Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zasad samo sjaji

Objavljeno prije

na

U četvrtak 23. maja u hotelu Splendid u Bečićima, kad ovaj broj Monitora odlazi u štampu, počeo je drugi Samit 100 biznis lidera Jugoistočne Evrope, što je zvaničan naziv za skup vlasnika uspješnih privatnih firmi i direktora najvećih državnih kompanija u bivšim jugoslovenskim republikama. Samit 100 u Bečićima organizovan pod nazivom Dogovor za novo doba otvara premijer Milo Đukanović čija je Vlada pokrovitelj cijelog događaja.

Riječ je o pokušaju uspostavljanja dobrih poslovnih odnosa na Balkanu i nastojanju uspješnih da pronađu povoljnije uslove za poslovanje, načine i oblike udruživanja radi zajedničkog nastupa na tržištima trećih zemalja.

Kako se ovaj tekst priprema uoči početka rada Samita 100, ne može se sa sigurnošću navesti koje su to kompanije i biznismeni uvršteni u elitnu grupu od 100 vodećih privrednika regiona, inače članova Srpske asocijacije menadžera, Hrvatske udruge poslodavaca, Združenja menadžera Slovenije, uspješnih iz BiH, Crne Gore i Makedonije.

Granice država osnovanih na tlu bivše Jugoslavije postale su tijesne za razvoj velikih i značajnih projekata a male firme pojedinačno nekonkurentne na inostranom tržištu.

Jedan od organizatora bečićkog poslovnog samita je Atlas fondacija, članica Atlas grupe Duška Kneževića, koji je istakao kako „ekonomski uspješan region podrazumijeva neophodnost da političari obezbijede dobre uslove za biznis i trajnu stabilnost radi stvaranja boljeg ambijenta za poslovanje i investiranje.”

Inicijativa o potrebi udruživanja i saradnje privrednika u zemljama sa pokidanim političkim i ekonomskim vezama potekla je 2011. godine u Aranđelovcu i predstavlja jedinstven koncept ovakve vrste u regionu.

„Zamišljen kao snažna koheziona sila budućeg privrednog povezivanja i konkretan doprinos naporima usmerenim na unapređenje odnosa i života u regionu, cilj Samita100 je i da ove godine demonstrira odlučnost poslovnih lidera da preuzmu svoj deo odgovornosti u kreiranju vizije i uslova za jačanje konkurentnosti nacionalnih ekonomija zemalja, ali i ukupnog konkurentskog potencijala jugoistočne Evrope”, navodi se na sajtu Samita.

Većina političkih lidera dala je punu podršku akterima Samita u vidu političkog pokroviteljstva. Prvi konkretan rezultat Samita100 je osnivanje slovenačko-srpskog građevinskog konzorcijuma simboličnog naziva Feniks, koji je okupio preko 40 srpskih i slovenačkih građevinskih preduzeća sa ciljem saradnje i zajedničkog nastupa na trećim tržištima. Feniksu su se pridružile i poznate građevinske firme iz BiH, dok se na skupu u Bečićima očekuje ulazak crnogorske građevinske operative u ovu asocijaciju.

Udruženi građevinari od Triglava do Lovćena planiraju zajednički nastup na stranim tržištima, prije svega učešće na tenderima za poslove izgradnje objekata na Bliskom istoku, u zemljama bivšeg Sovjetskog saveza, Afrike i drugim tržištima na kojima su tradicionalno radili građevinci iz bivše Jugoslavije.

„Jugoslavija ponovo zida”, slikovito je očekivanja od Feniksa opisao Branislav Grujić, predsjednik srpske firme PSP-Farman, jedne od osnivača ovog konzorcijuma.

Balkanskoj biznis eliti u hotelu Splendid drugog radnog dana pridružiće se premijeri Srbije i BiH, Ivica Dačić i Vjekoslav Bevanda, te visoki politički zvaničnici Slovenije i Makedonije.

Da li će novo organizovanje privrednih snaga pomoći regionu u prevazilaženju ekonomske krize teško je reći. Biznis forumi, festivali investicija i slični skupovi sa velikim planovima, elanom i političkim optimizmom priređivani su tokom niza proteklih godina u Crnoj Gori

Samit 100 biznismena eks-ju organizovan je samo mjesec dana nakon Sajma investicija (FREI) koji se održava u hotelu Maestral. Nakon četiri godine održavanja ove revije spektakularnih projekata, podržane velikim projektnim biroima iza kojih stoje Vladini ministri i privatne domaće banake, nema vidljivih rezultata. Planovi i najave novih investicija u Crnoj Gori ili dobijanje velikih poslova u inostranstvu uglavnom su služili kao predizborni marketing. Pravih investicija nema. Vlada uživa na lovorikama davanja pod zakup vojne kasarne u Kumboru i priče o 258 miliona koje treba da dobije od azerbejdžanske firme SOCAR na ime zakupa za 90 godina. Od čega je prošlog ljeta uplaćeno prvih 12 miliona.

Vodeći strani investitori promovisani na blijedom sajmu nekretnina u Pržnu i dalje su SOCAR-Azmont investment, Porto Montenegro kanadskog biznismena Pitera Manka, egipatska kompanija Luštica Develepoment i ruska Metropol grupa.

Svaka od ovih kompanija sa izuzetkom Metropola, na Crnogorkom primorju, pod privilegovanim uslovima gradi prvenstveno stanove za tržište. Nema ulaganja u hotele visoke kategorije. Porto Montenegro je uniformisana nova stambena četvrt Tivta sa preskupim stanovima, marinom i jednim malim hotelom.

Umjesto hotela, luksuznih vila i turističkog resorta na Luštici je započeta gradnja prve stambene zgrade sa stanovim za prodaju i to na vrijednoj lokaciji u zaleđu plaže Oblatno.

Metropol grupa koja u vlasništvu ima tivatsko ostrvo Sv. Marko, prema saznanjima Monitora nema namjeru da uskoro započne gradnju planiranih turističkih kapaciteta. Crnogorski biznismeni, vlasnici vrijednih lokacija na primorju, pogotovo na području atraktivne budvanske rivijere, sa zebnjom čekaju strane investitore, odnosno bogate Ruse za realizaciju svojih projekata. Njihove zemljišne parcele u većini slučajeva opterećene su velikim bankarskim kreditnim dugovanjima.

Da je investiciona klima u Crnoj Gori veoma nepovoljna pokazuje i nedavna odluka premijera Mila Đukanovića da odsutane od izgradnje vila i apartmana na svojoj parceli od 20.000 kvadrata na brdu Košljun u Budvi. Neurbanizovano zemljište kupila je firma Global Montenegro u kojoj je premijer suvlasnik, da bi zatim DUP-om Podkošljun na njemu bilo ucrtano apartmansko naselje. Kao razlog prodaje premijer je naveo pad tražnje na tržištu nekretnina.

,,Nekretninu smo kupili u nekom vremenu kada smo imali ambiciju da razvijemo taj projekat. Danas kada je ovakvo stanje na globalnom ekonomskom tržištu i kada je realan pad tražnje za gradnju tih smještajnih jedinica u Crnoj Gori, svjesni da postoje mnogo atraktivniji lokaliteti, koji će sigurno mnogo prije biti predmet tražnje od ovog lokaliteta, orpedijelili smo se da tu nekretninu prodamo”, kazao je Đukanović.

Najveća crnogorska investiciona grupa, Atlas korporacija, nije relazovala ni jedan od projekata planiranih duž Crnogorskog primorja i pored brojnih aktivnosti na planu iznalaženja potencijalnih partnera. Od atraktivne glumice Pamele Anderson, sajma FREI pa do raznih inicijativa za okupljanje balkanskih biznis elita i partnerstva sa Globalnom inicijativom Klinton.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo