Povežite se sa nama

MONITORING

Zaslužni građanin Bešić

Objavljeno prije

na

Definitivno: metodolog Miloš Bešić zadužio je Crnu Goru. Kada se iščita zakon o državljanstvu i uzme u obzir informacija izvora Monitora da je Bešić dobio crnogorsko državljanstvo koje nije posjedovao 2007. godine kada je stupio u radni odnos na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, te kada se prostudira njegova radna biografija, i primijeni prosta logika, očito je: vladajući istraživač javnog mnjenja dobio je državljanstvo Crne Gore kao zaslužni građanin! Podatak baca puno svjetlo na Bešićeva ispitivanja javnosti i njegov odnos prema vlasti. Uz to, očigledne su i brojne nezakonitosti u vezi sa njegovim zaposlenjem. Kako u Srbiji, tako u Crnoj Gori.

Zavirimo u zakon. Crnogorsko državljanstvo se stiče: porijeklom, rođenjem na teritoriji Crne Gore, prijemom ili na osnovu međunarodnih ugovora i sporazuma. Kako Miloš Bešić nema crnogorsko porijeklo i nije rođen u Crnoj Gori (rodio se u Nišu, 1970), a regulisanje njegovog državljanstva sasvim sigurno nije određeno međunarodnim ugovorima i sporazumima, slijedi da je državljanstvo stekao – prijemom. Član osam Zakona o državljanstvu je jasan: ,,Državljanstvo prijemom može steći lice koje je navršilo 18 godina života, koje ima otpust iz državljanstva druge države, koje u Crnoj Gori zakonito i neprekidno boravi 10 godina prije podnošenja zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo, koje ima obazbijeđen smještaj i stalan izvor prihoda…” Da li Bešić ispunjava glavni uslov navedenog člana – neprekidno prebivalište u Crnoj Gori u trajanju od decenije? Ne.

U Predlogu za izbor u zvanje docenta, Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, sa kraja 2009. godine, u koji je Monitor imao uvid, stoji: ,,Poslediplomske studije je završio 2001. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore i odbranio magistarski rad na temu Komparativno istraživanje religioznosti u Crnoj Gori. Doktorirao je 2005. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore na temu Rodni odnosi u savremenoj crnogorskoj porodici. Od 1999 – 2001. godine, kao istraživač je obavio i objavio veliki broj istraživanja u NVO-ima SOCEN i CEDEM iz Podgorice. Od 2001 – 2009. godine, nakon što je magistrirao zasnovao je stalni radni odnos na Višoj školi za obrazovanje vaspitača u Kruševcu, kao i Višoj tehničkoj školi za industrijski menadžment u Kruševcu”.

Ako krajnje hipotetički pretpostavimo da je Miloš Bešić zahtjev za prijem u državljanstvo podnio 2009. godine, deset godina nakon što je, vidimo to iz biografije, imao prvi profesionalni kontakt sa Crnom Gorom, mogao je steći uslov za prijem. Međutim, imajući u vidu podatak iz Predloga za izbor u zvanje da je ,,od 2001 – 2009. godine, nakon što je magistrirao, zasnovao stalni radni odnos na Višoj školi za obrazovanje vaspitača u Kruševcu, kao i Višoj tehničkoj školi za industrijski menadžment…”, jasno je da je za tih osam godina stalnog zaposlenja morao imati registrovano prebivalište u Srbiji. Stoga je očigledno da Miloš Bešić ne ispunjava glavni uslov iz člana 8 Zakona o državljanstvu o neprekidnom prebivalištu u Crnoj Gori od deset godina!

Kako je onda dobio državljanstvo? Jedini legalni način je – na osnovu člana 12 Zakona o državljanstvu: „Punoljetno lice čiji prijem u crnogorsko državljanstvo je od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore može, izuzetno, steći crnogorsko državljanstvo prijemom i ako ne ispunjava uslove iz člana 8 ovog zakona. O prijemu u crnogorsko državljanstvo za državni i drugi interes Crne Gore odlučuje Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave na osnovu predloga Predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine Crne Gore ili predsjednika Vlade Crne Gore”. Miloš Bešić: lice od posebnog značaja. Za koga?

Sagovornik Monitora tvrdi da je Bešiću najvjerovatnije državljanstvo ,,sređeno” preko SDP-a, s obzirom da je radio više poslova, istraživanja za tu partiju. Nadležni ministar, Ivan Brajović ćuti. Bešić takođe. Sunarodnik Taksina Šinavatre, još jednog zaslužnog građanina, Miloš Bešić, ne mari mnogo za zakone države koja mu je izvan očiju javnosti uručila državljanstvo. Nezakonitosti u vezi sa njegovim zaposlenjima su brojne.

Bešić krši Zakon o radu obje države u kojima je zasnovao stalni radni odnos! Ni po zakonu Srbije, ni po zakonu Crne Gore nije dozvoljeno da ista osoba bude u punom radnom vremenu (40 sati sedmično) zapošljena kod dva poslodavca, bez obzira da li su oba poslodavca iz Crne Gore ili je samo jedan sa sjedištem van Crne Gore. Bešić je istovremeno stalno zaposlen (sa punim radnim vremenom) na FPN u Podgorici (od 2007. godine) i u Beogradu (od 16. 10. 2010. godine). Na oba Univerziteta po osnovu ugovora na pet godina.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja, na čijem čelu je Suad Numanović, početkom godine saopštilo je da ne postoji zakonska smetnja da univerzitetski profesori mogu u isto vrijeme biti zaposleni na dva fakulteta u dvije države te da takav rad nije u suprotnosti sa Zakonom o radu. Vješto su izbjegli suštinu – dio o stalnom radnom zaposlenju. Međutim, marta ove godine, Ministarstvo rada i socijalne politike Srbije dalo je tumačenje u koje je Monitor imao uvid: ,,Mišljenja smo da zaposleni ne bi mogao da zasnuje radni odnos sa punim radnim vremenom kod dva poslodavca na teritoriji dve države odnosno u ukupnom trajanju od 80 časova nedeljno”.

Svojevrsno priznanje da je zasnivanje stalnog radnog odnosa na dva radna mjesta istovremeno nezakonito dao je i sam Miloš Bešić, prikrivanjem te činjenice. U svojoj zvaničnoj biografiji na sajtu FPN-a u Podgorici piše da je ,,od 2001-2006. godine, nakon magistrirature zasnovao stalni radni odnos na Višoj školi za obrazovanje vaspitača u Kruševcu, kao i na Višoj tehničkoj školi za industrijski menadžment u Kruševcu.” To je, podsjećamo, isti odlomak kao i u gore navedenom Predlogu za izbor u zvanje na FPN-u u Beogradu, s tim što je podatak o godinama provedenim u Višoj školi u Kruševcu krivotvoren, umanjen za tri godine radnog staža ( tačan podatak je ,,od 2001. – 2009. godine”) sa ciljem da se zasnivanje stalnog radnog odnosa na FPN-u Podgorica (2007. godine) prikaže kao zakonito.

Jasno je: Bešić je dva puta bio duplo zapošljen, u dva navrata je kršio zakon po istom principu: od 2007. – 2009. godine istovremeno je bio zapošljen u Podgorici i Kruševcu, dok je od 2010. do danas, istovremeno zaposljen u Podgorici i u Beogradu! ,,Bešićev ugovor je samim tim pravno ništavan”, smatra sagovornik Monitora koji je insistirao na anonimnosti.

Gostujući profesori FPN-a u Podgorici i redovni profesori FPN-a u Beogradu, Čedomir Čupić i Đuro Šušnjić bili su u komisiji za pripremu referata o kandidatu Bešiću kada je biran u zvanje docenta FPN-a u Beogradu, 2010. godine, dok je već tri godine radio puno radno vrijeme na FPN-u u Podgorici. Šušnjić i Čupić trebali su biti upoznati sa činjenicom (kolege su na oba Univerziteta) da je kandidat Bešić duplo zapošljen te da time krši zakone obje države. Nijesu se oglasili, a Bešiću ponovo gledaju kroz prste. Naime Vijeće FPN-a u Podgorici, na sjednici od 13. oktobra 2012, donijelo je odluku da se formira recenzentska komisija za izbor Miloša Bešića u novo zvanje. U toj komisiji nalaze se Čupić i Šušnjić.

Bešić je prekršio zakon i prilikom konkurisanja za izbor u novo akademsko zvanje, vanrednog profesora na FPN-u u Podgorici, saznaje Monitor. Kako procedura nalaže kandidat je dužan da u roku od pola godine prije isteka izbornog perioda, petogodišnji ugovor mu je istekao 31. avgusta 2012. godine, preda inicijativu za izbor u novo zvanje. On to nije učinio u zakonom predviđenom roku nego je inicijativu predao nakon isteka ugovora i to 3. septembra 2012. Još nezakonitije: dok čeka novi ugovor i rezultate konkursa, (jedini je kandidat) Bešić, formalno – nezaposlen, redovno prima plate. Zaslužio je zaslužni građanin.

Tajna

Bešić je početkom godine Danu priznao da je državljanin Crne Gore, međutim nije želio da otkrije od kada. Poručio je i da nije u obavezi da saopšti bilo kakve detalje u vezi sa svojim radnim statusom jer, kako je rekao, nije javni funkcioner. Redakcija Monitora pokušala je nekoliko puta da telefonski stupi u kontakt sa Milošem Bešićem, ali bezuspješno.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo