Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAŠTITA OD ŠUMSKIH POŽARA: Naprtnjačama protiv stihije

Objavljeno prije

na

Blizu 60 odsto teritorije Crne Gore pokriveno je šumom. Hektare šuma svake godine gutaju požari, koje u čak 97 odsto slučajeva izazivaju ljudi. Institucije su nepripremljene, i kako je konstatovao DRI, svake požarne sezone – kreću ispočetka. Od njih su jedino gori koncesionari koji u zaštitu od požara ne ulažu ni centa

 

Polovinom maja na teritoriji Opštine Rožaje u samo par dana zabilježeno je 60 požara na osamnaest lokacija. Mjesec i po od požara preciznih podataka o šteti nema. Iz Uprave za šume procjenjuju da je požar progutao šume u vrijednosti 1,2 miliona, stručnjaci govore da je šteta oko dva miliona, dok privrednici iznose računicu o šteti od preko četiri miliona eura.

Po zvaničnim podacima u periodu od 2012. do 2018. zabilježeno je 532 šumskih požara sa opožarenom površinom šuma od 34 hektara. Ukupna šteta od požara, u ovom periodu, iznosila je 6,4 miliona eura.

Šumski požari kao jedan od najvećih izazova ne treba da čude ako se zna da je skoro 60 odsto teritorije Crne Gore pod šumom, dok šumsko zemljište zauzima 9,9 odsto teritorije. Ukupna pokrivenost šumom i šumskim zemljištem je 69,4 odsto ili 964.262 hektara.

U brojnim Vladinim strategijama o šumama ponavlja se da štete šumskih požara obuhvataju: direktni gubitak drvne mase, gubitak zaštitne i drugih funkcija šuma, pojava ekološke erozije i erozije vodom, degradiranje šumskog zemljišta (ispiranje, klizanje i dr.), ugrožavanje saobraćajnica i drugih javnih objekata, zatrpavanje hidroakumulacija, ugrožavanje privrednih grana, ugrožavanje faune, ugrožavanje ljudskih života.

Posebno je zabrinjavajuće što se teorijski mogu spriječiti gotovo svi požari koje posredno ili neposredno može uzrokovati čovjek, a to čini u našim područjima 97% svih požara, navodi se u izvještaju o zaštiti od požara Državne revizorske institucije.

Teorijski, ali u praksi to ne funkcioniše. Za majske požare u Rožajama, od 18 lokacija, za sada se zna da su na tri lokacije uzrok požara elektrovodovi, na dvije lokacije požari su se razbuktali iz zapaljenih kontejnera, a požar u školi u Dacićima je podmetnut. Osnovno državno tužilaštvo istražuje samo jedan slučaj protiv NN počinioca. Onaj ko namjerno ili nenamjerno izazove požar, u zavisnosti od posljedica, rizikuje da bude kažnjen zatvorom od šest od 12 godina.

Pored dijela stanovništva sklonog piromaniji, spremnost institucija da se nose sa tom pošasti uliva zebnju. „Crna Gora još nema adekvatnu opremu za odgovarajući odgovor u slučaju šumskih požara; njeni kapaciteti u tom smislu su ograničeni i dovode do toga da se svake sezone kreće gotovo is- početka“, neki su od zaključaka izvještaja Državne revizorske institucije (DRI) Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – zaštita od šumskih požara, koji je objavljen u oktobru prošle godine.

Branislav Radulović, senator DRI, koji je sačinio pomenuti izvještaj kaže: „Kao jedan od problema u oblasti upravljanja šumama na čijem rješavanju i dalje treba raditi i na koji je DRI ukazala kroz Izvještaj jesu ograničeni kapaciteti sistema zaštite od šumskih požara“. On ističe da je DRI ocijenio da Crna Gora još uvijek nema uspostavljen dovoljno efikasan sistem zaštite od šumskih požara.

U reviziji se navodi da MUP, odnosno Direktorat za vanredne situacije, iako je to obaveza tog resora, nije izradio program razvoja sistema zaštite i spašavanja. Nije izrađena ni Nacionalna procjena rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou. Država još nema ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o pojavi određene vrste opasnosti. Podsjeća se da država, Uprava za šume i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i dalje nemaju efikasan i funkcionalan sistem za razmjenu informacija, iako je taj projekat započet prije 10 godina.

Pod rubriku zanimljivosti mogli bi da se vode kapaciteti, na primjer, Uprave za šume za borbu protiv požara. Pa kaže, svaki lugar ima naprtnjaču, Uprava je nabavila 10 plastičnih cistjerni od po 8 kubika vode, čelične metle, a nabavljeno je i 80 novih naprtnjača za gašenje požara. Revizijom DRI je utvrđeno da je Upravi za šume od 2105. do 2018. dodijeljeno 111.380 eura za zaštitu šuma od požara, od čega je samo 33 odsto – 36.958 eura utrošeno za zaštitu šuma od požara, a većina novca, 74.421 eura, je preusmjerena u druge namjene.

Od državnih institucija nisu bolji ni koncesionari. Revizijom je utvrđeno da nijedan koncesionar nije donio preduzetni plan zaštite šuma od požara, iako ga zakon na to obavezuje uz prijetnju novčanom kaznom u iznosu od 500 eura do 10.000 eura. Ugovorima o koncesijama obavezni su i da održavaju lokalne puteve i vlake, kao i angažovanje na gašenju požara, a DRI je konstatovala da se to ne poštuje i da koncesionari nijesu ni kadrovski ni tehnički osposobljeni da sprovode mjere zaštite od požara.

A kako takav sistem u praksi funkcioniše pokazuje primjer sanacije velikih požara iz 2012, kada je 215 požara zahvatilo sedam odsto ukupne površine šuma u Crnoj Gori. Uništeno je 6.663 hektara šume, a šteta je procijenjena na 4,2 miliona eura. Vlada je 2013. usvojila Plan sanacije šuma degradiranih požarima. Podaci Uprave šume govore da je krajem 2018. realizovano svega 40 odsto uzgojnih radova iz Plana sanacije. DRI je utvrdila da ne postoje podaci koliki se broj tih sadnica „primio“. Iz Uprave za šume nam je odgovoreno da je Vlada u martu prošle godine donijela novi Plan sanacije, te da će sanacija požara iz 2012. godine biti nastavljena fazno u naredne tri godine.

Nakon ovako lošeg utvrđenog stanja, DRI je svim subjektima revizije: MUP-u, Ministarstvu poljoprivrede, Upravi za šume, opštinama…, prepisala preporuke. Na naša pitanja dokle se stiglo sa realizacijom preporuka, iz Ministarstva poljoprivrede su nam odgovorili da su za ovu godinu planirane izmjene i dopune Zakona o šumama, te da će biti završene u posljednjem kvartalu sljedeće godine. Izmjene zakona usloviće ispunjavanju preporuka DRI-a, a u Ministarstvu veliku pomoć očekuju i od saradnje sa japanskom razvojnom agencijom JICA.

No, dok se novi zakon ne donese i promjene ne zažive, da se podsjetimo stanja koje još uvijek traje. Iako je naglašeno da se lična oprema vatrogasaca smatra prioritetom, oni je još nemaju. „Imamo situaciju da je izvršena nabavka aviona i vatrogasnih vozila, a većina vatrogasaca nema maske sa kiseonikom i protivpožarna odijela, te rizikuju život samim pristupom vatri, jer je velika mogućnost gušenja. Pristup požaru bez adekvatne opreme rezultira udisanjem štetnih čestica, te se procjenjuje da je 50% – 80% smrti od požara rezultat udisanja dima, a ne opekotina (čak iako simptomi ne nastupe odmah, sitne čestice dima su tihi ubice jer su dovoljno male da mogu doprijeti do najdubljih dijelova pluća i izazvati ozbiljne bolesti)“, navodi se u izvještaju DRI-a.

Podsjeća se i da je praksa pokazala da ukoliko dođe do ekstremnih požara, kakvi su bili 2017, neophodno je tražiti međunarodnu pomoć. To je bilo vidljivo u slučaju gašenja požara u NP Lovćen, gdje je tokom ljeta 2017. devastiran značajan šumski fond i uništene prirodne karakteristike na osnovu kojih je proglašen za nacionalni park, jer požar nije lokalizovan za gotovo dva mjeseca. Ugasila ga je kiša.

 

Pošumljavanje

Prema podacima koje nam je dostavila Uprava za šume, u posljednjih pet godina bilo je predviđeno da se pošumi 2.149 hektara, a realizovano je nešto više od pola – 1.250 hektara.

DRI je utvrdila da postoji „znatan dio površina na kojima je evidentno da rezultati pošumljavanja opožarenih površina nijesu zadovoljavajući, pa je upitno koliki je broj sadnica od navedenih 2.639.880, koliko je po podacima UŠ zasađeno u periodu od 2012–2018, zaista zasađen ili uspio“.

Na sajtu Uprave za šume iz godine u godinu se ponavlja konstatacija – „nije bilo radova na pošumljavanju od strane koncesionara, iako je koncesionim ugovorom to predviđeno“.

 

 

Nedostatak kadrova

 „Šumarski sektor ima veliki nedostatak formalno edukovanih kadrova iz područja šumarstva. Stanje kadrova u Upravi za šume je kritično’“, navodi se u Strategija sa planom razvoja šuma i šumarstva do 2023, iz marta 2014. godine.

Kao mogućnost za prevazilaženje ovog deficita prezentovane su dvije mogućnosti:  stipendiranje dovoljnog broja studenata za šumarske studije u regionu (Beograd, Sarajevo, Zagreb, Skoplje) i uvođenje šumarskog sadržaja u programe studija u Crnoj Gori. Preporučeno je i da se, na kratki rok, osigura barem pet studenata šumarstva svake godine.

U Upravi za šume su nam kazali da stanje više nije kritično: „Imamo dovoljan broj stučnog prije svega inženjerskog kadra“, tvrdi direktor Uprave Nusret Kalač. U Upravi je zapošljeno 68 inženjera šumarstva.

„Evidentan je  nedostatak  visokostručnih kadrova iz oblasti šumarstva. To se odnosi i na Upravu za šume, vlasnike šuma i izvođače radova“, kazao nam je Miroslav Anđelić, državni sekretar za oblast šumarstva, lovstva i drvne industrije. On kaže da je država podržala dvoje studenata koji su na specijalističkim studijama u inostranstvu, a da će ove godine biti raspisan konkurs za dodjelu pet stipendija. Uspostavljena je i saradnja sa Ministarstvom poljoprivrede Bugarske. „Razmatrali smo i mogućnost da se u okviru postojećeg Biotehničkog fakulteta definiše specijalistički program za oblast šumarstva pošto za osnivanje šumarskog fakulteta realno u ovom trenutku ne postoje mogućnosti“, kaže Anđelić.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

NOVE SMJENE U POLICIJI: Ko brani zakon

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potpisao je prošle sedmice suspenziju četvorici bivših policijskih starješina sa sjevera Crne Gore zbog povreda službene dužnosti i veza sa kriminalom.  I dok se nastavlja čišćenje u policiji, neki od starješina najavljuju krivične prijave, tvrdeći da se smjene sprovode mimo zakona

 

 

Poruke sa kriptovane aplikacije „SKY“ i hapšenja brojnih pripadnika policije pokazuju koliko je Crnoj Gori potrebna reforma sektora bezbjednosti. U posljednjem periodu sprovedene su brojne smjene u policiji. No, dio smijenjenih policajca i starješina tvrdi da se smjene ne sprovode u skladu sa zakonom.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović sproveli su veliku čistku rukovodećih kadrova u službi bezbjednosti. Ministar je prošle godine naredio kontrolu životnog stila i imovine zaposlenih u Upravi policije, a razrješenja i disciplinski postupci navodno su posljedica tih kontrola.

Posljednje smjene dogodile su se prošle sedmice po odluci Šaranovića, a suspendovani su doskorašnji načelnik beranske policije Predrag Kukalj, bivši šef kriminalističke policije u Rožajama Sead Husović i bivši komandiri bjelopoljske policije Danko Gogić i Almir Ćatović. Prema pisanju medija, to je samo dio spiska službenika Uprave policije čije postupanje se provjerava. Svi policajci bili su prethodno pominjani u medijima.

Zbog navodnog primanja mita Kukalj je hapšen prije gotovo deceniju i po u akciji “Signal”, tokom koje su lisice na ruke stavljene 21 policajcu, cariniku i preduzetniku, ali je oslobođen zbog nedostatka dokaza. Kasnije je i vraćen na posao. U vrijeme kada je lišen slobode bio je rukovodilac Ispostave granične policije u Beranama. Tadašnji poslanik Nebojša Medojević još 2011. godine tvrdio je da je Kukalj tokom obavljanja funkcije rukovodioca IGP Berane stekao ogromnu imovinu, “koja je u neskladu sa legitimnim i legalnim prihodima”. Njega su bivši granični policajci Rešad Kalač i Hamdo Murić pominjali 2011. godine, zahtijevajući da se preispita šverc cigareta i nafte koji se, kako su tvrdili, “odvijao za vrijeme Kukaljevog mandata”.

Seadu Husoviću je 2013. godine u Rožajama zapaljena garaža, a vatra je tada progutala i njegov “audi A6”. U tom momentu on je bio inspektor za borbu protiv droge. Danko Gogić je 2019. godine dobio “posebno priznanje” od tadašnjeg predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića – nagrađen je kao jedan od najboljih policajaca. Godinu kasnije sveštenstvo i monaštvo Srpske pravoslavne crkvene opštine Bijelo Polje optužilo ga je da je, kršeći Ustav i zakone koji garantuju građanima slobodu kretanja, bez ikakvog razloga i pravnog osnova zabranio kretanje kolone vozila od Berane do Bijelog Polja u čast praznika i slave tog grada. Almira Ćatovića je prije deceniju, tokom velikih protesta tadašnjeg Demokratskog fronta, taj politički savez optuživao da je maltretirao građane Bijelog Polja i bahato se ponašao na punktu Ribarevine, prilikom odlaska na proteste i povratka sa njihovih protesta u Podgorici…

Šaranović je  saopštio da su policajci suspendovani po različitim osnovama, kao što su krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, primanje mita, kao i zbog pokrenutih disiplinskih postupaka zbog teže povrede službene dužnosti. U saopštenju se dodaje da MUP i Uprava policije mogu ostvariti zacrtane prioritete ukoliko tome prethodi ostvarenje ključnog prioriteta, da postanu institucija od najvećeg povjerenja javnosti.

“Decenijska infiltracija kriminala u policijske redove, kao najteže nasljeđe iz prošlosti, otvorila je prostor za rast svih oblika kriminala, a naročito bezbrižno djelovanje organizovanih kriminalnih grupa. Koliki je bio stepen kriminalizacije policije najbolje govori okolnost da u kriminalnim aktivnostima nijesu prednjačili policijski službenici sa nižim policijskim ovlašćenjima, već bivši direktori policije, bivši pomoćnici direktora i desetine visokih policijskih starješina”, kazao je Šaranović.

Odlučan da, kako tvrdi, organizovanom kriminalu stane na kraj, Šaranović je još početkom godine najavio da će suspendovati 70 policijskih službenika. Nakon tragedije koja se 1. januara dogodila na Cetinju istog mjeseca je javnost obaviještena o suspenziji 19, pa još četvoro. Krajem januara su pokrenuti i disciplinjski postupci protiv sedam policajaca i troje starješina sa sjevera, zbog sumnje da nijesu preduzeli sve mjere i radnje u slučaju Alije Balijagića, osumnjičenog za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom naselju Sokolac.

Bjelopoljsko Osnovno tužilaštvo formiralo je predmet protiv šest službenika tamošnje policije.Prošlog mjeseca su suspedovani i supruga bivšeg direktora policije Veselina Veljovića, Tamara Veljović i policajac Veselin Bošković.

Televizija Vijesti objavila je nedavno da su se tom mediju obratila četvorica suspendovanih policajaca koji tvrde da nemaju veze sa kriminalom, niti imaju imovinu koja se ne može objasniti. Tvrde da se protiv njih vodio disciplinski postupak na osnovu mišljenja komisije za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji, koja je u međuvremenu rasformirana. Istakli su i da im nije objašnjeno zbog čega je konkretno sproveden disciplinski postupak i poručili da se protiv njih vodi politički progon, a da oni kao dugogodišnji profesionalci sa politikom nemaju veze.

Krivičnu prijavu zbog smjena najavili su devetorica dugogodišnjih starješina. Targetirane starješine, protiv kojih su pokrenuti disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno, tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje.  Među njima su i četvorica nedavno suspendovanih starješina.

Advokat Mihailo Volkov zastupa neke od smijenjenih u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih. On ukazuje da Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku.

„Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoje razloge za tu odluku“, pojašnjava Volkov.

Iz Nezavisnog sindikata policije Crne Gore ranije su saopštili da niko ne može biti sankcionisan na bilo koji način bez jasnih i provjerljivih dokaza. Sa druge strane, ističu da u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) ne može da radi niko za koga se dokaže da je nedostojan ove profesije.

„Pružamo apsolutnu podršku svakom pojedincu ili instituciji koji žele da očiste službu od onih kojima ona služi samo kao kišobran za vršenje kriminalnih aktivnosti. Saradnja sa kriminalcima u bilo kom obliku mora biti najstrože kažnjavana i mi kao sindikat ohrabrujemo nadležne institucije da pooštre kaznenu politiku u tom dijelu. Mora se postaviti jasna granica i mora se vrlo precizno znati što nekome donosi opredjeljenje za jednu ili drugu stranu zakona“, saopštili su ranije iz nezavisnog sindikata policije.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRESUDA APELACIONOG SUDA: Za femicid 40 godina

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za ubistvo Zumrite Nerde Viši sud u Podgorici osudio je Dalibora Nikolića na 12 godina zatvora, karakterišući to kao teško nasilje u porodici sa smrtnim ishodom.  Apelacioni sud Crne Gore  je u srijedu preinačio tu presudu na  kaznu zatvora od 40 godina zbog teškog ubistva

 

 

Apelacioni sud Crne Gore je u srijedu preinačio presudu Višeg suda u Podgorici i optuženog Dalibora Nikolića oglasio krivim za krivično djelo teško ubistvo Zumrite Nerde i izrekao mu kaznu zatvora u trajanju od 40 godina. Nikolić je presudom Višeg suda bio osuđen na 12 godina zatvora.

Odluka je donijeta i javno objavljena nakon održanog pretresa pred Apelacionim sudom u postupku odlučivanja o žalbi Višeg državnog tužilaštva izjavljenoj protiv prvostepene presude Višeg suda u Podgorici.

Baranka Zumrita Nerda imala je 27 godina i troje djece kada ju je, u januaru 2022. godine, nevjenčani suprug pretukao do smrti.Poslije osam sati batinjanja Zumrita je ležala u krevetu i nije se odazvala na nekoliko poziva Nikolića da im skuva kafu. U jednom trenutku je, ipak, došla do kuhinje što je razbjesnjelo Nikolića. Nakon što se nije sklonila, Nikolić je suprugu udario pesnicom ispod desnog oka.Nerda je, kako se navodi, od ovog udarca izgubila svijest zbog izliva krvi u mozak i pala na tlo.

,,Došlo je do posljedičnog naglog prekomjernog savijanja glave unazad i kidanja mostnih vena, a potom nakupljanja krvi u prostor između tvrde i meke moždane ovojnice i pritiska izlivenom krvlju na mozak”, precizirano je u optužnici.

Od posljedica prebijanja umrla je 22. januara u Kliničkom centru Crne Gore. U optužnici se navodi da je Nerda primila više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom, a ljekari su joj u bolnici konstatovali pet teških tjelesnih povreda i 11 lakših, među kojima su i prelomi kostiju na rukama i na nozi.

Nikolića je sudija Višeg suda Veljko Radovanović u decembru 2023. osudio na maksimalnih 12 godina, kvalifikujući slučaj kao nasilje u porodici sa smrtnom posljedicom, ali je Apelacioni sud ukinuo tu odluku. Nakon toga je, u ponovljenom postupku, sudija Višeg suda Jovan Jovanović, u oktobru prošle godine, donio identičnu presudu, ali je Više tužilaštvo insistiralo da se radi o teškom ubistvu, pa je Apelacioni sud sada morao da da konačnu riječ.

,,Ovo je jedina zakonita i pravična odluka koju je Apelacioni sud mogao da donese u ovom predmetu”, kazala je Jovana Pavlović, advokatica porodice pokojne Nerde: ,,Iza tog nasilja, prije smrtnog udarca, prethodilo je nasilje koje je trajalo osam sati. Ne možemo da zaboravimo činjenicu da je cijelo vrijeme bilo prisutno troje maloljetne djece koja su sada ostala i bez majke”, rekla je advokatica Pavlović.

Apelacioni sud je osudio Nikolića po dva osnova za teško ubistvo, jer je ubio ženu u drugom mjesecu trudnoće i to na svirep način. Nikolić sada ima pravo žalbe najvišem sudu u zemlji.

,,Odbrana će da iskoristi svoje zakonsko pravo i uložiće žalbu na ovu presudu. Ovo je bio jedan granični slučaj, samo što je razlika raspona u odlukama velika. Odbrana i dalje stoji na stanovištvu da je to nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici”, kazao je Nikolićev advokat Andrej Adžić.

Nakon presuda kojima je osuđivan na po 12 godina, iz Centra za ženska prava su protestovali, pitajući koliko dugo neko treba da surovo zlostavlja da bi sud prepoznao namjeru. Iz ove organizacije pozdravili su presudu Apelacionog suda.

,,Ova, u poslednjih mjesec dana treća po redu presuda za femicid kojom se izriče najduža zakonom propisana kazna zatvora, predstavlja značajan korak ka pravdi za žrtve porodičnog nasilja i šalje jasnu poruku da takvi zločini neće biti tolerisani. Ona je važan korak ka unaprjedjenju sudske prakse koju godinama unazad karakteriše blaga kaznena politika u slučajevima rodno zasnovanog nasilja. Pozdravljamo posvećenost pravdi koju je Više državno tužilaštvo pokazalo u ovom predmetu”, navodi se u saopštenju.

Istakli su i da je neophodno nastaviti rad na unaprjeđenju sistema koji će osigurati adekvatnu prevenciju nasilja i zaštitu svih žrtava, bez obzira na njihovu etničku i socijalnu pripadnost, naročito Romkinja koje predstavljaju najranjiviju društvenu grupu. ,,Posebno ističemo važnost pružanja podrške djeci preminule Zumrite Nerde, koja su ostala bez majke, na čije ranije prijave nadležne institucije nisu adekvatno reagovale. Smatramo da je država Crna Gora dužna da ih obešteti i omogući im odgovarajuće uslove za život i obrazovanje”, piše u saopštenju Centra za ženska prava.

Kazali su da će nastaviti da se zalažu za pristup pravdi, da prate slučajeve nasilja nad ženama i obezbjeđuju besplatno pravno zastupanje žrtvama i porodicama žrtava femicida, kao što su, kako su kazali, činili u ovom slučaju i u predmetu u kojem je Ilir Đokaj osudjen na 40 godina za teško ubistvo devetnaestogodišnje Šejle Bakije.

Vrhovni sud Crne Gore nedavno je odbio kao neosnovanu žalbu branioca optuženog Ilira Đokaja i potvrdio presudu Apelacionog suda Crne Gore od 28. novembra 2024.Đokaj je oglašen  krivim zbog izvršenja krivičnog djela teško ubistvo oštečene Šejle Bakije, u sticaju sa krivičnim djelom ubistvo u pokušaju u odnosu na oštećenog Šabana Bakiju i krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Najavljeno je da će do kraja godine poslanici u Skupštini, trebalo bi da, izglasaju izmjene Krivičnog zakonika. ,,Zaprijećena kazna za počinioce femicida po izmjenama Krivičnog zakonika biće od minumum 10 do maksimalnih 40 godina”, izjavio je ministar pravde Bojan Božović.

U Crnoj Gori je 19 žena ubijeno posljednjih pet godina, a ova ubistva su opisana kao femicid jer su žrtve ubijene samo zbog toga što su žene, što bi bio najjednostavniji opis ovog zločina, koji će se uskoro naći i u Krivičnom zakoniku Crne Gore.Od 19 žrtava, četiri su prije tragičnog događaja prijavljivale nasilje, ali kako sistem nije pravovremeno reagovao, nijesu dobile adekvatnu zaštitu što je na kraju rezultiralo tragičnim ishodom.

Predrag  NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TRESE VIŠI SUD U BIJELOM POLJU: Nestalo kilogram kokaina

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nestanak droge otkriven je kada su članovi Komisije za sprovođenje uništenja pravosnažno oduzete droge u tom sudu testirali drogu predviđenu za uništenje. Testiranjem je utvrđeno da  kilogram supstance, koja je bila planirala za uništenje – nije kokain

 

 

Samo 18 mjeseci nakon što je otkiveno da su tada nepoznate osobe prokopale 30 metada dugačak tunel do depoa podgoričkog Višeg suda, osvanula je vijest da je iz depoa bjelopoljskog Višeg suda nestao kilogram kokaina koji je oduzet prije 17 godina.

Podgoričke Vijesti, pozivajući se na svoje dobro obaviještene izvore,  objavile su  da je nestanak droge otkriven kada su članovi Komisije za sprovođenje uništenja pravosnažno oduzete droge u tom sudu testirali drogu predviđenu za uništenje. Tim je testiranjem utvrđeno da  kilogram supstance, koja je bila planirala za uništenje – nije kokain. Analiza je pokazala da bijeli prah zapravo ne reaguje na brze testove za drogu, što je preliminarno navodilo na zaključak da uopšte nije riječ o opijatu.

Iako je riječ o preliminarnim rezultatima, već se sada s razlogom postavljaju mnoga pitanja –  da li je i ako jeste ko i kada uzeo kokain i podmetnuo praškastu materiju za sada neutvrđenog sastava, da li je bilo vjerodostojno prvo vještačenje oduzete praškaste materije i  ako nije da li to znači da su optuženi od kojih je 2008.godine oduzet kilogram bijele materije, odrobijali višegodišnje kazne vjerujući da su zaista u rukama imali opijat čijom prodajom su htjeli da zarade novac. Sve će svakako biti jasnije nakon što se urade dodatna vještačenja i ponovo otvore sudski spisi stari više od 17 godina.

Povodom otkrića da se u bjelopoljskom depou ne nalazi kokain, oglasili su se iz tog suda. Objašnjavaju da su 23. marta ove godine, tokom kontrolisanja oduzetih supstanci po pravosnažnim presudama radi njihovog uništavanja i spaljivanja, članovi Međuresorne komisije za sprovođenje uništenja  iz Višeg suda u Bijelom Polju i Višeg suda u Podgorici, izvršili neposrednu kontrolu izdvojene droge za uništenje u ovom sudu “kojom prilikom su uočili određene nepravilnosti, i to u vidu nepokazivanja očekivanog obojenja supstance oduzete u navedenom predmetu, prilikom preliminarnog testiranja”.

O tome ih je, kako su kazali iz tog suda, Komisija obavijestila 28. marta 2025. godine, kada im je dostavila zapisnik. .

“Uslijed navedenog, dokazni materijal iz navedenog predmeta je izdvojen i neće ići na uništenje, već će se, u cilju rasvjetljavanja konkretne situacije i definitivnog utvrđivanja svojstava supstance zaplijenjene 26. 4. 2008. godine, koja prilikom preliminarnog testiranja nije pokazala očekivano obojenje, obavijestiti nadležni organ”, kazali su iz bjelopoljskog Višeg suda.

Oni su o nesvakidašnjem događaju obavijestili Više državno tužilaštvo u tom gradu koje je odmah otvorilo slučaj. Iz crnogorske policije se nijesu javno oglašavali.

Kilogram sporne materije potiče iz slučaja protiv R. M. i E. M. koji su pravosnažno oglašeni krivim u oktobru 2010. godine za krivično djelo – zločinačko udruživanje i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i osuđeni na osam godina i osam mjeseci, odnosno na sedam godina i osam mjeseci zatvora.

Presudom Apelacionog suda od 8. novembra 2011. godine, prvostepena odluka je preinačena u dijelu dosuđenih kazni, pa su optuženi osuđeni na jedinstvene kazne zatvora i to optuženi M. R. u trajanju od šest godina i šest mjeseci, a optuženi M. E. pet godina i šest mjeseci. U odluci koja je dostupna na sajtu Apelacionog suda Crne Gore detaljno je obrazložena osuđujuća presuda.

„Iz transkripata razgovora koji su vodili optuženi među sobom, rezultata do kojih se došlo putem mjera tajnog nadzora kao i svih drugih pisano provedenih dokaza proizilazi da su optuženi zajedno sa njemačkim državljaninom Igorom Beideckom kao pripadnici grupe koja je imala za cilj vršenje krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, neovlašćeno radi prodaje zajedničkim novcem kupili u Ekvadoru kokain neto mase 13.943,50 grama na način što su u okviru plana za vršenje takvih krivičnih djela ,u skladu sa unapijred podijeljenim ulogama, na ime  E.M. osnovali firmu DOO “E… k…”, nakon čega je optuženi M.R. dokumentaciju o upisu tog preduzeća predao u Nj… I.B. a ovaj u više navrata poslao iznose novca M.E. radi uplate u Crnoj Gori, navodno za uvoz voćne pulpe i tako ugovorili kupovinu naznačene količine kokaina“, navodi se u odluci koja je dostupna na sajtu Apelacionog suda Crne Gore.

 

Depoi lake mete

Sudski depoi slaba su tačka crnogorskih sudova. Podsjetimo, u septembru 2023.godine grupa crnogorskih i srpskih državljana prokopala je 30 metara dugačak tunel do depoa Višeg suda u Podgorici. Mediji su tada objavili i da je iz sudskog trezora nestao kokain, ali je vrlo brzo stigao demant iz te institucije u kojem su naveli da više od tone kokaina, zaplijenjenog u Zeti, nije bilo deponovano u podrumu suda, već da je ta droga čuvana u kancelariji na spratu.

Prema njihovim riječima,  provalnici nijesu bili ni blizu kokaina. Svoje tvrdnje potkrijepili su i rezultatima višemjesečnog popisa oduzetih stvari koji su uradili tek nakon izbijanja nezabilježene afere. Tim popisom je navodno utvrđeno da nedostaje neznatna količina marihune, nekoliko desetina grama, 11 mobilnih telefona i 19 komada oružja, a prema nezvaničnim informacijama radi se uglavnom o pištoljima novije proizvodnje.

Istraga je pokazala i da motiv šestočlane grupe u ovom kriminalnom poduhvatu nije bio kontaminacija dokaza u istrazi ubistva Duška Jovanovića, kao i u predmetima koji se vode protiv pripadnika kavačkog klana, kako su to tvrdili pojedini političari nakon razotkrivanja  afere.

Konačno,  višemjesečna istraga nije dala odgovore na ključna pitanja ko je nalogodavac podzemnih radova i koji je bio motiv. Možda javnost sazna djelić istine već 17.aprila,  za kada je zakazan početak suđenja optuženima za prokopavanje tunela.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo