Povežite se sa nama

OKO NAS

Završi fakultet, pa konobariši u Dubaiju

Objavljeno prije

na

,,Svoj odlazak doživljavam kao napuštanje jednog ideala koji sam njegovala još od 2003. kada sam birala profesiju na studijama”, kaže za Monitor Željka Jovović. Željka se sprema da iduće nedjelje otputuje u Dubai. Završila je Ekonomski fakultet u Podgorici, nije uspjela da nađe posao u Crnoj Gori pa je odlučila da sreću okuša u inostranstvu.

Posao u Ujedinjenim Arapskim Emiratima našla je preko podgoričke agencije Royal Human Resources. Nije jedina. Vlasnica agencije Vera Leković za Monitor kaže da je 10-ak visokoobrazovanih ljudi iz Crne Gore 2010. godine posredstvom ove agencije dobilo posao u hotelima u Dubaiju. ,,Svi oni su se odlično snašli i sada su nam od velike pomoći pri zapošljavanju ljudi iz Crne Gore. Trenutno imamo preko 70 osoba koje su aplicirale za posao, većina iz Crne Gore ali ima i onih iz regiona i inostranstva. Pored obaveznog znanja jednog ili dva strana jezika, iz Crne Gore to su uglavnom sa diplomama fakulteta turizma, ali ima i onih sa Ekonomije, Fakulteta političkih nauka…”, kaže ona.

,,Rad u Emiratima vidim kao šansu za profesionalnim usavršavanjem, napretkom, boljom zaradom. Ujedno to je prilika da putujem i upoznam sebe. Imala sam priliku da stupim u kontakt sa nekoliko djevojaka koje rade u Emiratima i njihova iskustva su pozitivna. Kažu ‘Život je avantura, ako ga živite hrabro”, priča Željka Jovović.

Da je u Crnoj Gori avantura naći posao čak i sa fakultetskom diplomom svake godine se uvjerava sve više akademaca. Početkom milenijuma među nezapošljenim stanovnicima Crne Gore bilo je 5,5 odsto visokoškolaca. Početkom ove godine čak 7.749 nezapošljenih ima fakultetsku diplomu, to je 24,8 odsto ili četvrtina ukupnog broja onih koji traže posao.

Armiju nezapošljenih sa diplomom umnogome je produkovala i primjena Bolonjske deklaracije, pa se od 2003. kada se otpočelo sa reformama, broj upisanih studenata na univerzitetima u Crnoj Gori povećao dva i po puta. Podaci Monstata govore da je, na primjer, 2010. srednje škole završilo 7475 učenika, a upisano je 7790 studenata.

Po popisu iz 2011, 17 odsto stanovništva je sa višim ili visokim obrazovanjem. I pored hiperprodukcije diploma Crna Gora se još nije približila evropskom prosjeku. Među stanovništvom EU, uzrasta od 30 do 34 godine, ima 31 odsto visokoobrazovanih, dok razvojne strategije imaju za cilj da do 2020. godine taj postotak podignu na 40 odsto. U istoj ciljnoj grupi u Crnoj Gori (30 -34 godine) fakultetsku diplomu ima četvrtina radno sposobnih. Problem nije u broju visokoškolaca već u tome što u razorenoj crnogorskoj privredi oni nemaju gdje da rade.

Razne strategije i naglabanja o tome kako uskladiti obrazovanje sa potrebama tržišta rada ne daju nikakve rezultate. Vlada je prošle godine smislila način da ,,zaposli” visokoškolce. Neposredno prije oktobarskih parlamentarnih izbora, Vlada je izdvojila 10 miliona eura za program stručnog osposobljavanja visokoškolaca. Tokom kampanje predsjednik DPS-a Milo Đukanović obećao je da će vladajuća partija, zadrži li vlast, obezbijediti 40 hiljada novih radnih mjesta. Pa mu ne vjeruj.

Sredinom januara ove godine preko 4.000 visokoškolca je počelo devetomjesečnu praksu. Osposobljavanje se računa kao radno iskustvo, ali ne i radni staž, jer država visokoškolcima uplaćuje zdravstveno, a ne i penzijsko-invalidsko osiguranje. Plate su na počeku kasnile i iznosile su 50 odsto prosječne zarade u državi. Polovina polaznika prve generacije se osposobljava upravo u državnoj upravi.

Privatnici sa kojima smo razgovarali i nijesu baš bili zadovoljni ovom akcijom i učinkom ,,pripravnika”. Priča je otprilike ovakva – dok oni kao vlasnici rade i po 10 sati, uz ogromne kredite i hipoteke, mladi kadar, uz rijetke izuzetke sjedi u kancelariji, čeka platu i kraj pripravničkog.

Devet mjeseci je prošlo a nakon osposobljavanja preko 90 odsto visokoškolaca vraćeno je na Biro rada. Nadležni kažu da mladi su ipak u plusu, prošli su obuku pa sada neka se sami snalaze.

,,Programom smo pokazali da želimo, kao odgovorna Vlada, da damo šansu i mogućnost mladim ljudima da pokušaju, ali nikako ne želeći da djelujemo u njihovo ime. Od visokoškolaca očekujemo da budu svoji, a svoje mišljenje da učine važnim”, kazao je u nedavnom intervjuu za Minu potpredsjednik Vlade Vujica Lazović.

Što bi rekla ona reklama Zavoda za zapošljavanje – Posla ima i Posao se ne čeka već traži.

A kako se najlakše do posla dolazi objasnio je bivši direktor Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić: ,,Pripremajući se za predstojeće izbore u Zavodu za zapošljavanje pokrenuli smo nekoliko projekata. Kroz ove projekte zaposlićemo prije svega članove DPS-a. Imamo svakodnevne kontakte sa predsjednicima odbora DPS-a u svim opštinama jer želimo da prije svega zaposlimo svoje ljude”.

,,Ako zaposlimo svog čovjeka, smanjili smo njima a povećali nama. Hajde da pomognemo čovjeku da se zaposli i imaćemo efekat četiri glasa za DPS…”, jednostavna je Jelićeva računica koju Anketni odbor za aferu Snimak nije uspio riješiti.

Upravo je krenuo i novi krug osposobljavanja visokoškolaca. Vlada poziva nezaposlene sa visokom spremom da se od 15. oktobra prijave za osposobljavanje. Kažu ove godine će to biti skromnije nego prošle. A i nema parlamentarnih izbora, samo lokalni.

Ako se maknemo sa polja politike, slogani da ima posla i nijesu skroz lažni. Samo u prvoj polovini ove godine izdato je 13,25 hiljada dozvola za rad i zapošljavanje stranaca, što je 19,83 odsto više u odnosu na prošlu godinu. Sa evidencije Zavoda za zapošljavanje na sezonskim poslovima zapošljeno je samo 6.570 crnogorskih građana. Očigledno da još nije tolika preša da bi se radili i sezonski poslovi, ili ima i onog ,,Nijesam ja učio da bih radio sezonski”. Indikativno je da su najbolji od prijavljenih pripravnika izabrali da se stručno osposobe u Demokratskoj partiji socijalista, Ministarstvu kulture i Univerzitetu CG.

Da se vratimo na početak priče. Visokoškolci koji da rade u Dubaiju obično potpisuju ugovore sa hotelskim kompanijama od šest mjeseci do dvije godine. Početne plate nijesu velike ako se uzmu visoki troškovi života u Dubaiju i iznose od 400 do 700 eura. Međutim, hoteli zaposlenima obezbjeđuju hranu, smještaj, avio karte za dolazak i za godišnje odmore. Svi zaposleni imaju mogućnost dodatnog rada i zarade. I, što je najvažnije, napredovanja.

,,Kada sam krenula u ovu priču moj cilj je bio da se mladi ljudi odavde obuče i specijalizuju i onda vrate u Crnu Goru kako bi pomogli i upotpunili nedostatke u stručnom kadru u našem turizmu”, kaže Lekovićeva.

,,Moja im je sugestija da se vrate”, kaže ona. Međutim, nakon što je prvoj grupi ovdašnjih visokoškolaca u Dubaiju istekao dvogodišnji ugovor, svi su napredovali i obnovili ugovore. Za sada ne razmišljaju o povratku.

,,Naši ljudi su vrijedni i tamo se po pravilu pokažu kao dobri radnici i brzo napreduju”, kaže Leković. ,,Rad se vrlo visoko vrednuje, a naši ljudi su ambiciozni i vrijedni i trude se i hoće da su najbolji. Tamo se to cijeni i postoji velika mogućnost za napredovanje”.

Toliko drugačije od sistema u domovini.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo