Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAŠTO PROPADA VRIJEDNA DONACIJA U PLAVU: Stranci dali, koga briga

Objavljeno prije

na

Tri godine nije realizovana podjela pet drvenih, savremeno opremljenih. kućica koje je donirala norveška vlada kako bi se one iskoristile kao prodajna mjesta za proizvode domaće radinosti. Dok ih potencijalni korisnici sa nestrpljenjem iščekuju, one propadaju

 

Dok jedna od nesuđenih korisnica kućica koje je svojevremeno Opština Plav dobila od Vlade Norveške za promociju i prodaju proizvoda domaće radinosti, tvrdi da one i poslije tri godine propadaju, iz lokalne uprave tvrde da kućice nisu postavljene zato što se renovira glavna gradska ulica.

Renoviranje glavne gradske ulice je završeno, a kućice još nemaju svoje mjesto, dok se donataori već interesuju šta je bilo sa njihovim darom.

Vlasnica registrovanog seoskog i turističkog domaćinstva, Belma Jasavić, javila se  Monitoru i optužila lokalnu upravu da se maćehinski i potpuno neodgovorno ponašaju prema ovoj međunarodnoj donaciji. „Kada su kućice stigle u Plav, ja sam jednu dobila. Onda su iz Opštine kazali da je dodjeljuju samo na mjesec, i nikada nismo uspjeli da je preuzmemo. Moja porodica je jedina u Plavu koja ima uredno registrovano seosko i turističko domaćinstvo, sa fiskalnom kasom. Nekome kao da smeta to što dobro radimo i plaćamo poreze“,  kazala je Jasavić.

Ona je podsjetila da je Norveška još prije tri godine dodijelila Opštini Plav pet takvih kućica, ali da ni jedna još nije u funkciji, odnosno da propadaju, prepuštene zubu vremena i nevremena. „Ta kućica koja je dodijeljena mom domaćinstvu, sada se nalazi na obali jezera, pored dokova. Otvorena je, vrata i prozor su razbijeni, ukraden je akumulator, odnosno uređaj gdje se sabira struja sa panela na krovu. Ja sam tražila da je koristim, dok oni ne odrede mjesto gdje će stajati, kao recepciju u svom domaćinstvu i prodajno mjesto domaćih proizvoda, ali mi nisu dozvolili. Čemu je onda namijenjenja?“, pita se naša sagovornica. „Zašto je došlo do ovog zastoja, niko ne zna da objasni. Bolje je bilo da kućice daju bilo kome, ovako od njih niko neće imati koristi. Stoje neupotrijebljene i propadaju.“

Kućice od drveta, koje je su donacija Norveške, opremeljene su, kako objašnjava Belma, solarnim panelom i akumulatorom, tako da je predviđeno da svaka ima svoje napajanje strujom, i sve je u startu bilo zamišljeno više nego dobro. Drugim riječima, riječ je o najsavremenijim kućicama norveškog tipa, projektovanim po svim standardima.

Predsjednik Opštine Plav Nihad Canović (SD) Monitoru je rekao da je razlog zašto kućice još nisu postavljene to što se renovira glavna gradska ulica. „Tek kada se glavna uluca završi, onda će se donijeti odluka o privremenim objektima i odrediti lokacija, a nakon toga i javni poziv za dodjelu kućica. Toj gospođi je kućica dodijeljena samo na mjesec, i ne možemo kućice dodjeljivati bez javnog poziva“, kazao je Canović.

On je za kućicu koja se nalazi na obali Plavskog jezera kazao da je dodijeljena Turističkoj organizaciji za prodaju suvenira. „Ostale kućice su smještene u krugu vatrogasnog i tu se čuvaju.“

Predsjednik opštine nije, međutim, objasnio kako to da ta kućica koja je, kako je rekao, ustupljena Turističkoj organizaciji, nije u funkciji i da stoji tako oštećena i pokradena.

Vlasnica seoskog i turističkog domaćinstva postavlja, međutim, pitanje zašto kućice nisu stavljene ranije u funkciju koja im je bila namijenjena od donatora. „Glavna ulica se renovira ove godine, a kućice su u Plav stigle prije tri godine. Ako su mogli da tu jednu, navodno, dodijele Turističkoj organizaciji, zašto je onda potreban javni poziv. Postavlja se onda i pitanje čija je odgovornost što je ta kućica u takvom stanju, odnosno nije u funkciji i devastirana je“, kazala je Jasavić.

Belma Jasavić je izrazila sumnju da je neko zakočio raspodjelu ovih kuća, i da će one,s obzirom da su od drveta, propasti.„Ja mislim da su to samo izgovori. Šta sam, uostalom, ja bila kada mi je u prisustvu ambasadora Norveške kućica dodijeljena. Ako me je neko iskoristio kao ikebanu za tu predstavu, ja ću se žaliti Ambasadi Norveške.“

Ova Plavljanka je zaista „presavila tabak“, a onda su donatori počeli da se interesuju. Oni koji su sprovodili taj program u Plavu, pozivali su ljude iz tog kraja koji su takođe bili podržani, i kod kojih nije bilo zastoja u projektu. Da li su  donatori, odnosno realizatori projekta, dolazili ili pozivali telefonom predsjednika opštine, nije poznato, ali u svakom slučaju bi Norvežanima bilo tako jednostavno objasniti ovo što se može čuti. Ulica, renoviranje, planovi privremenih objekata, tenderi. I tako tri godine.

Iz nekih izvora bliskih političkim krugovima u Plavu, procurila je nepotvrđena  informacija da je taj resor držala Bošnjačka stranka, i da je ta stranka kućice obećala svojim aktivistima. Možda to nije ni tačno, ali se nakako uklapa u sve što se sa ovom donacijom do sada dešavalo, i dalje dešava. Ili bolje reći, ne dešava.

Tri godine nije realizovana podjela pet drvenih, moderno opremljenih kućica koje je donirala norveška vlada kako bi se one iskoristile kao prodajna mjesta za proizvode domaće radinosti u gradu koji je i ovog ljeta bio prepun turista.

Prema saznanjima Monitora, pored one devastirane na obali Plavskog jezera, još jedna kućica je postavljena ispred muzeja „Kula Redžepagića“, dok još tri neiskorištene stoje u krugu Vatrogasnog, odnosno Komunalnog preduzeća.

Ovaj projekat za bolji plasman lokalnih proizvoda, Norveška je početkom februara 2021. godine realizovala u Plavu i Petnjici pod nazivom „Norveška za vas – Crna Gora“. Opštine Plav i Petnjica su u tom projektu učestvovale sa 8.247 eura, dok je ostatak do 63 hiljade eura, bio donacija Norveške. Ova skandinavska zemlja je kroz ovaj projekat podržala manje razvijene opštine u Crnog Gori sa 250 hiljada eura.

Koliko kućica je dodijeljeno opštini Petnjica te godine, nijesmo mogli doznati, niti da li su one tamo stavljene u funkciju. Nezvanično, imaju istu sudbinu kao one u Plavu.

Kada bi kućice u Plavu mogle biti stavljene u funkciju onako kako je zamišljeno, za sada se još ne zna. I kada to bude realizovano, kućice će praktično biti polovne. Biće i ovdje kao u onoj – nije pojeo vuk magarca, nego magarac vuka.

      Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo