Vatrogasci širom Crne Gore ne spavaju. A ni oni u čijoj blizini bukte požari koji od sjevera do juga odnose u bespovrat šume, ostavljaju za sobom goleti i prijete naseljima. Kolika će do kraja ovogodišnje sezone biti ukupna šteta od požara – tek će se znati. Ponovo se, kao i nakon poplava pretprošle i snjegova prošle zime, postavlja pitanje – da li se moglo bolje, brže i efikasnije odreagovati. Opet su na dnevni red došli i avioni i helikopteri za gašenje požara, ali i cijeli sistem spašavanja i zaštite.
Ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Ivan Brajović slaže se da su Crnoj Gori potrebni novi helikopteri. No, problem je što za njih u budžetu novca – nema.
Vlada je u nekoliko navrata propustila priliku da nabavi potrebne helikoptere. Jedna od tih prilika ukazala se u drugoj polovini 2008. godine kada su se mogla, po povoljnim uslovima, kupiti četiri višenamjenska helikoptera. No, tada je munjevito reagovao Sektor za vanredne situacije pa je Vlada, umjesto helikoptera, pazarila avione za gašenje požara za koje stručnjaci tvrde da su manje efikasni od helikoptera.
Er traktors su, za gotovo devet miliona eura, došli u Crnu Goru iako oni u jednom naletu mogu da ponesu manje vode od helikoptera koje je Crna Gora tada mogla da kupi. Istovremeno, prednost višenamjenskih helikoptera je i u tome što mogu da prevezu dvadesetak osoba i da posluže za više namjena u različitim kriznim situacijama. Danas se na tržištu, tvrde upućeni, mogu naći helikopteri sa različitim aplikacijama koji, zavisno od opreme, mijenjaju funkciju i prilagođavaju se potrebama. No, sada ti helikopteri koštaju neuporedivo više nego prije pola decenije kada je Vojska tražila da ih nabavi Vlada.
U međuvremenu, dovitljivi ljudi iz Vlade, su, pod još nepoznatim uslovima, iznajmljivali letjelice od Rusa da bi gasili požare po Crnoj Gori.
Pored Er traktora kupljeno je i šezdesetak vatrogasnih vozila od kojih su mnoga stajala u garažama, neregistrovana i parkirana. Kao da nikada nikome neće zatrebati.
Trenutno, u Crnoj Gori se protiv požara bori 620 vatrogasaca sa 177 vatrogasnih vozila i četiri aviona, a šume nadgleda 250 šumara. No, to nije dovoljno. Ipak, nadležni nas tješe da nismo najgori, iznoseći podatak da nijednu letjelicu za gašenje požara nemaju Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo.
Zoran Begović, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, zadužen za vanredne situacije, tvrdi: „Avioni kojima Crna Gora raspolaže omogućavaju da se značajan dio njene teritorije pokrije iz vazduha tokom gašenja požara, jer dromaderi mogu da slijeću i na travnate, zemljane terene, a pored aerodroma u Podgorici, Tivtu, Nikšiću i Beranama mogu slijetati i na travnati teren u Štoju, dok avioni tipa Er traktor vodu mogu uzimati na moru, Skadarskom jezeru, Krupačkom jezeru i Pivskom jezeru”.
I Begović sada podržava ideju da Crna Gora treba da ima višenamjenske helikoptere. „Prioritetna nabavka u ovom trenutku odnosi se na obezbjeđivanje finansijskih sredstava za kupovinu dva višenamjenska helikoptera tipa KA 32, koji nose 5.000 litara vode i imaju manevarske sposobnosti koje u potpunosti odgovaraju konfiguraciji sjevernog dijela Crne Gore”.
No, ne misle svi kao Begović. Oni koji su bliži vatri – opekli su se zbog ovakvog protivpožarnog sistema. Pljevaljskih trideset vatrogasaca, koji se ovih dana bore sa šumskim požarima, tvrde da pomoći iz Podgorice – nema. Osim kurtoaznih izjava iz centrale. Prvi čovjek vatrogasne službe Pljevalja Mlađen Simović objasnio je da im je nuđena pomoć da gase požar iz vazduha, ali odustalo se od toga jer, kako su procijenili, takvo gašenje ne bi dalo neke posebne rezultate.
„Kompletan sistem zaštite šuma od požara postavljen je naopako i zbog toga je loša situacija na terenu. Prethodnih godina i mjeseci ukazivao sam na brojne propuste, ali se na to niko nije obazirao. Sada se ne može očekivati da trideset vatrogasaca spasi pljevaljske šume”, rekao je Simović.
On pita i gdje su koncesionari koji koriste šume i koji su obavezni da ih štite od požara, kao i predstavnici Uprave za šume koji sve to treba da kontrolišu i organizuju.
„Raspolažemo sa brojem ljudi i tehnikom sa kojima treba da obezbjeđujemo gradsku zonu, a ne da štitimo hiljade hektara šumskog prostora. Sa komandirom, zamjenikom i pomoćnim osobljem ukupno imamo trideset ljudi. Ne mogu isti ljudi danonoćno da gase požar bez odmora, niti smijemo ostaviti grad bez vatrogasaca. Neprekidno obilazimo opožarene prostore, vatrogasci nose na leđima naprtnjače s vodom i gase užarene panjeve. Pređu u toku dana i po nekoliko kilometara s vodom na leđima, jer tu se ne može gasiti požar iz helikoptera”, upozorava Simović.
On tvrdi da se situacija pogoršava te da se opet može desiti da po selima počnu da gore kuće i pomoćni objekti. „Sistem zaštite od požara mora da se mijenja jer je sadašnje stanje neodrživo”, kategoričan je Simović.
Ovih je dana gorjelo i nedaleko od gradskog jezgra Podgorice. Park – šuma Gorica, omiljeno šetalište Podgoričana, ponovo je postradalo ovih dana. Još se nagađa o uzroku požara. Od pada dalekovoda na Gorici, do podmetanja požara. Prema nezvaničnim objašnjenjima, požar na Gorici, ali i nekim drugim šumama, moguće da je dodatno „potpirio” i neočišćeni „snjegolom”. Naime, od velikih snjegova koji su padali tokom zime, srušeno je dosta stabala koja su se osušila na tlu i tu ostala. A upravo ta stabla, koja leže na zemlji i suva su, pogodna su za brzo širenje požara.
Više se i ne postavlja pitanje da li će neko od nadležnih za to, ukoliko je zaista istina da nisu parkovi i šume efikasno očišćeni nakon snijega, snositi posljedice. Navikli smo – za nemaran odnos prema raznim standardima, pa i onima koji važe za zaštitu od požara, niko ne odgovara.
Priča o požarima i tome šta sve treba da bi se efikasno spriječilo njihovo širenje proteže se godinama. Baš kao i vatrena stihija koja svake godine papreno košta poreske obveznike.
Vatra zahvatila stotine hektara
Samo u utorak registrovano je više požara u Mojkovcu, Pljevljima, Andrijevici, Žabljaku, Podgorici, Tivtu i Baru.
Od 7. jula, od kada gori požar u kanjonu Tare, kod rezervata crnog bora Crne pode, bilo je 107 vatrogasnih letova radi gašenja i nadgledanja.
U Crnoj Gori je do sada požarima zahvaćeno 744 hektara šume i pričinjena je velika materijalna šteta, izjavio je Milosav Anđelić, pomoćnik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja zadužen za sektor šumarstva.
U gašenju požara u Crnoj Gori uz četiri aviona crnogorskog MUP-a, pomažu dva helikoptera iz Srbije i jedan iz Hrvatske.
Marijana BOJANIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice