Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAŠTITA NA RADU: Samo pare

Objavljeno prije

na

Nekad su književnici likove u romanima, a time i čitaoce, stavljali pred dilemu: šta bi uradili ako bi morali uništiti Mikelanđelovog Davida ili lokalnog, pomalo kljastog prodavca novina. Raspravljalo se, bila su to zaostala vremena, nije se koristio čak ni politički korektan izraz ‘osoba sa invaliditetom’. Napredak ostvaren u međuvremenu je nemjerljiv: vijest da je otvoren hipermarket velika je i objavljena odmah; da je, baš uoči otvaranja, radnik pao sa pet metara i teško se povrijedio, objavi se sjutra. Da se ne kvari slavlje i poslovni ambijent.

U četvrtak, 23. novembra svečano je u Podgorici otvoren Naš diskont kompanije Voli. Radnik Marinko Madžgalj pao je i ozbiljno se povrijedio. Neki od medija objavili su informaciju odmah, onda je, možete se kladiti, telefonirao ko treba kome treba i vijest je sklonjena. Tek sjutradan objavljeno je da Madžgalj ima povrede mozga, grudnog koša, prelom slabinskog pršljena i butne kosti, ali da je njegovo stanje stabilno. Prema tvrdnjama očevidaca, do nesreće je došlo kada je radnik, koji je navodno kačio ceradu u prostorijama objekta, pao sa ljestvi ili stupio na tendu za koju je mislio da je od čvrstog materijala.

Samo neki od manje čitanih portala prvog dana nijesu preskočili ovu priču. Iz kompanije Voli za portal Standard su kazali da radinik koji se povrijedio nije bio na radnom mjestu, niti imao radni zadatak u tom djelu objekta. ,,On je na našu veliku žalost, ugrozio svoj život nepažnjom, samoinicijativno se kretao u dijelu zgrade u kojem nije dozvoljen ni ulaz ni prolazak. Duboko žalimo zbog toga što se dogodilo i uz našeg smo kolegu i njegovu porodicu, za velikom željom da se što prije oporavi i pružajući svu potrebnu podršku”, rekli su u Voliju. Prema njihovim tvrdnjama, sve mjere bezbjednosti su bile preduzete i sve inspekcije izvršile adekvatnu kontrolu.

,,Zaposleni Marinko Madžgalj pao je sa visine 5,08m kroz otvor 6,3 m x 3m koji je bio prekriven poliamidskim najlonom, a koji se nalazi u fizički potpuno odvojenom prostoru. Otvor je predviđen za postavljanje pokretnih stepenica. Prostor u kome se nalazi otvor ograđen je gipsanim zidovima. Jedini ulaz u prostoriju gdje se nalazi otvor navedenih dimenzija zatvoren je pločom na kojoj je ispisano upozorenje ‘Ne diraj'”, kazali su iz Uprave za inspekcijske poslove portalu Standard. Prema pisanoj izjavi neposrednog rukovodioca-menadžera maloprodajnog objekta Naš diskont, precizirali su iz Uprave za inspekcijske poslove, zaposleni Marinko Madžgalj je samoinicijativno napustio magacinski prostor za koji su bili vezani njegovi radni zadaci. ,,Dobro nijesu napisali da je na mobu došao”, primijetio je neko u komentaru na internetu.

Ako zanemarimo to da se rupa prekrivena najlonskom folijom istovremeno nalazi u ,,potpuno odvojenom prostoru” koji je ,,ograđen gipsanim zidovima” samo što, ipak, ima i ulaz zatvoren pločom – možda se sve i desilo kako Voli i inspekcije kažu. Samo je malo čudno što priče više nema.

Osim na internetu, naravno. Na društvenim mrežama, gdje se trgovački lanci ne reklamiraju, može se pročitati puno priča. Neka je deset odsto istinito, dosta je. Piše, pored ostalog, da su radnici tamo radili danima po 14 sati dnevno, dolazili u sedam ujutru, odlazili u devet uveče. Ribanje, kupljenje smeća od završnih radova – ulazilo je u opis radnog mjesta kasirke, na primjer. Po gradu se priča da radnik koji je pao, nije jedini koji je toga dana iz novootvorene trgovine stigao u Urgentni centar.

Uslovi za rad, da ne bude zabune, nijesu bitno različiti ni u drugim velikim trgovačkim firmama. Uobičajeno je da radnicima kradu slobodne dane, da im godišnji odmor traje nedjelju dana, da se prekovremeni rad ne plaća, da, ako rade za praznik, ne dobijaju zakonom predviđenu nadoknadu. Radnice, listom, pišu o tome kako su im najgori šefčići kojima su dodijeljene zvučne funkcije i koji mjere minute prauza, čak i za odlazak u toalet.

Upućeni tvrde da je, kada je riječ o zaštiti na radu, stanje ipak, najgore na građevinama. U Bečićima je, prije desetak dana građevinski rad¬nik De¬frim Pa¬ča¬ri¬zi, star 28 godina poginuo, dok je nje¬gov tri godine mlađi ko¬le¬ga Si¬mon Ga¬ši teško povrijeđen. Oba radnika su sa Kosova.

Na njih se, prema policijskom izvještaju, obrušila zemlja sa visine od osam metara, kao i terasa sa obližnje zgrade. R.G. iz Nikšića, izvršni direktor firme Globalis trade, i A.M. takođe Nikšićanin, koji se nalazio na gradilištu, uhapšeni su zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo ,,teška djela protiv opšte sigurnosti” u vezi sa ,,izazivanjem opasnosti neobezbjeđenjem mjera zaštite na radu”. Prema nezvaničnim informacijama u međuvremenu su pušteni da se brane sa slobode.

Upućeni tvrde da veliki broj radnika na građevinama radi ilegalno, da nemaju iskustva, da su gradilišta neobezbijeđena i da se najčešće radi improvizovano.

Najkraća vijest oko nesreća na radu objavljena je početkom oktobra. Jedan kineski državljanin je poginuo, a drugi je povrijeđen prilikom izvođenja radova na autoputu Bar-Boljare u tunelu Klopot. Nadležni su rekli da su radnici bili ispravno zaštićeni, ali su stradali zbog ,,nepredviđenih geoloških problema”.

Prema izvještaju o radu Uprave za inspekcijske poslove za prošlu godinu, u dijelu inspekcije rada koji se bavi zaštitom na radu trebalo bi da radi 12 inspektora, ima ih devet. Obavili su tokom 2016. godine 2.555 inspekcijskih pregleda. Povodom povreda na radu radili su 21 uviđaj od kojih: četiri sa smrtnim ishodom, tri kolektivne nesreće, 14 teških povreda na radu. To, pohvalili su se, predstavlja smanjenje

od 41,67 odsto u odnosu na 2015.

,,Nadzorom je konstatovano da je najčešći uzrok povreda na radu: neprimjenjivanje mjera zaštite i zdravlja na radu koje su pad sa visine ili u dubinu, udar/prignječenje trupca, udar električne struje visokog napona, itd.;angažovanje lica koja nijesu osposobljena za bezbjedan rad na poslovima koje obavljaju i kod kojih nije izvršena prethodna provjera zdravstvene sposobnosti; dotrajalost sredstava za rad, kao i upotreba istih bez prethodnog pregleda i ispitivanja”, piše pored ostalog, u izvještaju.

Preduzete su mjere. ,,U cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti donešeno je 207 rješenja, od kojih se 169 odnosi na otklanjanje nepravilnosti – 44 iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja i 125 iz oblasti zaštite i zdravlja na radu”. Tu je i 38 rješenja o privremenoj zabrani rada – 33 zbog neposredne opasnosti po život, jedno zbog nepostupanja po rješenju inspektora, jedno zbog neprimjenjivanja mjera zaštite i zdravlja na radu i tri zbog angažovanja zaposlenih „na crno”. Realno, devet inspektora tri radnika na crno mogu da nađu tokom jednog dana. Žmureći.

Oko dvije hiljade novčanih kazni, vrijednih oko 950 hiljada eura, izrečeno je zbog prekršaja iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja. Zbog nepreduzimanja mjera zaštite i zdravlja zaposlenih bilo je 720 kazni ,,vrijednih” oko dvjesta hiljada eura. Nije loše za budžet.

Ubjedljivo najveći broj zaposlenih u Crnoj Gori radi u trgovini na veliko i malo- preko 37 hiljada ljudi. Prosječna plata je 350 eura. U građevinarstvu radi blizu 11 hiljada ljudi sa prosječnom platom od 437eura. U državnoj upravi, koja bi, pored ostalog trebala da uredi da ljudi rade u ljudskim uslovima, ima više od 21 hiljade zaposlenih. Prosječna im je plata 590 eura.

I bez brojki se zna: vijest može postati nevažna zato što škodi oglašivaču, inspekcija može da žmuri u interesu tajkuna i tajkunčića. Najgori prema radnicima su oni koji su se popeli tek stepenicu više. Nema tu prava, solidarnosti ni milosti. Samo pare.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo