Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZAVISNICI PROTESTOVALI ZBOG NESTAŠICE „BUPRENORFINA“: Bez lijeka su bliži igli

Objavljeno prije

na

Načelnik Centra za mentalno zdravlje Ljubinko Kaluđerović tvrdi da postoji problem između institucija uključenih u proces nabavke i naručivanja ovog lijeka, ali da će situacija od petka biti redovna. Nažalost, tvrdi on, postoji i zloupotreba buprenorfina. S tim se suočavaju sve zemlje koje su uvele buprenorfinsku terapiju

 

Prolazi peta godina otkad je u Crnoj Gori počela da se primjenjuje buprenorfinska terapija, koja pomaže heroinskim zavisnicima koji još nijesu spremni da ostave drogu. Riječ je o lijeku buprenorfin koji ovisnici uzimaju umjesto heroina. Stručnjaci kažu da je riječ o mnogo efikasnijoj metodi od metadonske, koja se u Crnoj Gori primjenjuje od 2005. godine.

U svijetu postoje dvije vrste buprenorfinskih programa – visokopražni i niskopražni. Kod prvog je riječ o visokom pragu očekivanja i plan je da ovisnik bude samo neko vrijeme na bupreborfinu, mjesec, dva ili malo duže, nakon čega ulazi u neki od rehabilitacionih programa i potpuno „se skida“ sa droge. U niskopražnim programima osnovni cilj je „smanjenje štete“. Kada ovisnik ne uzima heroin, već zamjenski lijek buprenorfin, smanjuje se stopa kriminala, sprečava se širenje infekcija koje se prenose putem krvi – Hepatitis B, Hepatitis C, HIV…

Zdravstveni sistem, međutim, još nije došao do zadovoljavajućeg nivoa u sprovođenju ovog programa. Gotovo cijeli sistem počiva na psihijatrima, koji ne mogu sve da drže pod kontrolom, dok su ostali djelovi zdravstva i države pasivni. Zbog neorganizovanosti, ali i zloupotreba često se dešava da nema dovoljno buprenorfina.

U ponedjeljak se više desetina ovisinika okupilo oko Doma zdravlja u podgoričkom naselju Konik kako bi protestovalo zbog nestašice lijeka. Prijetili su i da će blokirati saobraćajnice ukoliko uskoro ne prime terapiju.

U Podgorici trenutno postoji oko 500 registrovanih pacijenata, a u državi ih ima blizu hiljadu. Buprenorfinsku terapiju u Glavnom gradu mogu dobiti u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) i u Domu zdravlja na Koniku. Međutim, jedan dan je bila nedostupna.

Jedan od zavisnika tvrdi da osam miligrama buprenorfina ima dejstvo kao „petica heroina“ (pet grama). Drugi kaže da je velika mogućnost da neko od njih „počini krivično djelo“, jer bez lijeka nisu uračunljivi.

„Vi ne znate koji su to bolovi… Ovo je mnogo gore od heroina, da sam znala što su mi dali, nikad ga ne bih uzela“, kazala je jedna ovisnica.

Načelnik Centra za mentalno zdravlje Ljubinko Kaluđerović kaže za Monitor da u utorak nije bilo isporuke, ali da su sjutradan domovi zdravlja dobili količinu za dva dana. On očekuje da će već od petka stanje biti redovno.

„Postoji problem između institucija uključenih u proces nabavke i naručivanja ovog lijeka. To nije jedna institucija. U neposrednoj komunikaciji menadžmenta Doma zdravlja, Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstva imam informaciju da će se premostiti ovaj nedostatak“, rekao je Kaluđerović.

Korisnik buprenorfina dobija odgovarajući lijek u zdravstvenoj ustanovi u količini koju odobri doktor medicine – specijalista psihijatar uzimajući u obzir zdravstveno stanje korisnika i prema potrebi odgovarajuću količinu lijeka. Prethodno su pacijenti buprenorfin dobijali na recept, u državnim apotekama, a kako nijesu postojali protokoli o izdavanju, nije bilo najjasnije ko ima pravo na ovaj lijek, koju dozu i pod kojim uslovima.

To je često dovodilo do nestašica, uslovljenih zloupotrebom ovog lijeka među zavisnicima od heroina. Vijesti su ranije pisale kako pojedini ovisnici podignu lijek u apoteci pa ga prodaju na „crnom tržištu”, a od tih para kasnije kupe heroin.

Bivši zavisnik je ispričao Vijestima da je do nestašica dolazilo i zbog toga što pojedini pacijenti manipulišu – pričaju izabranim doktorima da navodno idu na selo da se liječe i da im treba veća doza. Tvrdi da nakon toga u državnim apotekama podižu odjednom i po 10 do 15 kutija.

„Čudi od tih doktora koji su završili velike fakultete da kod njih upali ta priča. To mi u glavu ne ide. I nek se zna zašto nema ljekova. Ako ti je propisana dnevna doza, toliko ima da piješ i dođeš ponovo kod doktora kada ti treba”.

Nakon toga su organizovali primanje terapija u Domovima zdravlja i u Kliničkom centru. Kaluđerović kaže da se na ovom program nalazi 380 pacijenta na Koniku i oko 120 pacijenata u KCCG.

„Nažalost postoji i zloupotreba buprenorfina. I to je nešto sa čime se suočavaju sve zemlje koje su uvele buprenorfinsku terapiju. Naš zadatak kao profesionalaca je da to svedemo na minimum. Jačanjem kadrovskog potencijala u Domu zdravlja situacija bi trebalo da se mijenja. S druge strane i razumijem da su moje kolege često izložene izuzetnom pritisku od strane problematičnih  pacijenta što je sigurno najneprijatniji dio posla“, pojašnjava Kaluđerović.

On kaže da je metadonski programa u Crnoj Gori bio bolje organizovan. Tvrdi da je bilo i više edukacija, ali da se radilo i planski. Smatra da je buprenorfinski program uveden „na brzinu“.

„Brzo se ušlo u sve to, pa se nije znalo gdje treba lijek da se daje, da li u apotekama, da li u Domu zdravlja. Pa se onda krenulo u domu zdravlja. Recimo u Podgorici lijek se propisuje u KCCG, a daje se u domu zdravlja. Bilo je mnogo takvih tehničkih problema koji su napravljeni olako i koje treba rješavati“, ističe Kaluđerović.

Direktor nevladine komisije 4 Life i član Komisije za droge Saša Mijović kazao je ranije kako je i komisiji ukazao da ne postoje propisani protokoli za izdavanje buprenorfina, ali i da se lijek prodaje na ulici. Smatra da se nestašice terapije za opijatske zavisnike ne smiju dešavati.

„To ljudi moraju da koriste svakodnevno. Ako je buprenorfin već uveden kao terapija, nestašice se ne smiju dešavati”, naglasio je.

Kaluđerović smatra da je problem u jačanju strukture centara za mentalno zdravlje kao i adekvatnoj logistici svih institucija koje treba da budu uključene u ovaj posao. Mnoge nevolje su naslijeđene i ne mogu se riješiti preko noći. Neophodan je dovoljan broj psihijatara koji će raditi sa zavisnicima, adekvatan prostor, dovoljno obezbjeđenja…

Kaluđerović ukazuje da posljednju situaciju sa nestašicom buprenorfina treba da iskoristimo kao povod da radimo sistemski organizovano na rješavanju problema.

 

Oprečne informacije Montefarma i Doma zdravlja

U Montefarmu tvrde da su podgoričkom Domu zdravlja u sedmici, koja je prethodila protestu, isporučili 650 kutija buprenorfina koji primaju zavisnici, dok su od početka mjeseca sve zdravstvene ustanove dobile oko 7.000 kutija ovog lijeka.

Međutim, to su negirali u podgoričkom Domu zdravlja. Doktor Ljubinko Kaluđerović tvrdi da su u posljednjoj isporuci dobili 250 kutija od osam i 100 kutija od dva miligrama ovog lijeka. To im, kaže, nije bilo dovoljno za tri dana.

Montefarm je u periodu od 1. avgusta do 23. avgusta ove godine isporučio 4.027 kutija lijeka buprenorfin tablete dva miligrama svim domovima zdravlja u Crnoj Gori, u kojima zavisnici primaju terapiju. Za isti period je isporučeno i 2.780 kutija lijeka od osam miligrama”, saopštili su iz ove ustanove.

Iz Doma zdravlja tvrdili su da su, prilikom redovne nedjeljne potražnje buprenorfina od Montefarma, dobili odgovor da tog lijeka trenutno nema u toj ustanovi i da ne znaju kada će biti dostupan. Oni su naveli da su uputili više urgentnih dopisa Ministarstvu zdravlja, Fondu zdravstva i Odboru direktora da ih upoznaju s tim problemom.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

CETINJE, PONOVLJENA TRAGEDIJA: Kontinuitet neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li će i opomene ove tragedije, kao one u avgustu 2022. ostati uzaludne ? Osim što niko od nadležnh i dalje ne vidi odgovornost, mjere koje Vlada najavljuje  da će preduzeti, iznesene su prilično ad hok, i bez konsultacije struke i društva

 

 

Dvanaest osoba: dvoje djece, tri žene i sedam muškaraca ubio je na Cetinju mještanin Aco Martinović (45), prvog januara ove godine. Još četiri je teško ranio, od kojih je jedna osoba preminula 9. januara. Ubica je iz pištolja u nelegalnom posjedu pucao na pet različitih lokacija u gradu, međusobno udaljenih od nekoliko desetina metara do 2-3 kilometra. Potom je pred ponoć, kada je konačno lociran i opkoljen od pripadnika policije, izvršio samoubistvo. Motivi zločina nijesu poznati. Ubica je mahom pobio bliske rođake,  kumove i prijatelje.

Nepojmljivi zločin  počinjen je prije nepune dvije i po godine, nakon što je Vuk Borilović (34) u cetinjskom naselju Medovina, 12. avgusta 2022. godine, hicima iz lovačke puške ubio 10 i ranio šest osoba – mahom svojih komšija. Borilović je ubijen nakon razmjene vatre sa pristiglim policajcima i mještanima. Naknadne analize pokazale su da je smrtonosne rane zadobio iz policijskog oružja.  To je, uglavnom, sve što smo od ovdašnjih zvaničnika saznali za prethodne dvije godine i četiri mjeseca.

Nameću se brojne paralele između ova dva zločina i načina na koji su postupali pripadnici crnogorske policije.

Borilovićeve žrtve ubijene su iz lovačkog oružja, uredno prijavljenog i registrovanog. U zimu 2022. godine Borilović je napao kolegu s posla, povrijedio ga, oštetio mu automobil i kamenovao kuću. Priveden je u policiju ali mu oružje nije oduzeto, iako su Uprava policije i MUP imali zakonski osnov za takvu odluku.

Oružje je ostalo u posjedu budućeg masovnog ubice i  nakon što je  osuđen zbog  napada.  Presuda nije postala pravosnažna, ali je bila dovoljna da mu se u zakonom propisanom postupku oduzme oružje kojim je, koji mjesec kasnije, ubio desetoro. Niko zbog tog propusta nije odgovarao.

Iz Uprave policije su tada ponudili poduku: “Ne treba dovoditi u uzročno-posljedičnu vezu izvršenje ovog teškog zločina sa bilo kakvim protivpravnim ponašanjima iz prethodnog perioda.” Olako smo prešli preko iskazane nebrige i neodgovornosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEV PREMIJER U MOJKOVCU MIMO PROTOKOLA: Novo sijanje magle i nepoštovanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kao i mnogi drugi sporni datumi i događaji koji se u Crnoj Gori i šire različito tumače i politički rabe, tako je i komemoracija Mojkovačke bitke poslužila za novo političarenje. Vijence na spomenik nespornim junacima Mojkovačke bitke položili su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokatratije (NSD) Andrija Mandić i formalni premijer Srbije Miloš Vučević koji je navodno došao na poziv Mandića. Premijer Spajić Vučevića nije pozvao u Mojkovac, niti se vidio sa njim dok je bio u Crnoj Gori

 

Obilježen  je dan mojkovačke opštine koji pada na Božić po julijanskom kalendaru i koji se poklopio sa komemoracijom Mojkovačke bitke (6-7 januara 1916.) iz Prvog svjetskog rata. Tada je oko 6500 slabo naoružanih i opremljenih vojnika kraljevske crnogorske vojske pod zapovjednikom generalom Jankom Vukotićem zaustavilo prodor tri puta brojnije austro-ugarske vojske generala Vilhelma von Rajnera. Kao i mnogi drugi sporni datumi i događaji koji se u Crnoj Gori i šire različito tumače i politički rabe, tako je i ova komemoracija poslužila za novo političarenje i poentiranje. Vijence na spomenik nespornim junacima Mojkovačke bitke položili su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokatratije (NSD) Andrija Mandić i formalni premijer Srbije Miloš Vučević koji je navodno došao na poziv Mandića. Prisutni su bili i NSD-ov predsjednik opštine Mojkovac Vesko Delić, predsjednik Skupštine opštine Marko Janketić i Marko Kovačević, javnosti poznati Mandićev nacionalno ostrašćeni gradonačelnik Nikšića.

Mandić je istakao da “želimo da gradimo budućnost Mojkovca, Crne Gore i boljih odnosa sa bratskom Srbijom sa kojom smo sto godina bili u istoj državi”. U tih “100 godina nismo imali ni najmanjih sukoba ni nesporazuma” izjavio je, ne trepnuvši. Potom je napomenuo da u našoj zemlji “živi više od trećine građana koji su Srbi, isti narod kao i u Srbiji, većina građana govori srpskim jezikom a to su važne niti koje nas povezuju“. Onda se Mandić okrenuo pohvalama gradonačelniku (kojim osim partijske pripadnosti i tvrdnje da je Srbin nema nikakvu drugu zvaničnu biografiju) rekavši da je Delić “izložio važne projekte a nadam se da će ovo o čemu smo pričali biti podržano od strane Vlade Republike Srbije“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

ANKETA

MONITOROVA ANKETA: Odgovornost, suočavanje, društveni dijalog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: Šta nakon ponovljenog zločina na Cetinju?

 

RADOJE CEROVIĆ, KLINIČKI PSIHOLOG
Uzroci duboko u socioekonomskom raslojavanju i identitetskom cijepanju

Ovo masovno ubistvo nije izolovani slučaj, već dio šireg trenda povećanja nasilja u Crnoj Gori. Podaci ukazuju na to da su uzroci ovakvih fenomena duboko ukorijenjeni u “socioekonomskom raslojavanju”, ali i “identitetskom cijepanju”. To izaziva nagli rast jaza i nepovjerenja izmedju socijalnih klasa, ali i identitetskih jedinica (vjera, nacija i političkih opredjeljenja).

 

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA
Društvo bez utvrđene odgovornosti, kada tad će uništiti sebe

Kada jednom pokušamo da sakrijemo tragove zločina, tragovi se otisnu iznova. Negirali smo devedesetih zločine učinjene u ime svih nas. Obje politike koje su od višestranačja u Crnoj Gori negirale su i zatirale tragove. Te politike imaju sada rezultat u ponovljenom nasilju na Cetinju. Žrtve pokazuju da je poricanje uzaludno a da je užas neizreciv.

 

BOŽIDAR IVANOVIĆ, ŠAHOVSKI VELEMAJSTOR
Političke turbulencije koje traju decenijama

Svaki tragičan događaj mora se ozbiljno shvatiti i učiniti sve da se ne bi ponovio. To nije urađeno poslije zločina 2022. g. i tek sad se traži krivac. Generalno gledano krive su političke turbulencije koje se kod nas odvijaju već više decenija…

 

MAJA RAIČEVIĆ, CENTAR ZA ŽENSKA PRAVA
Potrebno je mnogo više od ad hoc mjera

Prije svega želim da izrazim saosjećanje sa porodicama nastradalih i sa građanima i građankama Cetinja, koji su u dvije i po godine doživjeli dva masovna ubistva.  Posledice zločina ovakvih razmjera iziskuju empatično i mudro liderstvo i preuzimanje političke odgovornosti ne samo za stanje u sektoru bezbjednosti nego i za evidentni kolaps institucija…

 

SERGEJ SEKULOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Treba hladne glave identifikovati probleme

Teško je bilo sto reći nakon ovakve tragedije. Što god da se kaže nedovoljno je, pogrešno…Jednostavno ovakvi događaji ostavljaju u čuđenju, zbunjenosti, konfuziji. Da probam, svjestan nedorečenosti stava…

 

STEFAN ĐUKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Društveni dijalog ili dezintegracija

Iako je paradoksalno, smatram da odgovara istini to da je lakše “prepisati” šta treba raditi nego kako naše društvo “nagovoriti” da to radi. Toliko smo, kao cjelina, pogrešno nasađeni, razvučeni sitnim partijskim interesima koji preko svojih mreža utiču na javnost da je teško gledati na bilo koji događaj van partijskih naočara. Ako pak i pogledamo, kako prevazići njihove interese i nametnuti temu? To je pitanje koje bih postavio prije onog šta treba uraditi, pitanje “kako”? Na žalost, ne vidim odgovor, zahvat političke klase je toliko sveobuhvatan, i materijalno i medijski i zakonski…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo