidio na radnom mjestu”, tvrde iz lokalne uprave u Beranama.

Bivša glavna administratorka Vinka Babić, takođe kadar DPS-a, nakon korišćenja naknade zarade godinu dana po prestanku funkcije tražila je istu naknadu za period od još jedne godine po kojem osnovu bi primila još dvanaest hiljada eura, a kada je njen zahtjev odbijen podnijela je tužbu Upravnom sudu.

,,Javila se i na javni poziv za sporazumni raskid radnog odnosa u junu mjesecu, za još dvanaest hiljada eura, iako nije u radnom odnosu, pa je nakon odbijanja tog zahtjeva opet tražila zaštitu kod Upravnog suda. Oba postupka su u toku”, kažu u lokalnoj administraciji.

Kao i njeni partijski drugovi, i bivša glavna adminstratorka je podnijela tužbu za naknadu štete zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora, što iznosi oko hiljadu osamsto eura, bez troškova sudskog postupka.

Monitor je još 2014. godine došao u posjed dokumenata koji su govorili o zlupotrebama državnih resursa od strane DPS u tom gradu. Tako se iz pisma glasača ove partije iz sela Goražde, vidi da se za nasipanje puta obraćaju direktno tadašnjem predsjedniku OO DPS Budimiru Dabetiću.

Monitorov izvor iz koalicije Zdravo Berane objašnjava da je ,,ovaj unutarstranački papir nekako našao put do dokumentacije Opštine Berane i vrlo plastično pokazuje kako je DPS izjednačio javne institucije sa strankom i tako direktno zloupotrijebio javna sredstva svih građana”.

Monitor je, takođe, u posjedu kopije građevinskog dnevnika za radove u Mjesnoj zajednici Gornje Zaostro, gdje se dva puta pojavljuje isti broj lista na građevinskom dnevniku. Iako MZ Gornje Zaostro traži novac nakon izvođenja radova, u građevinskim dnevnicima već stoji Agencija kao investitor, a kao nadzorni organ potpisano je lice koje nije građevinski inženjer.

Za te radove je priložen i račun od 10.224 eura, iako je poznato da po Zakonu o javnim nabavkama, Opština ne može da plati ništa preko 5.000 eura bez tendera. U ovom slučaju, osnov je ,,molba” MZ za već izvršene radove, a izvođač je Stojan Šćekić, kum bivšeg direktora Agencije Milana Golubovića.

,,Zahtjev MZ Gornje Zaostro Opštini za plaćanje radova koji su već izvedeni i za koje su se tek sad sjetili da nemaju sredstava nije službeno zaveden u arhivu, ni mjesnoj zajednici, ni Opštini. U dokumentaciji Opštine, koja se odnosi na izvođenje radova za mjesne zajednice, nalazi se i spisak predsjednika mjesnih odbora Demokratske partije socijalista. Očigledno je koje institucije države priznaje Demokratska partija socijalista. Samo stranačke”, navodi ovaj izvor.

Monitoru je stavljen na uvid i spisak dijela radova iz 2011, koji se potražuju tek 2014. Investitor je Agencija, iako mjesna zajednica traži novac od Agencije tek nakon izvođenja radova. Tu je i izjava o nasipanju puta u prigradskom naselju Dolac. Potpisana je od strane tadašnjeg direktora Agencije i predsjednika MZ, ali isto tako nije zavedena ni u MZ, ni u Agenciji. Ovaj račun je, kao i obrazac zahtjeva, istovjetan onom u Gornjem Zaostru, kao i iznosu od 10.224 eura.

Sve ove zanimljive fakture i dokumenti predati su specijalnom tužiocu, a Opština Berane je u međuvremenu protiv bivših rukovodilaca podnijela još četiri krivične prijave s vrlo teškim optužbama. Zbog svega toga se i vjeruje da ,,pripadnici policije za djelovanje u ranim jutarnjim satima” u Beranama nijesu bili zbog tužbi za godišnje odmore i povrede na radu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo