Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZAVISNICI PROTESTOVALI ZBOG NESTAŠICE „BUPRENORFINA“: Bez lijeka su bliži igli

Objavljeno prije

na

Načelnik Centra za mentalno zdravlje Ljubinko Kaluđerović tvrdi da postoji problem između institucija uključenih u proces nabavke i naručivanja ovog lijeka, ali da će situacija od petka biti redovna. Nažalost, tvrdi on, postoji i zloupotreba buprenorfina. S tim se suočavaju sve zemlje koje su uvele buprenorfinsku terapiju

 

Prolazi peta godina otkad je u Crnoj Gori počela da se primjenjuje buprenorfinska terapija, koja pomaže heroinskim zavisnicima koji još nijesu spremni da ostave drogu. Riječ je o lijeku buprenorfin koji ovisnici uzimaju umjesto heroina. Stručnjaci kažu da je riječ o mnogo efikasnijoj metodi od metadonske, koja se u Crnoj Gori primjenjuje od 2005. godine.

U svijetu postoje dvije vrste buprenorfinskih programa – visokopražni i niskopražni. Kod prvog je riječ o visokom pragu očekivanja i plan je da ovisnik bude samo neko vrijeme na bupreborfinu, mjesec, dva ili malo duže, nakon čega ulazi u neki od rehabilitacionih programa i potpuno „se skida“ sa droge. U niskopražnim programima osnovni cilj je „smanjenje štete“. Kada ovisnik ne uzima heroin, već zamjenski lijek buprenorfin, smanjuje se stopa kriminala, sprečava se širenje infekcija koje se prenose putem krvi – Hepatitis B, Hepatitis C, HIV…

Zdravstveni sistem, međutim, još nije došao do zadovoljavajućeg nivoa u sprovođenju ovog programa. Gotovo cijeli sistem počiva na psihijatrima, koji ne mogu sve da drže pod kontrolom, dok su ostali djelovi zdravstva i države pasivni. Zbog neorganizovanosti, ali i zloupotreba često se dešava da nema dovoljno buprenorfina.

U ponedjeljak se više desetina ovisinika okupilo oko Doma zdravlja u podgoričkom naselju Konik kako bi protestovalo zbog nestašice lijeka. Prijetili su i da će blokirati saobraćajnice ukoliko uskoro ne prime terapiju.

U Podgorici trenutno postoji oko 500 registrovanih pacijenata, a u državi ih ima blizu hiljadu. Buprenorfinsku terapiju u Glavnom gradu mogu dobiti u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) i u Domu zdravlja na Koniku. Međutim, jedan dan je bila nedostupna.

Jedan od zavisnika tvrdi da osam miligrama buprenorfina ima dejstvo kao „petica heroina“ (pet grama). Drugi kaže da je velika mogućnost da neko od njih „počini krivično djelo“, jer bez lijeka nisu uračunljivi.

„Vi ne znate koji su to bolovi… Ovo je mnogo gore od heroina, da sam znala što su mi dali, nikad ga ne bih uzela“, kazala je jedna ovisnica.

Načelnik Centra za mentalno zdravlje Ljubinko Kaluđerović kaže za Monitor da u utorak nije bilo isporuke, ali da su sjutradan domovi zdravlja dobili količinu za dva dana. On očekuje da će već od petka stanje biti redovno.

„Postoji problem između institucija uključenih u proces nabavke i naručivanja ovog lijeka. To nije jedna institucija. U neposrednoj komunikaciji menadžmenta Doma zdravlja, Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstva imam informaciju da će se premostiti ovaj nedostatak“, rekao je Kaluđerović.

Korisnik buprenorfina dobija odgovarajući lijek u zdravstvenoj ustanovi u količini koju odobri doktor medicine – specijalista psihijatar uzimajući u obzir zdravstveno stanje korisnika i prema potrebi odgovarajuću količinu lijeka. Prethodno su pacijenti buprenorfin dobijali na recept, u državnim apotekama, a kako nijesu postojali protokoli o izdavanju, nije bilo najjasnije ko ima pravo na ovaj lijek, koju dozu i pod kojim uslovima.

To je često dovodilo do nestašica, uslovljenih zloupotrebom ovog lijeka među zavisnicima od heroina. Vijesti su ranije pisale kako pojedini ovisnici podignu lijek u apoteci pa ga prodaju na „crnom tržištu”, a od tih para kasnije kupe heroin.

Bivši zavisnik je ispričao Vijestima da je do nestašica dolazilo i zbog toga što pojedini pacijenti manipulišu – pričaju izabranim doktorima da navodno idu na selo da se liječe i da im treba veća doza. Tvrdi da nakon toga u državnim apotekama podižu odjednom i po 10 do 15 kutija.

„Čudi od tih doktora koji su završili velike fakultete da kod njih upali ta priča. To mi u glavu ne ide. I nek se zna zašto nema ljekova. Ako ti je propisana dnevna doza, toliko ima da piješ i dođeš ponovo kod doktora kada ti treba”.

Nakon toga su organizovali primanje terapija u Domovima zdravlja i u Kliničkom centru. Kaluđerović kaže da se na ovom program nalazi 380 pacijenta na Koniku i oko 120 pacijenata u KCCG.

„Nažalost postoji i zloupotreba buprenorfina. I to je nešto sa čime se suočavaju sve zemlje koje su uvele buprenorfinsku terapiju. Naš zadatak kao profesionalaca je da to svedemo na minimum. Jačanjem kadrovskog potencijala u Domu zdravlja situacija bi trebalo da se mijenja. S druge strane i razumijem da su moje kolege često izložene izuzetnom pritisku od strane problematičnih  pacijenta što je sigurno najneprijatniji dio posla“, pojašnjava Kaluđerović.

On kaže da je metadonski programa u Crnoj Gori bio bolje organizovan. Tvrdi da je bilo i više edukacija, ali da se radilo i planski. Smatra da je buprenorfinski program uveden „na brzinu“.

„Brzo se ušlo u sve to, pa se nije znalo gdje treba lijek da se daje, da li u apotekama, da li u Domu zdravlja. Pa se onda krenulo u domu zdravlja. Recimo u Podgorici lijek se propisuje u KCCG, a daje se u domu zdravlja. Bilo je mnogo takvih tehničkih problema koji su napravljeni olako i koje treba rješavati“, ističe Kaluđerović.

Direktor nevladine komisije 4 Life i član Komisije za droge Saša Mijović kazao je ranije kako je i komisiji ukazao da ne postoje propisani protokoli za izdavanje buprenorfina, ali i da se lijek prodaje na ulici. Smatra da se nestašice terapije za opijatske zavisnike ne smiju dešavati.

„To ljudi moraju da koriste svakodnevno. Ako je buprenorfin već uveden kao terapija, nestašice se ne smiju dešavati”, naglasio je.

Kaluđerović smatra da je problem u jačanju strukture centara za mentalno zdravlje kao i adekvatnoj logistici svih institucija koje treba da budu uključene u ovaj posao. Mnoge nevolje su naslijeđene i ne mogu se riješiti preko noći. Neophodan je dovoljan broj psihijatara koji će raditi sa zavisnicima, adekvatan prostor, dovoljno obezbjeđenja…

Kaluđerović ukazuje da posljednju situaciju sa nestašicom buprenorfina treba da iskoristimo kao povod da radimo sistemski organizovano na rješavanju problema.

 

Oprečne informacije Montefarma i Doma zdravlja

U Montefarmu tvrde da su podgoričkom Domu zdravlja u sedmici, koja je prethodila protestu, isporučili 650 kutija buprenorfina koji primaju zavisnici, dok su od početka mjeseca sve zdravstvene ustanove dobile oko 7.000 kutija ovog lijeka.

Međutim, to su negirali u podgoričkom Domu zdravlja. Doktor Ljubinko Kaluđerović tvrdi da su u posljednjoj isporuci dobili 250 kutija od osam i 100 kutija od dva miligrama ovog lijeka. To im, kaže, nije bilo dovoljno za tri dana.

Montefarm je u periodu od 1. avgusta do 23. avgusta ove godine isporučio 4.027 kutija lijeka buprenorfin tablete dva miligrama svim domovima zdravlja u Crnoj Gori, u kojima zavisnici primaju terapiju. Za isti period je isporučeno i 2.780 kutija lijeka od osam miligrama”, saopštili su iz ove ustanove.

Iz Doma zdravlja tvrdili su da su, prilikom redovne nedjeljne potražnje buprenorfina od Montefarma, dobili odgovor da tog lijeka trenutno nema u toj ustanovi i da ne znaju kada će biti dostupan. Oni su naveli da su uputili više urgentnih dopisa Ministarstvu zdravlja, Fondu zdravstva i Odboru direktora da ih upoznaju s tim problemom.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo