Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zavod za zamajavanje

Objavljeno prije

na

I nakon pisanja Monitora da je stopa nezaposlenosti Zavoda za zapošljavanje krivotvorena, sa ciljem prikazivanja znatno niže stope od one realne, ta institucija nastavlja obmanjivanje javnosti. Ćute nadležni, prije svega Ministarstvo rada i socijalnog staranja na čelu sa Suadom Numanovićem, ćuti direktorica ZZZ, Vukica Jelić, ćuti njen suprug Zoran, bivši direktor Zavoda i sadašnji savjetnik u istom, poslanik DPS-a. Ćute i falsifikuju.

Zavod nastavlja sedmično obračunavanje stope nezaposlenosti, mimo svjetske, opšteprihvaćene prakse! Tako je 16. oktobra u javnost plasirana informacija da je „stopa nezaposlenosti porasla u odnosu na prošlu sedmicu sa 12.22 na 12.32 odsto te da je prema izvještaju ZZZ u Crnoj Gori ove sedmice 28.590 nezaposlenih”. Sedmicu kasnije, 23. oktobra, Zavod lansira podatak da je „stopa porasla u odnosu na prošlu sedmicu sa 12.32 na 12.48 odsto pa je prema tome u Crnoj Gori 28.970 nezaposlenih”.

Naš izvor, stručnjak iz oblasti statistike nezaposlenosti, koji insistira na anonimnosti, naglašava da je nevjerovatno da nikoga ne zabrinjava činjenica da je Zoran Jelić godinama krivotvorio stopu nezaposlenosti, umanjujući je za 30 – 40 odsto, a, recimo, u Sjedinjenim Američkim Državama, u predizbornoj kampanji se digla bura oko 0.3 posto. Sagovornik Monitora tvrdi da je sedmično obračunavanje stope registrovane nezaposlenosti – skandalozno. „Smatrao sam da će istraživanje koje je Monitor objavio imati odjeka jer je detaljno objašnjen način na koji Jelić godinama švercuje stopu nezaposlenosti, obmanjujući javnost. Nedopustivo je ćutanje nadležnih”.

Monitor je u broju od 12. oktobra, provjerio validnost podataka koje je Zavod za zapošljavanje koristio u periodu mandata direktora Zorana Jelića.

Za januar 2010, 2011. i 2012, za koje smo na osnovu odgovora na poslaničko pitanje imali mogućnost provjere, koristeći svjetski priznatu metodologiju i zvanične podatke Monstata iz mjesečnog statističkog biltena, naš list je došao do šokantnih podataka. U prvom mjesecu 2010, stvarna stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori bila je 15,2 procenata, a ne 11,5 odsto, kako stoji u zvaničnom Jelićevom izvještaju. To znači da je stvarna stopa nezaposlenosti bila veća za 32 procenta. U januaru 2011, stvarna stopa nezaposlenosti bila je 17,2 odsto, a ne 12,3, što znači da je bila veća od Zavodove za 39 odsto. U januaru 2012. stopa nezaposlenosti bila je 16,3, a ne 11,7 odsto, kako je prikazano u Jelićevom dokumentu. Veća za nevjerovatnih 40 odsto!

Kako Zavod krivotvori podatke?

U dva koraka. Monitor je ovo ilustrovao podacima samo za 2010, jer je ista metodologija korišćena za sve godine.

Prvi korak: u računanju stope nezaposlenosti za januar 2010. korišćen je podatak o nezaposlenosti na dan 25. januar koji iznosi 30 452. Kako januar ima 31 dan, zvanični broj nezaposlenih na kraju januara 2010. godine bio je 31 055.

Drugi i mnogo drastičniji korak: Zavod za zapošljavanje je za potrebe svojih sedmičnih analiza čitavo vrijeme Jelićevog mandata koristio isti podatak o aktivnom stanovništvu, star devet godina, iz Popisa 2003. godine, po kome u Crnoj Gori živi 264 276 radno aktivnog stanovništva, dok zvanična metodologija nalaže da se koriste zvanični statistički podaci o nezaposlenosti i aktivnom stanovništvu za taj mjesec! To je i osnovni razlog zbog čega je nemoguće vršiti sedmične analize stope nezaposlenosti.

Direktorica Zavoda, Vukica Jelić nastavila je suprugovim stopama. „Provjerom najnovije stope nezaposlenosti Zavoda za zapošljavanje, Vukice Jelić, jasno je da Zavod koristi isti metod, tj. istu prevaru samo što je, sada, prevara novijeg datuma – podatak o aktivnoj radnoj snazi sada je preuzet iz poslednjeg popisa, a ne, kao što je bio slučaj dugi niz godina, iz popisa od 2003. godine”, jasan je sagovornik Monitora.

I Evropska komisija je – očigledno je to nakon pažljivog uvida u izvještaje o napretku Crne Gore iz oblasti politike nezaposlenosti za prethodnih pet godina – ,,provalila” friziranje Zavoda za zapošljavanje. Kako je vrijeme odmicalo postajali su svjesniji ,,manjkavosti” Zavodove statistike, pa su je na koncu i odbacili, služeći se samo Monstatovim podacima.

„Eksperti iz Evropske unije iz godine u godinu, iz izvještaja u izvještaj ukazuju na nelogičnost statistike o nezaposlenosti u Crnoj Gori. Za njih je nepojmljivo da se neko može usuditi da falsifikuje stopu nezaposlenosti. Međutim, na osnovu poslednjeg izvještaja Evropske komisije o napretku, više je nego jasno ukazano da podaci Zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih nijesu relevantni”, tvrdi naš izvor.

U izvještaju EK za 2008. godinu, kada je Zoran Jelić došao na mjesto direktora, Komisija konstatuje da je proces usklađivanja i ažuriranja instrumenata za analizu tržišta rada na kojem rade Zavod za zapošljavanje i nacionalni Zavod za statistiku (MONSTAT) u toku, ali i da ,,još postoji potreba da se bliže definišu odgovornosti koje dijele dvije institucije”. EK u ovom izvještaju ne navodi preciznu stopu nezaposlenosti, međutim poziva se na Zavodove podatke: ,,U oblasti politike zapošljavanja zabilježeno dalje smanjenje stope nezaposlenosti”.

I sljedeće godine Komisija koristi Zavodove prognoze tvrdeći da je ,,u oblasti politike zapošljavanja, Zavod za zapošljavanje zabilježio mali pad nezaposlenosti uprkos umanjenoj potražnji kao posljedici krize”. Zavod za zapošljavanje, piše u izvještaju, izrađuje statistiku nezaposlenosti a Monstat vrši anketu radne snage u skladu sa relevantnim zakonodavstvom. Ni 2009. godine Komisija ne uviđa manipulaciju.

Prvi put, u svom izvještaju za 2010. godinu, Komisija konstatuje veliku razliku između Zavodove i Monstatove stope nezaposlenosti. Ipak i dalje se koristi podatak Zorana Jelića, i to precizan: ,,Zabilježena stopa registrovane nezaposlenosti iznosi oko 11 posto na kraju 2009. godine i na mnogo većem nivou stopa nezaposlenosti iz ankete o radnoj snazi (MONSTAT) sa tendencijom rasta, imajući u vidu negativan efekat globalne ekonomske i finansijske krize. Razvijanje relevantnih podataka i statistike ostaje otvoreno pitanje naročito na polju tržišta rada”.

Godinu kasnije, u izvještaju za 2011. godine, Komisija ne koristi, prvi put, stopu nezaposlenosti niti ocjenjuje tendenciju na osnovu podataka Zavoda za zapošljavanje. Koriste se podaci Monstata: ,,Ograničen napredak zabilježen je u polju politike zapošljavanja. Tržište rada se dodatno pogoršalo 2010. godine i tek skromno napredovalo tokom 2011, sa kontinuiranim uvećavanjem nezaposlenosti, blizu 20 odsto sredinom 2011. godine”.

Na koncu, u izvještaju za ovu godinu, osim što se tvrdi da je “zabilježen mali progres u oblasti politike zapošljavanja”, osim što se ponovo koriste podaci Monstata (,,Nastavljena je tendencija povećanja nezaposlenosti i iznosi 20 odsto”) i osim što se nastavlja ignorisanje podataka Zavoda za zapošljavanje, Komisija direktno naglašava da je ,,broj registrovanih nezaposlenih značajno potcijenjen”. Znamo: obračunavanje broja registrovanih nezaposlenih ali i stope registrovane nezaposlenost u nadležnosti je Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Zorana i Vukice Jelić. Teško da kritika može biti eksplicitnije adresirana.

Da pojasnimo. ,,Značajno potcijenjen” ne znači ništa drugo do značajno umanjen. Ili – krivotvoren.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo