Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZBOG KOGA SU SPECIJALCI BILI U BERANSKOM HOTELU: Berane na redu?

Objavljeno prije

na

Specijalna jedinica policije zanoćila je ovih dana u jednom beranskom hotelu, ali u trenutku dok ovaj broj Monitora ide u štampu još nema informacije o tome kakvim poslom su bili u gradu u kojem su DPS kadrovi napravili milionsku štetu na račun građana i na štetu Opštine Berane koju su vodili osam godina. Izvjesno je da specijalci nijesu u gradu na Limu boravili kao turisti.

Njihovo prisustvo ponajprije se dovodilo u vezu s više krivičnih prijava koje je novo opštinsko rukovodstvo iz koalicije Zdravo Berane SNP – DF podnijelo specijalnom tužiocu protiv bivšeg gradonačelnika Vuke Golubovića, njegovog brata Milana i više drugih povezanih lica i privatnih firmi zbog navodnog kriminalnog udruživanja i zloupotrebe službenog položaja.

Novčani iznosi zbog kojih se DPS kadrovi terete su višemilionski, ali da para nikada nije dosta govore i posljednji podaci iz Opštine Berane odakle su bivše rukovodioce optužili da i nakon smjene vlasti u ovom gradu od prije skoro dvije godine i dalje kroz brojne tužbe u kontinuitetu nastoje da dopune svoje i onako dobro popunjene džepove.

Upravo od tih ljudi, koja su predmet krivičnih prijava specijalnom tužiocu u milionskim iznosima, u kontinuitetu stižu tužbe na račun lokalnog budžeta. Tako je bivši predsjednik Opštine Vuka Golubović tužio Opštinu Berane zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora za 2013. i 2014. godinu u iznosu od hiljadu i sto eura, uvećano za troškove sudskog postupka, kao i za naknadu štete zbog navodne povrede na radu.

,,Rješenje za godišnje odmore nikada nije dobio jer se nije obraćao nadležnom odboru, a za vrijeme dok je bio prvi čovjek Opštine nije osigurao zaposlene, pa ni sebe od posljedica nesrećnog slučaja, što je inače obaveza utvrđena zakonom i opštim kolektivnim ugovorom. Na ovaj način, iako je u pitanju propust za koji je isključivo on odgovoran, Golubović će prihodovati znatna finansijska sredstva, sve na račun građana ove osiromašene opštine. S pravom se postavlja pitanje ko je trebao da vodi računa o zakonitosti rada lokalne samouprave ako ne njen prvi čovjek, inače doktor pravnih nauka”, kažu u Opštini Berane.

Vukina supruga Milijana Vučeljić-Golubović vodi dva spora – prvi za poništenje odluke o prestanku radnog odnosa, za šta je tužbu u međuvremenu povukla jer je našla novo uhljebljenje, a drugi za poništenje rješenja o razrješenju s mjesta direktora tada JP Komunalno Berane, jer je posao direktorice tog preduzeća radila, kako u tužbi navodi, „maksimalno savjesno, odgovorno i profesionalno”.

I sin bivšeg predsjednika Opštine Aleksa Golubović ima neraščišćenih računa s Opštinom Berane. On tuži Polimski muzej kako bi dobio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Naime, malo je poznato da je Aleksa za vrijeme bivše vlasti imao četiri ugovora o radu na određeno vrijeme u Polimskom muzeju.

,,Aleksu Golubovića niko nikada od zaposlenih nije vidio na poslu makar do smjene vlasti, što njemu ne smeta da traži transformaciju s ugovora na određeno u ugovor o radu na neodređeno vrijeme”, navode iz Opštine Berane.

Spisak ,,sitnih tužbi” depeesovaca protiv Opštine time se ne završava. Raniji potpredsjednik opštine Braho Adrović podnio je zahtjev za naknadu štete zbog neiskorišćenih odmora za period od 2009. do 2014. godine, koji je kasnije korigovao i tražio naknadu štete za 2013. i 2014. godinu.

Ni on se nije obraćao zahtjevom nadležnom odboru, ali će po ovom osnovu prihodovati oko hiljadu i trista eura. I njegov sin Enes je, doduše „samo” tri mjeseca, primao platu u Polimskom muzeju, iako ga bukvalno niko od zaposlenih nikada nije vidio na radnom mjestu”, tvrde iz lokalne uprave u Beranama.

Bivša glavna administratorka Vinka Babić, takođe kadar DPS-a, nakon korišćenja naknade zarade godinu dana po prestanku funkcije tražila je istu naknadu za period od još jedne godine po kojem osnovu bi primila još dvanaest hiljada eura, a kada je njen zahtjev odbijen podnijela je tužbu Upravnom sudu.

,,Javila se i na javni poziv za sporazumni raskid radnog odnosa u junu mjesecu, za još dvanaest hiljada eura, iako nije u radnom odnosu, pa je nakon odbijanja tog zahtjeva opet tražila zaštitu kod Upravnog suda. Oba postupka su u toku”, kažu u lokalnoj administraciji.

Kao i njeni partijski drugovi, i bivša glavna adminstratorka je podnijela tužbu za naknadu štete zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora, što iznosi oko hiljadu osamsto eura, bez troškova sudskog postupka.

Monitor je još 2014. godine došao u posjed dokumenata koji su govorili o zlupotrebama državnih resursa od strane DPS u tom gradu. Tako se iz pisma glasača ove partije iz sela Goražde, vidi da se za nasipanje puta obraćaju direktno tadašnjem predsjedniku OO DPS Budimiru Dabetiću.

Monitorov izvor iz koalicije Zdravo Berane objašnjava da je ,,ovaj unutarstranački papir nekako našao put do dokumentacije Opštine Berane i vrlo plastično pokazuje kako je DPS izjednačio javne institucije sa strankom i tako direktno zloupotrijebio javna sredstva svih građana”.

Monitor je, takođe, u posjedu kopije građevinskog dnevnika za radove u Mjesnoj zajednici Gornje Zaostro, gdje se dva puta pojavljuje isti broj lista na građevinskom dnevniku. Iako MZ Gornje Zaostro traži novac nakon izvođenja radova, u građevinskim dnevnicima već stoji Agencija kao investitor, a kao nadzorni organ potpisano je lice koje nije građevinski inženjer.

Za te radove je priložen i račun od 10.224 eura, iako je poznato da po Zakonu o javnim nabavkama, Opština ne može da plati ništa preko 5.000 eura bez tendera. U ovom slučaju, osnov je ,,molba” MZ za već izvršene radove, a izvođač je Stojan Šćekić, kum bivšeg direktora Agencije Milana Golubovića.

,,Zahtjev MZ Gornje Zaostro Opštini za plaćanje radova koji su već izvedeni i za koje su se tek sad sjetili da nemaju sredstava nije službeno zaveden u arhivu, ni mjesnoj zajednici, ni Opštini. U dokumentaciji Opštine, koja se odnosi na izvođenje radova za mjesne zajednice, nalazi se i spisak predsjednika mjesnih odbora Demokratske partije socijalista. Očigledno je koje institucije države priznaje Demokratska partija socijalista. Samo stranačke”, navodi ovaj izvor.

Monitoru je stavljen na uvid i spisak dijela radova iz 2011, koji se potražuju tek 2014. Investitor je Agencija, iako mjesna zajednica traži novac od Agencije tek nakon izvođenja radova. Tu je i izjava o nasipanju puta u prigradskom naselju Dolac. Potpisana je od strane tadašnjeg direktora Agencije i predsjednika MZ, ali isto tako nije zavedena ni u MZ, ni u Agenciji. Ovaj račun je, kao i obrazac zahtjeva, istovjetan onom u Gornjem Zaostru, kao i iznosu od 10.224 eura.

Sve ove zanimljive fakture i dokumenti predati su specijalnom tužiocu, a Opština Berane je u međuvremenu protiv bivših rukovodilaca podnijela još četiri krivične prijave s vrlo teškim optužbama. Zbog svega toga se i vjeruje da ,,pripadnici policije za djelovanje u ranim jutarnjim satima” u Beranama nijesu bili zbog tužbi za godišnje odmore i povrede na radu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROJEKAT VELJE BRDO NA JAVNOJ RASPRAVI: San, plan ili preskupa obmana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ponuđeni PUP Podgorice, uz pridodato generalno urbanističko rješenje Velje brdo,  pokazuje da način finansiranja, cijena i rokovi izgradnje nijesu jedina potencijalno sporna mjesta u najavljenom projektu. Ako on uopšte, za sada, zaslužuje taj epitet

 

 

Pošto je Vlada, krajem novembra, usvojila nacrt izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP), taj dokument se, u srijedu, trebao naći na centralnoj javnoj raspravi. Ona je, međutim, odložena. To su tražili prisutni građani, oni koji su uspjeli ući u salu (nije bilo mjesta za sve), obrazlažući da je zakazana rasprava neadekvatno pripremljena i organizovana. Nastavak je zakazan za petak, 13.

Sastavni dio ponuđenog PUP-a je stambeno-poslovno naselje Velje brdo, ili Novi grad kako ga zovu promoteri te ideje. Krajem ljeta premijer Milojko Spajić i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, predstavili su plan izgradnje naselja od 11,5 hiljada stanova uz prateće poslovne, zdravstvene, obrazovne, turističke objekte… Stanovi će, čuli smo, pod povoljnim uslovima biti namijenjeni prvenstveno sadašnjim podstanarima, mladim bračnim parovima, odnosno, onima koji, po riječima premijera Spajića, “do sada nijesu bili privilegovani i na koje se ni država, ni privatni, ni bankarski sektor nijesu okretali”. Dok je ministar Radunović dodao da će, kada sve bude završeno, ukupan broj stanovnika novog naselja/grada biti “oko 42 hiljade”.

Naknadno, Spajić je najavio da bi se broj stanova izgrađenih na Veljem brdu mogao popeti do 20.000 (tada bi to naselje moglo postati, po broju stanovnika, drugi najveći grad u Crnoj Gori). A da Vlada očekuje da se Glavni grad odrekne komunalnih naknada za novo naselje u iznosu od, približno, 200 miliona eura (ovogodišnji budžet Podgorice iznosio je 133,5 miliona). Premijer očekuje da tu odluku donese novoizabrani saziv Skupštine Glavnog grada i zbog toga je važno, kazao je na RTCG, da se vlast u Podgorici formira što prije i na pravi način.

“To će biti  crnogorski san”, ponavlja premijer Spajić od septembra. Ne obazirući se mnogo  ni na činjenicu da se ispostavilo kako je  računica koju je prezentovao, a koja se tiče cijene od hiljadu eura po kvadratu, planirane kamate od 1,2 odsto i mjesečne rate (390 eura za stanove od 100 kvadrata, 290 za manje, od 60 m2)  – matematički pogrešna. Preciznije: najavljena rata je prevelika za obećanu cijenu kvadrata i kamatu. Dok je obećanje da će prvi stanovi biti useljeni tokom 2026. godine, relativizovano neposredno nakon što je dato.

Ovakav projekat zahtijeva ozbiljne analize, koje su za sada izostale. Recimo, da li će i kako njegova realizacija  uticati na demografska kretanja, posebno na sjeveru zemlje. Tu je, naravno i pitanje mogu li Podgorica i Crna Gora sebi da priušte najavljeno subvencioniranje novog naselja tih gabarita…

Ponuđeni PUP Podgorice, uz pridodato generalno urbanističko rješenje Velje brdo,  pokazuje da način finansiranja, cijena i rokovi izgradnje nijesu jedina potencijalno sporna mjesta u najavljenom projektu. Ako on, za sada, zaslužuje taj epitet.

Planirano naselje obuhvata i prostor koji se nalazi u zaštićenom području Parka prirode Rijeka Zeta, a tu se nalazi i zaštićena zona vodoizvorišta Mareza u kojoj je zabranjena gradnja. U Vladi su došli na ideju da planiranom naselju daju status projekta od javnog interesa “kako ne bi morala da se poštuju stroga pravila o zabrani prenamjene šumskog i zaštićenog područja u građevinsko zemljište”. Fantastična ideja. Ali ne i dovoljna. Detaljnija ispitivanja karakteristika terena tek treba da se urade. Tada će se znati da li je moguće  planirano provesti u djelo bez velikog rizika za prirodno okruženje.

“Ukoliko gradnja na dijelu Veljeg brda koji se nalazi u zoni zaštite Parka prirode Rijeka Zeta ne bude moguća, predviđa se isključenje iz plana zone 5, koja obuhvata ovo zaštićeno područje a na kojem se sada predviđa izgradnja stambeno-poslovnih objekata”, navodi se u dokumentima koji su stavljeni na javnu raspravu. “To bi smanjilo ukupan broj planiranih objekata i veličinu naselja”,  konstatuju autori. Ne objašnjavaju šta će biti sa infrastrukturnim objektima planiranim na zaštićenom prostoru. Ili u njegovoj neposrednoj blizini.

Među njima je uređaj za prečišćavanje otpadnih voda iz fekalne kanalizacije koji se planira graditi na rijeci Zeti, prije njenog ušća u Moraču. “Ovaj urađaj bi bio dovoljan za prvu fazu naselja, dok bi se za preostale četiri  zone, kako ih prepoznaje PUP Podgorica, naknadno pronašlo tehničko rješenje za priključenje na postojeću kanalizacionu mrežu Podgorice i njen budući uređaj za prečišćavanje otpadnih voda”. Valja podvući: naknadno će se tražiti rješenje kako bi kanalizacione vode sa Veljeg brda, preko Podgorice, stgle do “budućeg uređaja” za prečišćavanje otpadnih voda iz Glavnog grada. To je ono postrojenje (kolektor) čija se gradnja godinama najavljuje u Botunu, dok tamošnji mještani ponavljaju kako će to spriječiti “po cijenu života”.

Slično je i sa ostalom infrastrukturom neophodnom za početak gradnje na Veljem brdu. Voda bi se dovela iz magistralnog cjevovoda koji je izgrađen duž autoputa, pa pumpala na vrh brda, u rezervoar od pet hiljada kubika čija se gradnja planira. “Ovo pumpno postrojenje i rezervoar rješili bi pitanje vodosnabdijevanja za prvu fazu naselja, dok bi preostale četiri faze naselja vodu dobijale iz bunara u Zagoriču za šta bi se naknadno pravilo tehničko rješenje”, navodi se u PUP Podgorica.

Za potrebe prve faze naselja Velje brdo struja bi se obezbijedila povećanjem snage postojeće trafostanice u Vranjskim njivama, “dok bi za preostali dio naselja naknadno bilo neophodno izgraditit potpuno novu veliku trafostanicu 110/10kv”.

Na Veljem brdu nema puteva, pa bi se saobraćajna infrastruktura gradila od nule. Počev od postojeće saobraćajnice Podgorica-Spuž pa do vrha brda. Naknadno bi se centralna saobraćajnica povezala, preko petlje Velje brdo, sa budućom mrežom autoputeva. Ta petlja ne postoji kao dio podgoričke zaobilaznice u sadašnjoj verziji prostornog plana Crne Gore, čije se skoro usvajanje odavno najavljuje.

Iz struke su zamjerili Vladi što sa nacrtom PUP Podgorica na javnu raspravu kreću prije usvajanja krovnog zakona – Prostornog plana Crne Gore.

Prema ponuđenom dokumentu, prva faza naselja predviđa izgradnju pet stambenih blokova sa nešto više od pet hiljada stanova. “U ovom dijelu naselja živjelo bi 16.184 stanovnika”, navodi se, uz upitnu računicu po kojoj bi u izgrađenim poslovno-komercijalnim prostorima posao našlo skoro pet hiljada osoba. Problem može biti to što tek druga faza predviđa izgradnju “245 hiljada kvadrata prostora za školstvo, zdravstvo, socijalnu zaštitu, jedan vjerski objekat i veliki poslovni centar”. Uz još pet hiljada novih radnih mjesta.

Pitanje je gdje će stanovnici prve faze, dok čekaju drugu, da vode djecu u školu ili vrtić, a kako će stizati do doktora? U Spuž, Danilovgrad ili u neku od već prebukiranih podgoričkih škola ili domova zdravlja? Tim prije što se ne pominju rokovi gradnje, ni za prvu tako ni za bilo koju od narednih zona budućeg naselja. Prelazno stanje može potrajati godinama. A šta će biti sa potencijalnim stanovnicima koji počnu da žive crnogorski san na Veljem brdu ako realizacija projekta, iz nekog od brojnih mogućih razloga a najprije zbog finansija, bude osjetno usporena ili obustavljena? Da se ponovo vrate u podstanare?

Prošlo je već pola vremena odvojenog za javnu raspravu o PUP Podgorica, a ona praktično nije ni počela. Samo se vrijednost projekta Novi grad na Veljem brdu procjenjuje od dvije do preko tri milijarde eura, pa ispada kako svaki dan planirane rasprave vrijedi 100-150 miliona. Valjalo bi  pametno iskoristiti preostalo vrijeme.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

Prošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

“Ako ne preduzmemo korake prije svega u kvalitetu upravljanja našom destinacijom i ne počnemo strategijski da planiramo, jasno je da će se stanje pogoršavati“, smatra izvršni direktor Hotelsko-turističkog preduzeća “Ulcinjska rivijera“ Ćamil Hodžić.

Profesor turističke ekonomije Rade Ratković je uvjeren da je turizam žrtva Vladinog programa Evropa sad 2, jer je zbog njegove realizacije povećan porez na dodatnu vrijednost na smještaj sa sedam na 15 odsto. „Naš turizam je u fazi tihog odumiranja i pretvaranja u biznis za nekretnine“, navodi Ratković.

Sličan je stav predsjednika države Jakova Milatovića. “Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije. Umjesto strateških odgovora dobili smo povećanje poreza koji će dodatno ugroziti naš najveći ekonomski sektor dok konkurencija u regionu grabi krupnim koracima naprijed”, upozorava Milatović.

Niko se iz Vlade i Ministarstva turizma ne oglašava, kao ni iz Nacionalne turističke organizacije, dok cijene usluga rastu, ulaganja u turizam je malo i nedovoljno, a kvalitet usluga opada.

U tom kontekstu je, na primjer, razumljivo što je britanski magazin Time Out na listu najpotcjenjenijih evropskih destinacija za 2025. godinu, na prvo mjesto stavio Ulcinj, grad sa najvećim turističkim razvojnim potencijalom u Crnoj Gori.

“Dok se mnoga mjesta širom kontinenta bore sa prekomjernim turizmom, ove zanemarene destinacije čekaju da budu istražene”, navodi se u analizi ovog časopisa koji od 1968. godine izlazi u Londonu.

A da bi bile istražene, mora se do njih nekako doći. Upravo je dostupnost naše države, kako tvrdi dugogodišnji turistički radnik Branko-Diki Kažanegra, najveći problem crnogorskog turizma. „Albanija je 1993.godine  imala tri avionske linije dnevno. Zgrada aerodroma u Tirani je bila jedna baraka. A, šta mi danas imamo, a šta ima Albanija? To je najbolji primjer kako je neko išao naprijed, a mi smo išli unatrag“, ističe Kažanegra.

Zato ova privredna grana i turistički radnici u narednu godinu kreću u trku sa konkurencijom sa olovnim nogama. Izazova je previše – globalna geopolitička situacija, nepovoljna ekonomska kretanja na tržištima, izostanak ulaganja u hotelsku industiju, digitalizaciju i radnu snagu…

U svakom slučaju, turizam je precizan seizmograf koji registruje sve potrese u našem društvu i privredi. Crveni alarm je već upaljen za sve one koji nijesu zaslijepljeni od privilegija, nemara i neodgovornosti.

                                                                                                                                            Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo