Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAŠTITA RADNIKA U KOLAŠINSKIM ŠUMAMA: Rad kao kocka

Objavljeno prije

na

Za nepune tri godine tri radnika nastradala su obavljajući poslove sječe i utovara drva u nekom od preduzeća za eksploataciju šuma na području kolašinske opštine. Na desetine njihovih kolega tokom istog perioda zadobili su teže ili lakše tjelesne povrede. Prije desetak dana u mjestu Jabuka poginuo je 46-godišnji Mijodrag- Mijo Milović iz Kolašina. Prema infromacijama iz policije, Miloviću je smrtonosne povrede nanijelo stablo koje je obarao. U avgustu pretprošle godine na šumskom radilištu u Rečnima, poginuo je tridesetogodišnji Predrag Damjanović iz Mojkovca, koji je rukovao motornom testerom. Na njega je pala bukva i nanijela mu, takođe, smrtonosne povrede. Krajem avgusta prošle godine u šumi u Vruši nastradao je Kolašinac 49. godišnji Žarko Šćepanović. Bio je radnik na sajli, a nastradao je kad su se na njega sručili trupci spremni za transport.

I pored činjenice da su poslovi u šumama vrlo rizični, drvosječe priznaju da su na radnom mjestu, najčešće, bez adekvatne zaštitne opreme, ali i bez mnogo kontrole nadležnih. Radnici koji rade na sječi stabala i na mašinama, uglavnom su samouki, a njihove vještine provjerava samo poslodavac.

S druge strane, vlasnici preduzeća, koji su koncesionari šuma na području kolašinske opštine, tvrde da su im kontrole česte i rigorozne. Ističu kako nesrećama često doprinose sami radnici, koji su često nemarni iako rade teške i opasne poslove. Tvrde da ne krše zakon, ali i da ne mogu mnogo uticati da radnici budu odgovorniji.

,,Svaki radnik angažovan u mom preduzeću ima propisnu opremu, što je bila moja dužnost da nabavim. Nažalost, mnogi odbijaju da nose i odijela i šlemove. Fizički nije moguće da sve to iskontrolišem, jer je prostor na kojem eksploatišemo šumu veliki. Stalno sugerišem i opominjem, ali nekada to ne daje rezultate”, kaže vlasnik preduzeća u kojem je bio zaposlen jedan od nastradalih radnika. „Naravno, kad se nesreća dogodi, odgovornost će se najprije svaliti na poslodavca, ali ne postoji nijedna stavka, propisana zakonom, koja u mojem preduzeću nije ispoštovana. Prije svega, neodgovornost radnika ugrožava njihove živote, a potom i nanosi ogromnu štetu preduzeću”.

Slično tvrdi još nekoliko njegovih kolega. Iz nezvaničnih razgovora sa zaposlenima na sječi drva u kolašinskim šumama, lako je zaključiti da se na šumskim gradilištima često konzumira alkohol, ali i da neki od radnika nemaju dovoljno vještina i znanja za rukovanje alatima i mašinama. Takođe, većina njih se, s obzirom na prirodu posla, angažuje tek na nekoliko mjeseci. Vlasnici šumskih preduzeća priznaju da u nedostatku drugog načina, obučenost i vještine svojih radnika provjeravaju interno i rukovode se, uglavnom, njihovim iskustvom.

U avgustu prošle godine iz Uprave za inspekcijske poslove novinarima je saopšteno da nijedan od nastradalih radnika nije imao zaključene ugovore o radu.

,,A to je osnov za postupanje inspektora rada za oblast zaštite i zdravlja na radu, pa su predmeti u tim slučajevima predati nadležnim sudskim i tužilačkim organima. I pored toga, inspektori su preduzimali mjere i radnje, uključujući i novčano kažnjavanje”, kazali su tada iz Uprave.

PR tog državnog organa Milena Ostojić Monitoru je kazala da samo jedan inspektor rada za oblast zaštite i zdravlja na radu i iz Bijelog Polja obavlja nadzor na teritoriji te, ali i mojkovačke i kolašinske opštine.

„Obaveza da zaposleni sredstva za rad i opremu lične zaštite koriste u skladu s njihovom namjenom, samo je jedna od mjera zaštite koja se kontroliše prilikom nadzora”, kaže ona.

Prema njenim riječima, u obavljanju nadzora inspektor rada, pored obaveza i ovlašćenja utvrđenih zakonom, ima i obavezu da izvrši uviđaj teških, kolektivnih i smrtnih povreda. Međutim, kako tvrdi, „unazad nekoliko godina nijesu dobijali takve inicijative kod radova na eksploataciji šuma, već samo u pogonima za preradu i obradu drveta”.

„Poslodavci koji se na poslovima eksploatacije šume pojavljuju kao koncesionari upoznati su s pravima, obavezama i odgovornostima koje propisuje zakon i uglavnom vode računa o primjeni mjera zaštite i zdravlja na radu. U slučajevima kada su tokom nadzora bile utvrđene nepravilnosti većeg obima izricane su mjere zabrane rada do otklanjanja nepravilnosti, izdavani prekršajni nalozi za novčano kažnjavanje, a svi predmeti u vezi s uviđajima teških, kolektivnih ili smrtnih povreda na radu procesuirani su prema nadležnim tužilačkim ili sudskim organima”, kažu u Upravi za inspekcijske poslove.

Zakon o zaštiti i zdravlju na radu kaže da je poslodavac dužan da za bezbjedan rad osposobi zaposlenog kod zasnivanja radnog odnosa, raspoređivanja na radno mjesto, uvođenja nove tehnologije, novih sredstava za rad, promjene procesa rada i ponovnog raspoređivanja na rad poslije odsustvovanja koje je trajalo duže od godinu dana. Prema propisima, osposobljavanje se vrši po programu koji donosi poslodavac.

„Osposobljavanje zaposlenih prilagođava se novim i promjenljivim rizicima po potrebi i ponavlja u određenim vremenskim razmacima, u skladu s programom o osposobljavanju za bezbjedan rad. Vrši se u toku radnog vremena, a troškove osposobljavanja snosi poslodavac. Poslodavac je dužan da zaposlenog u toku osposobljavanja upozna sa svim vrstama opasnosti na poslovima na koje ga raspoređuje i s konkretnim mjerama zaštite koje su potrebne radi otklanjanja opasnosti po život, odnosno po zdravlje”, objašnjava Ostojićeva.

Trebalo bi, kako propisuje zakon, da osposobljavanje zaposlenih za bezbjedan rad poslodavac obavlja teorijski i praktično. To je zadatak stručne službe za poslove zaštite i zdravlja na radu koju organizuje poslodavac, a u slučaju da je nema, te stručne poslove povjerava pravnom licu koje ima ovlašćenje od Ministarstva rada i socijalnog staranja. Takođe, uređeno je i da provjeru teorijske i praktične osposobljenosti za bezbjedan rad zaposlenih poslodavac obavlja na mjestu rada, nakon čega se izdaje uvjerenje o osposobljenosti za bezbjedan rad.

Većina vlasnika kolašinskih šumskih preduzeća odbila je da objasni da li sve to i poštuje prilikom angažovanja radne snage. Nazvanično kažu da zapošljavaju motoriste i skideriste s višegodišnjim iskustvom i one za koje su čuli da su vični poslovima u šumi. I nekoliko radnika izjavilo je za Monitor da se više uzdaju u svoje iskustvo nego u propise i zaštitnu opremu.

„Za deset godina koliko radim u šumi zaštitnu opremu nijesam nosio ukupno ni 10 dana. Mene lično sputava u radu i veliko je optrećenje kad su vrućine. Radim u običnom radnom odijelu, iako sam kod poslodavca uredno zadužio svu opremu. Rad s motornom testerom je ‘kocka’ i samo minut nepažnje ili loša procjena gdje će stablo pasti, dovoljni su za tragediju. Radimo od svitanja do sumraka, koncetracija popusti i kod najvještijih. No, nemam mnogo izbora, ovo je trenutno najplaćeniji posao na sjeveru”, kaže pedesetogodišnji rukovalac motornom testerom.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo