Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAŠTO SU ZATVORENE ASFALTNE BAZE NA SJEVERU: Interesne igre

Objavljeno prije

na

Od četiri asfaltne baze na sjeveru, koje su radile veoma uspješno, danas ne radi ni jedna, a asfalt se i za najmanje potrebe u ovom dijelu države dovozi iz Podgorice ili, nerijetko, iz susjednih zemalja. Zašto je došlo do toga, pitanje je na koje do danas nema preciznog odgovora.

Jedan od sagovornika Monitora smatra da je riječ o nemilosrdnoj borbi kompanija za interesna područja u kojoj su asfaltrne baze na neki čudan način bile kolateralna šteta.

„Tu se radilo o raspodjeli kolača između tajkuna koji su mijenjali firme i prali novac kroz vrlo unosan i profitabilan posao, kao što je proizvodnja i prodaja asfalta. Na žalost, baze na sjeveru su zatvorene, a veliki broj radnika ostao je bez posla”, priča ovaj inženjer.

Zatvaranje asfaltnih baza na sjeveru počelo je od baze u mjestu Poda, na izvanrednoj lokaciji pored magistralnog puta Berane – Bijelo Polje. Ta baza bila je razvojna šansa za to malo mjesto koje se brzo pretvorilo u naselje. Od kada je baza zatvorena, kao da je stao i život u ovom selu.

Ova baza bila je u vlasništvu Crnagoraputa, a radnici koji su ostali bez posla svojevremeno su optužili poslodavca da je krajnje neodgovorno i problematično zatvorio bazu i prepustilo je na milost i nemilost lopovima.

I zaista, iz baze je vrlo brzo nestalo sve što je bilo vrijedno, a njen krug od osamnaest hektara, temeljno je počišćen.

Poslovodstvo Crnagoraputa nikada nije razdužilo rukovodioce ove asfaltne baze. Dali su otkaze svima odreda, mada je u tom trenutku u bazi bilo dvadeset i pet tona goriva, tri hiljade tona kamenog agregata, vrijedna oprema. Desilo se ono što se očekivalo – preko noći je nestalo sve što vrijedi.

„Znate li koliko je tu bilo opreme? Koliko rezervnih djelova i alata u magacinu? Koliko elektromotora i mašina? Niko zbog toga nikada nije odgovarao”, priča jedan od bivših radnika.

Koliko je situacija oko Poda bila apsurdna i da su bez ikave sumnje bile u pitanju zakulisne igre, govori podatak da je samo nekoliko mjeseci prije zatvaranja urađen novi dovod struje vrijedan dvadeset pet hiljada eura.

„To ukazuje na činjenicu da je odluka o zatvaranju bila neplanirana. Kada je kompanija privatizovana obećavali su da nijedan pogon neće zatvarati. Štrabag je, ipak, zatvorio ne samo ovu bazu, već i onu na Žabljaku, pa i Štitarici kod Mojkovca, gdje je ostao da radi samo kamenolom”, pričaju bivši radnici.

Da nije bez osnova priča da je zatvaranje asfaltnih baza Crnagoraputa na sjeveru bilo, u stvari, dio dogovora između novih kompanija koje su se pojavile i preuzele tržište preko noći, govore i neki drugi pokazatelji.

Samo dvije-tri godine prije zatvaranja Poda, Integral inženjering kupio je, naime, i otvorio asfaltnu bazu u Donjoj Ržanici u Beranama. Od tog trenutka asfaltna baza Poda, koja je do tada radila i u sred zime, imala je sve manje posla a onda preko noći postala nerentabilna.

Asfaltna baza Poda izgrađena je krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka. Tehnologija je bila slovenačka i u to vrijeme najbolja moguća. Njen kapacitet bio je 40 tona na sat visokokvalitetnog asfalta.

Imala je svu opremu za zaštutu okoline koju nemaju mnoge današnje firme. U sezoni je zapošljavala preko stotinu radnika. Baza Poda imala je i svoje spavaonice sa šezdeset ležajeva za terenske radnike, kuhinju i restoran.

Radila je uspješno sve do privatizacije Crnagoraputa i pojave na tržištu novih preduzeća – Integreal inženjeringa, Tehnoputa, Užiceputeva i na kraju – Bemaksa.

Integral je za kratko vrijeme preuzeo poslove asfaltnih baza Crnagoraputa, ali borba kompanija za interesna područja time nije završena, pa je i ova kompanija od monopola na milionske poslove u Crnoj Gori za samo nekoliko godina stigla do stečaja.

Korporacija Integral inženjering iz rodnog grada predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Laktaša u blizini Banjaluke, u Berane je stigla prije desetak godina. Integral je tada od sarajevskog preduzeća Put kupio asfaltnu bazu u selu Donja Ržanica na desnoj obali Lima, za svega nekoliko desetina hiljada eura.

GP Put Sarajevo je, naime, bio vlasnik ove baze prije ratova na prostoru bivše SFRJ. Kupovina je za Integral bila pun pogodak, jer je asfalt bio vrlo tražena roba na sjeveru, a dnevni kapacitet ove baze oko stotinu tona.

Integral inženjering osnovan je 1989. godine i nezvanično, sa svim kompanijama u regionu, ubrajao se u petnaest firmi za koje su bosanski mediji tvrdili da su pod kontrolom Milorada Dodika i da su sa njim povezane.

Integral inženjering je, pod istim imenom, kćerku kompaniju osnovao u Podgorici 2001. godine, kao dio stranog društva, predstavništvo Podgorica i odmah počeo da dobija velike poslove u našoj državi.

Tako je bilo nekoliko godina. Od sjevera do juga Crne Gore Integral je istisnuo mnoge druge kompanije. Sve do pojave Bemaksa, koji je istisnuo Integral.

Prije četiri godine Integralova asfaltna baza u Donjoj Ržanici otišla je pod stečaj. Prodaja je bez rezultata oglašavana više puta. Stečajni upravnik je nakon toga kazao da bi dalje oglašavanje o prodaji stvaralo dodatne troškove te da treba pokušati direktno pronaći kupca.

Direktni kupac Itegralove asfaltne baze u Beranama mora pregovarati sa Hypo-Alpe-Adria Bank Podgorica, bez čijeg se učešća ne može preduzeti nijedan korak u postupku prodaje, s obzirom na to da se imovina Integral inženjeringa nalazi pod hipotekom.

Tu je krug zatvoren. Sjever je ostao bez ijedne asfaltne baze. Gašenjem ovih asfaltnih baza, ostale su one u Podgorici. Asfalt za potrebe ovog dijela države, osim iz Podgorice doprema se zbog toga iz Srbije.

Upravo zbog toga i pitanje evenutalnog pokretanje asfaltnih baza na sjeveru dobija na značaju, a otvaranje makar jedne od nekadašnjih četiri, olakšalo bi i pojeftinilo poslove asfaltiranja puteva i gradskih ulica koje na izlasku iz zimskog perioda izgledaju kao švajcarski sir.

Prema onome što se zna i može vidjeti golim okom, bivše baze Crnagoraputa nepopravljivo su uništene, a jedina od njih koja bi imala šanse da ponovo proradi je u Štitarici kod Mojkovca. Ova baza je svojevremeno proizvodila najkvalitetniji asfalt zbog upotrebe dobre sirovine, odnosno posebne vrste drobljenog kamena. Neke šanse postoje još za nekadašnju Integralovu asfaltnu bazu u Beranama.

Nevolja je samo u tome što u ovom slučaju ne odlučuju ekonomski postulati, već interesi kompanija koje su preuzele poslove u ovom dijelu Crne Gore, a svoje baze imaju u Podgorici.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

OKO NAS

OLEOTURIZAM U ULCINJU: Nova vrijednost lokalne ponude

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinjani su ponosni na svoje stoljetne maslinjake, jer je to dio njihove tradicije. U skladu sa novim trendovima turistima predlažu da dođu tokom berbe, sakupe rod i da ga potom prerade u obližnjim mlinovima, kako bi sa sobom mogli ponijeli ekstradjevičansko maslinovo ulje

 

„U Ulcinju ima oko 130.000 stabala maslina, a u staroj Maslinadi je kompleks od 86.000 stoljetnih maslina. To je najveći živi spomenik maslinarstva na Jadranu, jedan od najljepših ambijenata na našem Primorju, koji treba predstaviti svijetu i gostima koji posjećuju ulcinjsku rivijeru. Ona je pokazatelj autohtonosti i vjekovne tradicije Ulcinjana i njihove povezanosti sa maslinom. A grančica masline se nalazi i na grbu Grada. Ona je naš stoljetni brend“, kaže za Monitor mladi ulcinjski maslinar i ugostitelj Šućurija Bakalović.

Konstatujući da se na našem Primorju osim maslinarske proizvodnje odvija i gotovo 90 odsto crnogorskog turističkog prometa, on smatra da se spoj ove dvije ekonomske grane spontano nameće kao novi turistički proizvod u svijetu poznat kao Oleotourism, Olive oil ili Olive tourism, odnosno maslinarski turizam.

“To je, dakle, relativno novi oblik turizma koji povezuje masline, maslinovo ulje, poljoprivredne prostore s posjetiocima/turistima koji žele dodatno istražiti i doživjeti svijet maslina i maslinovog ulja, odnosno podrazumijeva interakciju turiste/posjetioca s maslinama i maslinovim uljem“, navodi Bakalović, koji je godinama radio u poznatim restoranima u susjednoj Italiji.

Upravo je ta zemlja uz Španiju, Grčku, u posljednje vrijeme i Albaniju, model u ovoj oblasti koji treba da slijedi Crna Gora. Posebno je to slučaj sa hrvatskom Istrom, koja je sedam godina zaredom bila proglašena najboljom maslinarskom regijom na svijetu.

Prema riječima novinarke iz Ulcinja Arjone Resuljani i u ovoj opštini je posljednjih godina evidentan trend povratka maslini i maslinarstvu, ali je to daleko od mogućnosti i potreba. “Sve to treba uvezati sa turizmom, jer u Evropi i na Mediteranu berba maslina i proizvodnja maslinovog ulja postaju sve atraktivniji turistički proizvod. …“, kaže Resuljani. „   Sve više turista želi probati domaće i autohtono, a maslina i ulje to svakako jesu. I žele priču, događaje, manifestacije“ Arjone Resuljani napominje da savremeni turist želi otkriti našu istoriju, kulturu i običaje. „Mi moramo, u našem najboljem interesu, učiniti sve da im to pokažemo, približimo i dočaramo kako bi doživjeli ljepotu ovog grada. Maslinarstvo stvara novu vrijednost koju treba kvalitetno oplemeniti i kroz turizam naplatiti“, naglašava ona.

Berba maslina dolazi nakon glavne sezone,  krajem oktobra i u novembru, pa je  to odlična prilika da se i na taj način sezona produži. To je posebno važno  i zbog toga što sezone već tri decenije efektivno traju tek 45 dana, pa maslinarstvo može biti  idealna nadopuna turističkoj ekonomiji.

Potencijal za razvoj ovog sektora, zahvaljujući njegovoj tradiciji, povezanosti s teritorijem i pejsažom, blagotvornim svojstvima proizvoda, je, i pored nekih dobrih primjera, uglavnom još neiskazan.

Za opštinu kakva je Ulcinj maslinarski turizam pruža i ogromne mogućnosti za bolju promociju. Posebno što je, kako su nedavno pisali neki britanski magazini, Ulcinj najzanemarljivija turistička destinacija u Evropi u 2025. godini!?

Uostalom, ulcinjska maslinada i uvala Valdanos su prvi zakonom zaštićen kulturni pejzaž u Crnoj Gori. Ekolozi, eksperti i nevladini aktivisti smatraju da je sada pravi trenutak da se taj prostor uvrsti na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine (UNESCO).

Njemački biolog, Martin Šnajder-Jakobi, predložio je izgradnju pješačke staze koja bi od Valdanosa vodila do Starog grada. Prema njegovim riječima, bila bi to idealna ruta i jedinstven doživljaj: šetati uz more, pored maslina i makije, od unikata kakav je Valdanos, do kulturno-istorijskog spomenika prve kategorije, što jeste ulcinjski Stari grad.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) javno su postavili pitanje: Gdje povesti goste koji su proputovali čitav svijet, a imate svega jedan dan na raspolaganju i želite da zapamte vašu zemlju kao nešto posebno?

Zatim su ponudili odgovor: Povedite ih na Ulcinjsku solanu i u Valdanos! Hiljade ptica koje odmaraju i zimuju na Solani unose mir koji ne možete kupiti na nekom drugom mjestu. Nakon toga, posjeta Valdanosu, šetnja kroz stare masline od kojih su mnoge stare i preko hiljadu godina. Takva magična mjesta su posljednja takve vrste u Evropi.

Za Ulcinjane uvala i Maslinada Valdanos su mitsko mjesto. Zato se mnogi slažu sa stavom naučnika dr Ruždi Ušakua, koji je uvjeren da je Valdanos izvedenica od albanskih riječi „vallja e nuses“, što bi se moglo prevesti kao nevjestin ples ili ples predivne žene, vilin ples.

Bakalović je stoga uvjeren da bi i u postojećem najvećem pravnom aktu Ulcinja trebalo da stoji odredba koja je postojala u statutu ovog grada Ulcinja iz 1330. godine: stanovnici moraju saditi i uzgajati maslinu, a njene mladice se ne smiju izvoziti.

Ovo sveto drvo niko nije smio posjeći, a posaditi je bilo – bogougodno djelo. Takođe, u srednjem vijeku je u Ulcinju uvedeno pravilo da se nijedan mladić nije mogao oženiti bez prethodno zasađenih 60 korijena maslina.

                                                                                            Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

„Raspoloživi obavještajni podaci ukazuju da je Uprava policije sprovođenjem ovih aktivnosti osujetila ili spriječila izvršenja teškog krivičnog djela”, tvrde su iz policije. Policijski službenici nijesu, međutim,  uspjeli da prikupe dokaze o tome koje teško krivično djelo su osujetili kada su oduzeli dva pištolja od „petorke“ koja operativno važi za pripadnike kavačkog kriminalnog klana.

Osumnjičeni su privedeni osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima. Monitorov sagovornik iz istrage kaže da je jedan od osumnjičenih priznao tokom saslušanja da su oba pištolja njegova, ali je nadležni tužilac zadržavanje odredio svim uhapšenim.

“Osumnjičenim se stavlja na teret da su 1.02.2025. godine u mjestu Borovica, opština Pljevlja, u putničkom motornom vozilu ‘fiat doblo’, neovlašćeno nosili dva pištolja sa izbrisanim fabričkim brojevima, kao i municiju i patrone za lovačko oružje”, navodi se u saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima.

Svi uhapšeni važe za pripadnike kavačkog kriminalnog klana i poznati su policiji i sudskim organima od ranije po izvršenju više krivičnih dela.

Racanović je hapšen u Budvi, u policijskoj akciji usmjerenoj protiv uličnih dilera narkotika. Đurđevac je prije dvije godine u podgoričkom Višem sudu negirao članstvo u kavačkoj kriminalnoj organizaciji, na čijem čelu su se nalazili Radovan Mujović i Vasilije Rafailović.

Uhapšeni Luka Gazivoda je takođe policiji poznat odranije. Saslušan je 2012. godine, kao građanin zbog pucnjave koja se dogodila u Božićnoj noći ispred kafea „Kristal najt“, koji se nalazi u hotelu „Grand“ na Cetinju. Bio je teško povrijeđen 2015. godine, u incidentu u Bečićima, u kome je ranjen i tada maloljetni D.K.

Mašanoviću se pred podgoričkim Višim sudom sudi da je zajedno sa Mariom Miloševićem i Vukanom Vujačićem učestvovao u ubistvu Radomira Đuričkovića 10. oktobra 2016. godine.

I službenici granične polcije sproveli su, kako je to saopšteno, pojačane granične kontrole na drumskim graničnim prelazima u vezi sa potraživanim vozilima. Za samo tri dana oduzeli su  deset putničkih motornih vozila veće vrijednosti koja su potraživana od strane nacionalnih centralnih biroa Interpola iz više evropskih zemalja.

“Pronađeno je i oduzeto 10 putničkih motornih vozila veće vrijednosti, od kojih jedno na graničnom prelazu i devet unutar države”, navodi se u saopštenju policije.

Sredinom nedjelje uslijedila je još jedna akcija, takođe usmjerena na one  koji važe za pripadnike kavačkog kriminalnog klana ali i osobe koje su im bliske.

Pretresima u više crnogorskih gradova oduzeto je 42,3 grama kokaina, dva pištolja, puška „CZ M-48“, lovačka i vazdušna puška, dva startna pištolja, 217 komada municije, više djelova od oružja, kao i 8.000 eura.

Tokom ove akcije, kako je to i zvanično saopšteno, pripadnici policije obavili su pretres objekata koje koristi Ljubo Milović u mjestu Grahovo za kojim je raspisana međunarodna potjernica i za kojim se traga.

„Izvršen je ulazak i u ugostiteljski objekat “Grahovo” u cilju njegovog lociranja, a izvršeni su i pretresi objekata koje koriste njemu bliska lica. Ovom prilikom nijesu pronađeni predmeti i tragovi koji potiču ili bi mogli poticati iz krivičnog djela, piše u saopštenju.

U okviru ove akcije obavljeni su pretresi u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom.

Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja.

Poručeno je da će se i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim aktivnostima iz svoje nadležnosti,  „u saradnji i uz konsultacije sa nadležnim tužilaštvima, u cilju unapređenja stanja bezbjednosti u državi i zaštite interesa svih građana“.

Takve poruke crnogorska javnost slušala je decenijama. Ovakve akcije slab su pokušaj da se povrati povjerenje u bezbjednosni sistem, dok traju studentski protesti. Potrebni su rezultati i uspostavljanje sistema odgovornosti.

 

Inspektor primao mito od Zvicera?

Dok je pred pljevaljskim nadležnim organima trajalo saslušanje petorke koja je uhapšena zbog dva pištolja, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja, zbog sumnje da su povezani sa kriminalnom kavačkom organizacijom odbjeglog Radoja Zvicera, uhapsili su Farisa Ćorovića, Bobana Milića i inspektora beranske kriminalističke policije Dušana Stefanovića.

Akcija je, po nalogu specijalnog državnog tužioca Vukasa Radonjića, izvedena u Podgorici i u Beranama. Zvanično nema podataka o tome šta je pretresima objekata koje su koristili osumnjičeni pronađeno i oduzeto, ali prema nezvaničnim podacima od Milića i inspektora Stefanovića je oduzeta neznatna količina novca, odnosno ukupno nešto manje od 300 eura. Osumnjičeni su tokom saslušanja pred tužiocem Radonjićem negirali da imaju veze sa krivičnim djelima, odnosno da su članovi Zvicerove kriminalne grupe, i da su počinili krivična djela zloupotreba službenog položaja, primanje mita i pranje novca.

Kako je Monitoru potvrdio izvor iz istrage, Stefanović se sumnjiči da je primio mito od 500 eura da bi provjerio da li je za nekim osobama raspisana potjernica. Prema nezvaničnim saznanjima do njihovih imena kao članova Zvicerove kriminalne grupe istražitelji su došli analizom materijala sa Skaj aplikacije.

Uhapšeni Milić istražiteljima je poznat od ranije. Početkom juna 2022. godine uhapšen je u Beogradu, zbog sumnje da je bio dio kriminalne organizacije koja je tokom 2020. i u prvoj polovini 2021. planirala ubistvo, sada pokojnog Milića Minje Šakovića.  Sredinom avgusta 2022.godine Milić je izručen Crnoj Gori nakon čega je jedno vrijeme proveo u spuškom zatvoru.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

„Nejasno je činjenično određenje u odnosu na krivično djelo da je okrivljeni Zoran Lazović od pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića tražio da se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru pomenutim pripadnicima kriminalne organizacije iz Repubike Srbije, kada rješenje o zabrani ulaska ovih lica u Crnu Goru, u smislu citiranih odredbi Zakona o strancima, nikad nije ni donijeto”, navodi se u obrazloženju Vijeća sudija..

Sudije su primijetile i da optužnica ne sadrži opis pribavljanja novca . Smatraju da se optužnica nije mogla ispitati zbog zapaženih nedostataka, zbog čega su je vratili Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi se otklonile navedene nejasnoće. Tužilac Šoškić je dužan u roku od tri dana ispravi optužnicu.

Branioci Zorana Lazovića smatraju da optužnica ima ozbiljne nedostatke, koji, kako tvrde, ne mogu biti ispravljeni.

Lazovićev advokat Stefan Jovanović smatra da je postupak protiv Lazovića i Katnića već sada trebao biti obustavljen, ali da vjeruje kako sud želi dati šansu tužilaštvu da pokušaju da daju smisao optužnom aktu. Nejasno, protivurječno, neodređeno i nerazumljivo su termini koji su se, navodi on, koristili kako bi se opisala optužnica Specijalnog državnog tužilaštva.

„Takva terminologija, mislim, da govori sama za sebe. Radi se o krupnim greškama, na koje je odbrana ukazivala od samog starta postupka, a konačno je i vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici to prepoznalo. Da li se može optužnica ispraviti u ostavljenom roku, može, ali znate koja, i znate koje greške, one greške koje su očigledne, koje se daju ispraviti u tako kratkom vremenskom periodu. Nedostaci koji, žargonski rečeno, ‘ljuljaju’  optužni akt u tako kratkom vremenskom periodu se ne mogu ispraviti  na kvalitetan način, koji bi bio prepoznat pred zakonom“, rekao je Jovanović.

SDT je ispravljenu optužnicu nakon par dana opet predao Vijeću Višeg suda. O njoj će se raspravljati 24. februara – potvrdila je savjetnica za odnose s javnošću u Višem sudu u Podgorici Ivana Vukmirović.

Organizacija Lazovića je, prema tvrdnjama SDT-a, sarađivala sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera. SDT vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, a nakon što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru.

“Na zahtjev Zvicera, koji mu je prenio njegov sin, obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost”, navodi SDT.

Bivši pomoćnik direktora UP, kako su pojasnili iz SDT-a, optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Osim toga, SDT vjeruje i da su Lazović i Katnić pribavili korist istaknutom članu kavačkog klana – Dušku Roganoviću. Katnić je, dodaje se u optužnici, naložio optuženom tužiocu Saši Čađenoviću da ne pokreće postupak protiv Roganovića. U optužnici SDT navodi da su prikupili dokaze za osnovanu sumnju da je bivši GST u januaru 2022. godine zajedno sa specijalnim tužiocem Sašom Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, pribavili korist optuženom Petru Lazoviću, ali i odbjeglom policajcu Ljubu Miloviću, Zviceru, Roganoviću i još sedmorici pripadnika njihove kriminalne organizacije.

To tužilaštvo u optužnici osnovano sumnja i da je Lazović od marta 2021. do marta 2024. godine “lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću”.

I konačno, ističe SDT, postoji osnovana je sumnja i da su okrivljeni Lazović i Katnić u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, neovlašćeno držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju…

Katnić i Lazović uhapšeni su 14. aprila, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, a zbog osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja.

 

Katnić: Šoškić mijenjao SKY komunikacije

Bivši specijlni tužilac Milivoje Katnić je u Višem sudu u Podgorici na ročištu za kontrolu optužnice kazao da je specijalni tužilac Miloš Šoškić prekršio načelo istinitosti i Zakonik o krivičnom postupku i da je izmijenio Skaj komunikaciju. On je demantovao navode optužnice da je bio član organizovane kriminalne grupe koju je formirao Zoran Lazović. Naglasio je da mu Zoran Lazović nikad nije tražio da učini nešto što je protivzakonito.

Posebno je istakao da je specijalni tužilac mijenjao Skaj komunikaciju koju su navodno vodili Ljubo Milović, Petar Lazović i Radoje Zvicer. Tvrdi da je  izbacivao neke poruke, a neke ostavljao. Negirao je  navode optužnice da je od njega Lazović tražio da se ne procesuira Duško Roganović. Dodao je da se Roganović  našao u optužnici i na potjernici.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo