Nekad su književnici likove u romanima, a time i čitaoce, stavljali pred dilemu: šta bi uradili ako bi morali uništiti Mikelanđelovog Davida ili lokalnog, pomalo kljastog prodavca novina. Raspravljalo se, bila su to zaostala vremena, nije se koristio čak ni politički korektan izraz ‘osoba sa invaliditetom’. Napredak ostvaren u međuvremenu je nemjerljiv: vijest da je otvoren hipermarket velika je i objavljena odmah; da je, baš uoči otvaranja, radnik pao sa pet metara i teško se povrijedio, objavi se sjutra. Da se ne kvari slavlje i poslovni ambijent.
U četvrtak, 23. novembra svečano je u Podgorici otvoren Naš diskont kompanije Voli. Radnik Marinko Madžgalj pao je i ozbiljno se povrijedio. Neki od medija objavili su informaciju odmah, onda je, možete se kladiti, telefonirao ko treba kome treba i vijest je sklonjena. Tek sjutradan objavljeno je da Madžgalj ima povrede mozga, grudnog koša, prelom slabinskog pršljena i butne kosti, ali da je njegovo stanje stabilno. Prema tvrdnjama očevidaca, do nesreće je došlo kada je radnik, koji je navodno kačio ceradu u prostorijama objekta, pao sa ljestvi ili stupio na tendu za koju je mislio da je od čvrstog materijala.
Samo neki od manje čitanih portala prvog dana nijesu preskočili ovu priču. Iz kompanije Voli za portal Standard su kazali da radinik koji se povrijedio nije bio na radnom mjestu, niti imao radni zadatak u tom djelu objekta. ,,On je na našu veliku žalost, ugrozio svoj život nepažnjom, samoinicijativno se kretao u dijelu zgrade u kojem nije dozvoljen ni ulaz ni prolazak. Duboko žalimo zbog toga što se dogodilo i uz našeg smo kolegu i njegovu porodicu, za velikom željom da se što prije oporavi i pružajući svu potrebnu podršku”, rekli su u Voliju. Prema njihovim tvrdnjama, sve mjere bezbjednosti su bile preduzete i sve inspekcije izvršile adekvatnu kontrolu.
,,Zaposleni Marinko Madžgalj pao je sa visine 5,08m kroz otvor 6,3 m x 3m koji je bio prekriven poliamidskim najlonom, a koji se nalazi u fizički potpuno odvojenom prostoru. Otvor je predviđen za postavljanje pokretnih stepenica. Prostor u kome se nalazi otvor ograđen je gipsanim zidovima. Jedini ulaz u prostoriju gdje se nalazi otvor navedenih dimenzija zatvoren je pločom na kojoj je ispisano upozorenje ‘Ne diraj'”, kazali su iz Uprave za inspekcijske poslove portalu Standard. Prema pisanoj izjavi neposrednog rukovodioca-menadžera maloprodajnog objekta Naš diskont, precizirali su iz Uprave za inspekcijske poslove, zaposleni Marinko Madžgalj je samoinicijativno napustio magacinski prostor za koji su bili vezani njegovi radni zadaci. ,,Dobro nijesu napisali da je na mobu došao”, primijetio je neko u komentaru na internetu.
Ako zanemarimo to da se rupa prekrivena najlonskom folijom istovremeno nalazi u ,,potpuno odvojenom prostoru” koji je ,,ograđen gipsanim zidovima” samo što, ipak, ima i ulaz zatvoren pločom – možda se sve i desilo kako Voli i inspekcije kažu. Samo je malo čudno što priče više nema.
Osim na internetu, naravno. Na društvenim mrežama, gdje se trgovački lanci ne reklamiraju, može se pročitati puno priča. Neka je deset odsto istinito, dosta je. Piše, pored ostalog, da su radnici tamo radili danima po 14 sati dnevno, dolazili u sedam ujutru, odlazili u devet uveče. Ribanje, kupljenje smeća od završnih radova – ulazilo je u opis radnog mjesta kasirke, na primjer. Po gradu se priča da radnik koji je pao, nije jedini koji je toga dana iz novootvorene trgovine stigao u Urgentni centar.
Uslovi za rad, da ne bude zabune, nijesu bitno različiti ni u drugim velikim trgovačkim firmama. Uobičajeno je da radnicima kradu slobodne dane, da im godišnji odmor traje nedjelju dana, da se prekovremeni rad ne plaća, da, ako rade za praznik, ne dobijaju zakonom predviđenu nadoknadu. Radnice, listom, pišu o tome kako su im najgori šefčići kojima su dodijeljene zvučne funkcije i koji mjere minute prauza, čak i za odlazak u toalet.
Upućeni tvrde da je, kada je riječ o zaštiti na radu, stanje ipak, najgore na građevinama. U Bečićima je, prije desetak dana građevinski rad¬nik De¬frim Pa¬ča¬ri¬zi, star 28 godina poginuo, dok je nje¬gov tri godine mlađi ko¬le¬ga Si¬mon Ga¬ši teško povrijeđen. Oba radnika su sa Kosova.
Na njih se, prema policijskom izvještaju, obrušila zemlja sa visine od osam metara, kao i terasa sa obližnje zgrade. R.G. iz Nikšića, izvršni direktor firme Globalis trade, i A.M. takođe Nikšićanin, koji se nalazio na gradilištu, uhapšeni su zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo ,,teška djela protiv opšte sigurnosti” u vezi sa ,,izazivanjem opasnosti neobezbjeđenjem mjera zaštite na radu”. Prema nezvaničnim informacijama u međuvremenu su pušteni da se brane sa slobode.
Upućeni tvrde da veliki broj radnika na građevinama radi ilegalno, da nemaju iskustva, da su gradilišta neobezbijeđena i da se najčešće radi improvizovano.
Najkraća vijest oko nesreća na radu objavljena je početkom oktobra. Jedan kineski državljanin je poginuo, a drugi je povrijeđen prilikom izvođenja radova na autoputu Bar-Boljare u tunelu Klopot. Nadležni su rekli da su radnici bili ispravno zaštićeni, ali su stradali zbog ,,nepredviđenih geoloških problema”.
Prema izvještaju o radu Uprave za inspekcijske poslove za prošlu godinu, u dijelu inspekcije rada koji se bavi zaštitom na radu trebalo bi da radi 12 inspektora, ima ih devet. Obavili su tokom 2016. godine 2.555 inspekcijskih pregleda. Povodom povreda na radu radili su 21 uviđaj od kojih: četiri sa smrtnim ishodom, tri kolektivne nesreće, 14 teških povreda na radu. To, pohvalili su se, predstavlja smanjenje
od 41,67 odsto u odnosu na 2015.
,,Nadzorom je konstatovano da je najčešći uzrok povreda na radu: neprimjenjivanje mjera zaštite i zdravlja na radu koje su pad sa visine ili u dubinu, udar/prignječenje trupca, udar električne struje visokog napona, itd.;angažovanje lica koja nijesu osposobljena za bezbjedan rad na poslovima koje obavljaju i kod kojih nije izvršena prethodna provjera zdravstvene sposobnosti; dotrajalost sredstava za rad, kao i upotreba istih bez prethodnog pregleda i ispitivanja”, piše pored ostalog, u izvještaju.
Preduzete su mjere. ,,U cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti donešeno je 207 rješenja, od kojih se 169 odnosi na otklanjanje nepravilnosti – 44 iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja i 125 iz oblasti zaštite i zdravlja na radu”. Tu je i 38 rješenja o privremenoj zabrani rada – 33 zbog neposredne opasnosti po život, jedno zbog nepostupanja po rješenju inspektora, jedno zbog neprimjenjivanja mjera zaštite i zdravlja na radu i tri zbog angažovanja zaposlenih „na crno”. Realno, devet inspektora tri radnika na crno mogu da nađu tokom jednog dana. Žmureći.
Oko dvije hiljade novčanih kazni, vrijednih oko 950 hiljada eura, izrečeno je zbog prekršaja iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja. Zbog nepreduzimanja mjera zaštite i zdravlja zaposlenih bilo je 720 kazni ,,vrijednih” oko dvjesta hiljada eura. Nije loše za budžet.
Ubjedljivo najveći broj zaposlenih u Crnoj Gori radi u trgovini na veliko i malo- preko 37 hiljada ljudi. Prosječna plata je 350 eura. U građevinarstvu radi blizu 11 hiljada ljudi sa prosječnom platom od 437eura. U državnoj upravi, koja bi, pored ostalog trebala da uredi da ljudi rade u ljudskim uslovima, ima više od 21 hiljade zaposlenih. Prosječna im je plata 590 eura.
I bez brojki se zna: vijest može postati nevažna zato što škodi oglašivaču, inspekcija može da žmuri u interesu tajkuna i tajkunčića. Najgori prema radnicima su oni koji su se popeli tek stepenicu više. Nema tu prava, solidarnosti ni milosti. Samo pare.
Miloš BAKIĆ