Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAŠTITNIK IMOVINSKO PRAVNIH ODNOSA REAGOVAO NA UNIŠTAVANJE BJELOJEVIĆKE RIJEKE: Krivična prijava ekološkoj inspekciji i Agenciji za zaštitu životne sredine

Objavljeno prije

na

Bjelojevićka rijeka je gradnjom puta i malih hidroelektrana uništena, a iz inspekcije i Agencije svoj nerad objašnjavaju nedostatkom zakonskih ovlašćenja. Zaštitnica imovinsko pravnih odnosa smatra da se na taj način nanosi šteta državi, pa je podnijela krivične prijave za nesavjesan rad

 

Zamjenica Zaštitnika imovinsko pravnih odnosa Crne Gore Marija Božović je protekle sedmice uputila Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju krivičnu prijavu zbog nesavjesnog rada u službi protiv direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića, postupajuće ekološke inspektorke, članova stručnog tima Agencije i NN lica.

,,Pasivnim postupanjem ekološke inspekcije i direktora Agencije za zaštitu životne sredine omogućava se ugrožavanje životne sredine od strane izvođača radova Bemaksa”, navodi se u prijavi koja se odnosi na devastaciju Bjelojevićke rijeke.

Monitor je već pisao o rijeci koja se prošle jeseni izlila i oštetila novoizgrađeni put Mojkovac-Lubnice, na kome radove od 2020. izvodi kompanija Bemaks. Za ono što je do sada urađeno zainteresovano je Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju, pa se krajem protekle godine obratilo Agenciji za zaštitu životne sredine da, shodno svojoj nadležnosti ,utvrdi da li je prilikom izvođenja građevinskih radova pri rekonstrukciji regionalnog puta Mojkovac-Lubnice, dionica Mojkovac-Vragodo, na Bjelojevićkoj rijeci došlo do štete u životnoj sredini.

Tužilaštvo je dostavilo i dokaz u vidu mišljenja Prirodno matematičkog fakulteta u čijem zaključku se ističe da je došlo do drastične degradacije rječnog ekosistema, kao posljedica devastacije životne sredine duž čitave trase puta Mojkovac –Vragodo.

Agencija u odgovoru tužilaštvu, 11. jula, navodi da je utvrdila da prijavljenja šteta od strane Osnovnog državnog tužilaštva prema operateru Upravi za saobraćaj Crne Gore, ne predstavlja štetu shodno Zakonu o odgovornosti za štetu u životnoj sredini.

Iako nalaz PMF-a i stanje na terenu pokazuje sasvim suprotno, Agencija u obrazloženju svoje odluke navodi da je formirala stručni tim koji je utvrdio da su predmetne aktivnosti izvođene na osnovu građevinske dozvole izdate od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma kao i saglasnosti Uprave za vode, te se iste ne mogu smatrati štetom nastaloj u životnoj sredini definisanom predmetnim zakonom.

Zanimljivo je da je Agencija uputila dopis da se izjasni o eventualnoj šteti Upravi za saobraćaj, a ne izvođaču radova Bemaks-u, što Božović apostrofira u krivičnoj prijavi. ,,Izvođač radova je Bemaks, a Uprava za saobraćaj naručilac, pa nije baš najjasnije zašto Agencija označava upravu kao operatera”.  U maju ove godine Uprava za saobraćaj odgovara da se ,,izvođenje radova na izgradnji puta ne može smatrati štetom u skladu sa Zakonom o odgovornosti za štetu u životnoj sredini , kako je i navedeno u zaključcima izvještaja Stručnog tima”.

Agencija svoj stav bazira na članu 4 stav 4 Zakona o odgovornosti za štetu u životnoj sredini, koji glasi: ,,da se štetom ne smatra šteta nastala obavljanjem djelatnosti, odnosno aktivnosti operatera na osnovu dozvole, odnosno odobrenja nadležnog organa uprave u skladu sa zakonom kojim je uređena zaštita prirode”.  Zato se u Rješenju koje potpisuje direktor Agencije Milan Gazdić zaključuje da ,,uzimajući u obzir da su predmetne aktivnosti izvođene u skladu sa dobijenom građevinskom dozvolom… nastala šteta ne može se smatrati štetom nastaloj u životnoj sredini definisanom predmetnim zakonom”.

Ispada da ako postoji dozvola, onda može da se siječe šuma i zatrpava rijeka bez bilo kakve/čije odgovornosti.

Zaštitnik je uputio urgenciju Upravi za inspekcijske poslove da izvrše nadzor radova na putu. Početkom ovog mjeseca iz Uprave je stigao odgovor u kome se citira rješenje Agencije. Objašnjava se i da za radove na dionici ovog puta nije potrebno sprovoditi postupak procjene na životnu sredinu jer se radi o putu dužine 11,5 kilometara. A u dopisu citirana Uredba precizira da se procjena o uticaju na životnu sredinu vrši samo prilikom gradnje novih i rekonstrukcije puteva u dužini od preko 20 kilometara. Opet sve po zakonu i uredbama.

,,S obzirom na činjenicu da za radove koji se izvode na navedenoj lokaciji nije potrebno sprovoditi postupak procjene uticaja na životnu sredinu iz tog razloga nema zakonskog osnova za postupanje ekološke inspekcije”, pravdaju se u Upravi za inspekcijske poslove.

Zamjenica Zaštitnika imovinsko pravnih odnosa šalje dopis Agenciji i Upravi za inspekcijske poslove u kome iznosi svoje mišljenje da se ovakvim postupanjem nanosi šteta državi.

„Ovakvim tumačenjem Agencije za zaštitu životne sredine dolazimo u apsurdnu situaciju, da imamo štetu vidljivu i pisanim dokazima potkrijepljenu, a utvrđuje se da nije došlo do štete, a prema spisima šteta je svakim danom sve veća”, navodi Božović u dopisu.

Ona upozorava da Glavni projekat ne može da predviđa devastaciju rijeke Bjelojević jer bi to bilo suprotno zakonu, te da iako izvođač radova Bemaks  ima građevinsku dozvolu, isti je dužan da se pridržava zakona i da se stara da ne dođe do štete u životnoj sredini. A ukoliko do nje dođe dužan je da je sanira i nadoknadi.

,,Zabrinjavajuće je pasivno ponašanje ekološke inspekcije i Agencije za zaštitu životne sredine imajući u vidu zapisnike komunalnog inspektora i policije, fotografije lica mjesta koje ukazuju da je došlo do štete u životnoj sredini, kao i mišljenja PMF-a u čijem zaključku se ističe da je došlo do drastične degradacije riječnog ekosistema kao posljedica devastacije životne sredine duž čitave trase puta”, zaključuje Božović obraćanje nadležnim institucijama.

Međutim, pozivanje na propise se nastavlja. Tako Uprava za inspekcijske poslove u dopisu od 7. avgusta ponavlja da za rekonstrukciju puta nema zakonskog osnova za inspekciju. I za drugog devastatora, graditelje malih hiodorelektrana na Bjelojevićkoj rijeci, iz Uprave navode da su ti projekti odobreni od strane nadležnih organa. Objašnjava se da zakonom nije predviđeno da inspekcija vrši nadzor nad mHe snage manje od jedan megavat.

Na inicijativu Zaštitnika, inspektor za vode je 31. jula obišao sporne radove i konstatovao da se izvode radovi na asfaltiranju puta i da su u slivu Bjelojevićke rijeke u toku radovi na izgradnji mHe Bjelojevićka i i Bjelojevićka 2. Ipak, konstatuju kako nadzor nad vodotokom rijeke nije u nadležnosti inspektora za vode.

Inspektor za šumarstvo i lovsto 8. avgusta utvrđuje i prijavljuje da je došlo do bespravne sječe šume uz trasu pomenutog puta, i to u privatnim šumama: ,,Na škrapi puta zatečen je V. K. koji nas je obavijestio da mu je pričinjena sječa u privatnoj šumi i da se sječa vrši zadnjih dva-tri dana u radno vrijeme od strane izvođača radova”, navodi se u izvještaju šumarskog inspektora.

Opet se ponavlja priča da se, dok se institucije dogovore ko je nadležan i što je po zakonu, priroda uništava.

,,Bjelojevićku rijeku smo izgubili zbog rekonstrukcije puta i izgradnje malih hidrolektrana”, kaže za Monitor biolog Vuk Iković iz Preokreta koji je nedavno obišao tu rijeku. I institucije imaju znatnog udjela u tom gubitku.

 

VUK IKOVIĆ, BIOLOG: Izgubljena rijeka

Bjelojevićku rijeku smo izgubili zbog rekonstrukcije puta i izgradnje malih hidrolektrana.

Iako je 2019. godine tadašnji premijer obećao da se neće graditi male hidroelektrane ako stanovništvo smatra da je to loše, a aktuelni premijer više puta obećao da se prekida praksa krčmenja najvažnijih resursa, opet su se u toku oba mandata nastavile izdavati dozvole i graditi hidroelektrane.

Rekonstrukcija puta i izgradnja malih HE su rađena uz saglasnost Vlade, a izvođač radova u oba slučaja i u isto vrijeme je bila firma Bemax.

Kada krenu jesenje kiše i naglo otapanje snijega voda sa Bjelasice ne može stati o novo korito Bjelojevićke rijeke koje je izgradila ova firma. Ipak, državni funkcioneri, kao ni projektaniti ni izvođač radova, još nijesu snosili nikakvu odgovornost.

Koliko je nestalo drvne mase, pijeska, šljunka i koliki su gubici po riblji fond to još ne znamo jer zvaničnici izbjegavaju istinu. Lakše im se zamjeriti građanima nego investitoru.

Podsjetiću da je izgradnja puta koji je napravljen koritom Bjelojevićke rijeke u početku koštala preko 13 miliona eura. Projekat je predstavljen kao rekonstrukcja regionalnog puta iako ovaj put nikada nije bio regionalni.

Od odobrenih hidorlektrana ne da nemamo korist već je ugovorena šteta.  Građani su primorani da pomažu vlasnika dvije elektrana sa oko 350.000 eura svake godine po tadašnjim cijenama struje. Stvari će nam biti jasnije kada uporedimo budžet Opštine Mojkovac i planirani prihod od malih hidroelektrana na Bjelojevićkoj rijeci.  Planirani prihod dvije elektrane na ovoj rijeci je oko 750.000 eura, a neto plate svih zaposlenih u Opštini Mojkovac su za 2021. iznosile 499.885 eura. Ako je rijeka već morala biti uništena zašto prihod od elktrana ne ide Opštini tj. građanima nego je Vlada obavezala investitora da uplaćuje Opštini svega oko 30.000 eura godišnje.
Ako građani i dalje budu čekali funkcionera da se sam sjeti da uradi dobro i ako sadašnja vlast ne pokreće odgovornost prethodnih funkcionera, onda će svaka sledeća vlast biti sve gora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVA HAPŠENJA ZBOG ŠVERCA CIGARETA: Pao i drugi vlasnik Tehnomaxa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno policijsko odjeljenje lišilo je slobode vlasnika crnogorske kompanije „Tehnomax“ Veska Petranovića i članove njegove navodne kriminalne grupe, među kojima i tri policajca

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zadalo je prošle sedmice još jedan udarac organizovanom švercu cigareta u Crnoj Gori. Pao je cijeli švercerski klan, okupljen oko crnogorske firme Tehnomax.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović 1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji.

Međunarodna organizacija “Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja, tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

Specijalno državno tužilaštvo počelo je da istražuje švercerske rute još krajem 2022. kada je Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) iz Luke Bar oduzelo svu dokumentaciju o ulasku i izlasku brodova tokom 2018., 2019., 2020. i 2021. godine, jer su, kako tvrde, cigarete dopremane kontejnerima na crnogorsku obalu, zapravo završavale u rukama švercera. Tužilaštvo vjeruje da je ovim švercerskim poslom, koji je godinama u nekoliko krakova i na više nivoa funkcionisao preko Slobodne zone Luke Bar, država Crna Gora oštećena za stotine miliona eura.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Isti planer koji je rukovodio izradom urbanističko-prostornog plana za Beograd na vodi, angažovan je od strane crnogorskih vlasti za izradu Državne studije lokacije za djelove Velike plaže. Kontroverzan projekat Beograd na vodi, oštro kritikovan od strane stručne javnosti u tom gradu, ne može biti dobra preporuka za nekog investitora. On je postao sinonim visoke korupcije, netransparentnog ulaganja kapitala sumnjivog porijekla pojedinih balkanskih tajkuna i političara. Iza projekta Beograd na vodi stoji, po sopstvenom priznanju, lično predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Po nedokazanim navodima mnogih medija u Beograd na vodi ulagali su i političari iz Crne Gore, a od kraja 2020. svoj kapital u taj projekat prenio je i zakupac hotela na Svetom Stefanu, Petros Statis.  Da li ista ekipa priprema teren za ulaganja na Velikoj plaži?

Zanimljiva je geneza donošenja planskog dokumenta za najveći dio Velike plaže. Odluku od izradi DSL „Dio sektora 66 – moduli II, III i Vi“ – broj 022/22 od 21.01.2022. godine, donijela je 42. Vlada Zdravka Krivokapića, kojoj je izglasano nepovjerenje 04. februara 2022. ali je trajala do 28. aprila 2022. Ugovor o izradi DSL za Veliku plažu sa planerima potpisuje se 28. 04. 2022., na dan kada je izabrana nova 43. Vlada premijera Dritana Abazovića. Aneks ugovora o izradi Državne studije lokacije potpisan između Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i arhitekte Aleksandra Vučićevića zaključen je  30.05.2022. godine.

Ministarstvo na čijem je čelu bila ministarka Ana Novaković Đurović ispratilo je izradu planskog dokumenta do faze Nacrta DSL „Dio sektora 66-moduli II, III i VI“ i upućivanja na javnu raspravu 16.10.2023, koja je trajala narednih 15 dana, kada je 31. oktobra na scenu stupila 44. Vlada Milojka Spajića. Iako je njegova Vlada sprovodila posao oko izrade DSL sa planerima Beograda na vodi,  bivši premijer Abazović sada poziva državno tužilaštvo da ispita slučaj pojave kompanije Eagle Hills na tenderu za zakup kupališta.

Na sajtu Ministarstva prostornog planiranja urbanizma i državne imovine još uvijek nema usvojenog dokumenta, osim informacija o sprovedenoj javnoj raspravi i pozitivnog mišljenja komisije za dalji nastavak procedure izrade plana.

Državna studija lokacije na čijoj izradi radi tim planera Mohameda Alabara zahvata prostor u središnjem i krajnjem dijelu Velike plaže porvršine od 1069 hektara, na udaljenosti od 200 metara od obale.  U ranijim planskim dokumentima za prostor Velike plaže odabran je koncept modula, po kojima su turistički sadržaji organizovani u šest cjelina, između kojih su planirani zeleni pojasevi. Površina srednjih modula II i III je 285.55 hektara dok modul VI zahvata 787.83 hektara.  Sabiranjem ovih brojeva dolazi se do nevjerovatnih 10 miliona kvadrata obuhvata DSL za neizgrađeni dio Velike plaže.

Plan predviđa izgradnju turističkih sadržaja sa 9.167 kreveta. Ukupna bruto izgrađena površina objekata je 1.171.603 kvadrata koji zauzimaju površinu od oko 405 hiljada kvadrata. Od 10 miliona kvadrata obuhvata DSL na turističke sadržaje odnosi se oko 1,3 miliona metara kvadratnih. Ostalo su ugostiteljski, sportski i ostali prateći sadržaji.

Svim planskim dokumentima od davnog Projekta Južni Jadran preko Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, PUP-a Opštine Ulcinj, pa do pojedinačnih Državnih studija lokacije, potez oko Velike plaže tretiran je kao atraktivna turistička zona od izuzetne važnosti za Crnu Goru i Opštinu Ulcinj. U zaleđu poznate plaže planiran je ekskluzivni turizam sa hotelima visoke klase ili turističkim rizortima. Na tom prostoru isključuje se svaka vrsta stanogradnje.

Da li će Mohamed Alabar  graditi neki novi Ulcinj na vodi ili Dubai na Velikoj plaži, biće poznato ako usliši zahtjeve ulcinjske vlasti da što prije objelodani svoje namjere i ideje. U javnim nastupima predstavnici vlasti najjužnije crnogorske opštine naglašavaju kako nisu protiv dolaska investitora, ali ne žele nepoznanice i misterije oko razvoja najvećeg prirodnog resursa na Crnogorskom primorju. Poslednju riječ u svakom slučaju daće Vlada Milojka Spajića koja za sada – ćuti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

“Činjenica je da je produžen tender da bi se javilo jedno preduzeće koje je formirano 6. marta, a jedan od preduslova je bio izmirenje poreskih obaveza. Neko ko je formiran 6. marta do 10. marta nema nikakav osnov, i nije mu mogla Poreska uprava izdati nikakvu potvrdu da je izmirio bilo šta, jer nije imalo šta da se obračuna. Ta vrsta potvrde, ako je izdata od Poreske uprave je sporna, a samim tim i sve ovo onda”, tvrdi nekadašnja visoka funkcionerka Ministarstva finansija, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.

Predsjednik Mjesne zajednice Štoj, gdje se nalazi Velika plaža, Albert Kastrati, kaže za Monitor da je tenderski postupak imao niz nepravilnosti i manjak transparentnosti.

“Informacije o uslovima i kriterijumima nijesu bile dostupne na vrijeme, neki potencijalni učesnici su favorizovani od strane Morskog dobra i državnih institucija , a stari zakupci su umanjenjem bodova i višestrukim uvećanjem zakupa diskriminisani. Produženje roka za dobavljanje tenderske dokumentacije od dodatnih nedjelju dana, a sve u korist stranog investitora, budi sumnju da se radi o korupciji”, tvrdi Kastrati.

Eagle Hills Montenegro  dobila je na tender devet od 19 kupališta na Velikoj plaži.  U pokušaju da odobrovolje Ulcinjane, saopštili su da su spremni da ih ustupe ranijim zakupcima po cijeni po kojoj su ih i dobili.  Na to treba pričekati, jer tenderski postupak još nije završen. Morsko dobro nema direktora, odnosno ovlašćeno lice da potpiše nove ugovore, a postoji i mogućnost žalbi. Do  1. maja sva kupališta moraju biti otvorena.

Takvu ponudu bivši zakupci su odbili navodeći da ne postoji za to zakonski osnov. Nezvanično, iz Eagle Hillsa su iskazali spremnost da povuku ponude, što bi značilo da bi drugorangirani na tenderu dobili ta kupališta na Velikoj plaži, iako bi im propala bankarska garancija od nešto preko 100.000 eura.

“Bio je to nezapamćen i organizovani desant, sinhronizovan s institucijama sistema”, siguran je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu. Međutim, taj desant na ulcinjske plaže je, već sada se može zaključiti, doživio neuspjeh. To svakako kvari teškom mukom sticani reputacioni ugled ove firme iz Abu Dabija.

U međuvremenu smo saznali da vlasnika kompanije  Eagle Hills Mohamed Alabara interesuje gradnja. Firma Eagle Hills je prepoznata po građevinskom biznisu i ulaganjima u nekretnine. U našem regionu po poslovima na projektu “Beograd na vodi”.

Predstavnici lokalne samouprave su saopštili da već dugo imaju vlastita planska dokumenta za Veliku plažu (Strategiju razvoja opštine Ulcinj, Državnu studiju lokacije za Veliku plažu i Prostorno-urbanistički plan Ulcinja) i da se prije svega vode interesima svoje zajednice.

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je  prošlog petka pozvan u Vladu gdje ga je uz premijera Spajića  dočekao i Alabar.  Nimanbegu  je kazao da cijeni jednog takvog renomiranog investitora, ali da očekuje da vlasnik Eagle Hillsa ili Vlada javnosti saopšte kako vide budućnost Velike plaže. Ponudio im je mogućnost da investiraju i na nekim drugim lokalitetima u ovoj opštini.

“Jasno sam istakao da su u procesu planiranja i razgovora o investicijama napravljeni ozbiljni propusti, jer je za istinski održiv razvoj neophodno da sve uključene strane dijele zajedničku viziju. Samo uz međusobno razumijevanje i saglasnost može se graditi uspješna i dugoročno održiva priča”, tvrdi Nimanbegu.

Spajić je najavio posjetu Ulcinju u četvrtak, kad ovaj broj Monitora bude u štampi. Usaglašen odgovor Vlada će iz Ulcinja dobiti u petak nakon što joj budu dostavljeni zaključci Skupštine opštine.

Dan kasnije, u subotu, u Ulcinju će biti održano protestno okupljanje na kojem će se ponovo zatražiti poništavanje tendera za zakup plaža i aneksiranje ranijih ugovora.

Vlada je u februaru, na Whats up grupi, donijela izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra do 2028. godine, iako taj dokument nije dobio saglasnost predsjednika primorskih opština, a bio je i u suprotnosti sa tada još uvijek važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Ustavni sud je saopštio da će se uskoro izjasniti o ovoj inicijativi iz Ulcinja.

                                                                                                                                               Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo