Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zavalizacija Svetog Marka

Objavljeno prije

na

Građani Tivta, angažovani u kampanji koja je imala za cilj sprječavanje planirane devastacije ostrva Sveti Marko, izgradnje vještačkog poluostrva Palazzo nasipanjem prirodne plićine Tunja i gradnje velike marine na ostrvu prema planovima ruske kompanije Metropol, postigli su prvi veliki uspjeh. Upozorenja i apeli velikog broja građana, stručnjaka, umjetnika, arhitekata, NVO, zaljubljenika u more i prirodu iz cijelog svijeta, potpisnika Peticije za spas Tunje, uticali su da moćni investitor i vlasnik ostrva Mihail Slipčenko i Ministarstvo za uređenje prostora urade reviziju planova i Nacrta državne studije lokacije Ostrvo Sveti Marko u kojoj su najsmjelije ideje Rusa našle svoje utemeljenje. „Cijelo vrijeme nismo sumnjali da će struka, jaki argumenti i ogroman broj građana, u tom dijelu problematičnog plana odnijeti prevagu. Stvar je zapravo bila prilično jednostavna – odbačeno rješenje nije imalo niti jedno održivo uporište niti argument,” navodi se u tekstu incijatora peticije pod nazivom, Mala pobjeda za održivi razvoj ali velika za održivu nadu, objavljenom na blogu otokstradioti@gmail.com.

PO RECEPTU: „Težište naše akcije je bilo da se sačuva Tunja, ali peticija i njeni zahtjevi su širi. Da se zaštiti područje definisano u peticiji, šire područje Tunje sa ostrvom Gospa od Milosti, pripadajućim akvatorijem i gravitirajućim dijelom Svetog Marka, i da se bitno smanji gradnja na ostrvu – minimalna gradnja, bez privatnih vila, što korespondira s važećim GUP-om i Nacrtom PUP-a za Opštinu Tivat, pa čak i planom Morskog dobra koji na ostrvu predviđa samo turizam a ne i rezidencijalno korišćenje – privatne vile.”
Reducirana Državna studija lokacije biće završena uskoro i u njoj nema nasipanja mora, bar ne u prvobitnom obimu, ni betoniranja Tunje. Nema ni velike marine na ostrvu, ali suština projekta ostala je gotovo nepromijenjena.

Ostrvo Sv. Marko, tačnog naziva Stradioti, jedno je od dva veća nenaseljena i zelenilom obrasla ostrva, koje Crna Gora na svom dijelu Jadrana ima (drugo je Sv. Nikola kod Budve), koje ruski investitor planira da zazida većim brojem vila namijenjenih tržištu, bungalova, hotela i drugih objekata.
Model ulaganja stranih investicija na najatraktivnijim lokacijama Crnogorskog primorja, po kome se najprije grade vile, apartmani i bungalovi za prodaju na tržištu a potom poneki manji hotel, koji je najupečatljivije primijenila ruska kompanija Miraks na rtu Zavala u Budvi, primjenjuje se i na ostrvu Sveti Marko.

Na prvom Festivalu investicija nedavno u hotelu Maestral u Pržnu, kompanija Metropol promovisala je novi koncept gradnje odmarališta na Svetom Marku. Predstavljena je najnovija drastična intervencija na prostoru ostrva. Dragulj Boke na prodajnom sajtu Metropol Developmenta nadahnuto se promoviše: „Ostrvo ljepote koje oduzima dah smješteno je na lokaciji UNESCO svjetskog nasljeđa u Tivatskom zalivu… Dom bogovima grčke mitologije ostrvo Sv. Marko sada se sprema da postane prvo evropsko utočište sa šest zvjezdica..”
Taj dom za bogove u rukama investitora, samo je još jedna profitabilna lokacija čije božanske prirodne vrijednosti imaju dobru prođu na tržištu nekretnina. Gusta borova šuma ostrva i oko 4.000 stabala masline ustupiće uskoro mjesto betonu, nizu vila, bungalova, marina, saobraćajnica. Sveti Marko se pretvara u luksuznije stambeno naselje.

Plan predviđa izgradnju 74 luksuzne vile različitih veličina, od 345 pa do 920 kvadrata. Ukupna površina rezidencijalnih vila iznosi 45.000 kvadrata! Njihova prodaja uveliko je počela. Privatne vile sa sopstvenim pontama i vezovima za jahte i glisere okružuju jedinstvenim prstenom od betona, priobalni dio ostrva, zonu u kojoj neće biti dozvoljen pristup posjetiocima i turistima. Vlasnicima vila obećava se privatnost i izolovanost. Ekskluzivnost i „najrjeđi luksuz”!
BETONIRANJE OBALE: Citat iz prodajne kampanje investitora mogao bi biti poziv za reakciju vlasti na sprječavanju uzurpacije i privatizacije obale:
„Raskošne vile s privatnom plažom, rezidencija na pjeni od mora, sa pojedinačnim vezovima i veličanstvene palate… Sveti Marko će spojiti netaknutu prirodu sa čistom dekadencijom i stvoriti svijet fantastične izolacije…”
Planira se gradnja 100 bungalova različitih tipova, s ukupno 12,5 hiljada kvadrata! Mnogi od njih su i bukvalno „zagazili” u more!
Obaveze koje je Crna Gora preuzela ratifikacijom Barselonske konvencije i pratećih dokumenata u oblasti zaštite obale, kojima se zabranjuje gradnja u priobalnom dijelu u širini od 100 metara od mora, u DSL za Sv.Marko, nijesu našle primjenu. Kao ni odredbe Zakona o morskom dobru kojima se obezbjeđuje poseban tretman morske obale kao javnog dobra u opštoj upotrebi, i posebnu zaštitu s propisanim uslovima gradnje i uređenja u zaštićenom pojasu.
Gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš nedavno je izjavio kako neće dozvoliti budvanizaciju Tivta. Dobio je zavalizaciju i betoniranje Svetog Marka.

Pored vila i bungalova planiran je i manji hotel u centralnom dijelu ostrva sa 60 soba i oko 4.800 kvadrata. Tu su i spa centar, restorani, barovi i kafei, jahting klub, servisni centar…

Od nasipanja mora nije se odustalo. Naprotiv! Površina ostrva nedovoljna je da podmiri ambicije investitora. Umjesto prvobitnih 86,500 m2, revidirani plan predviđa da se nasipanjem plićaka od mora „otme” mnogo manje, „svega” 10.600 kvadratnih metara!
U skladu s takvim planovima, investitor prikazuje novu površinu ostrva Sveti Marko koja se bitno razlikuje od one kupljene. Navodi se 347.250, umjesto postojećih 336.650 kvadratnih metara!

DO KOPNA HELIKOPTEROM:Koordinator projekta na Sv.Marku Aleksej Rudenko naglasio je tokom prezentacije koncepta da jedan od bitnijih problema predstavlja pristup ostrvu! „U ovoj fazi projekta razmatra se nekoliko opcija. Vodeni transport, privremeni mostovi, vazdušni kranovi ili helikopteri”, objasnio je.
„Kakva nadljudska upornost da se nešto uništi”, komentariše jedan od potpisnika peticije najavu mogućih pontonskih mostova između Sv. Marka i Ostrva cvijeća, ili helikoptera iznad zaliva koji nose građevinski materijal.

Izrada Državne studije lokacije za ostrvo Sv.Marko povjerena je firmi Urbi Montenegro Doo, podgoričkoj filijali istoimene slovenačke firme iz Ljubljane.Pored Slovenaca, kao osnivač kompanije Urbi, registrovane za prostorno planiranje, pojavljuje se i firma Winsoft Doo iz Podgorice, vlasnika Predraga Bulajića. Inženjer Bulajić koordinator je tima za izradu Državne studije koju je naručilo bivše Ministarstvo ekonomije, sadašnje uređenja prostora i zaštite životne sredine.
Obrađivač Strateške procjene uticaja na životnu sredinu za DSL Ostrvo Sveti Marko je upravo firma Winsoft Predraga Bulajića. Elaborat Strateške procjene naručuje takođe Ministarstvo ekonomije.
Dvije firme, u kojima se Bulajić pojavljuje kao vlasnik i osnivač, rade dva značajna ali suprotstavljena projekta za Vladu Crne Gore. Bulajić koordinira i Studiju lokacije i njenu „nezavisnu” i „stručnu” ocjenu. Bulajić ocjenjuje Bulajića! I daje pozitivnu ocjenu projektu koji je kasnije odbačen kao neprihvatljiv.

Zanimljiv je citat iz Strateške procjene DSL za Sv.Marko, u kojem se navodi da je za prirodu ostrva Sv.Marko bolje da se planovi iz Studije realizuju, nego da do gradnje ne dođe!?

„Ocjenjuje se da bi nerealizovanje Studije lokacije dovelo do daljeg pogoršanja životne sredine u predmetnom prostoru…Iz navedenog proizilazi da je realizovanje zahvata iz Studije, uz striktno uvažavanje mjera za sprječavanje, ublažavanje i ograničenje negativnih uticaja, povoljnije sa stanovišta zaštite životne sredine nego stanje bez zahvata”! Aferim!

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo