Nova parlamentarna većina trebala bi osjećati obavezu i empatiju prema građanima koji su ih glasali nakon decenija vlasti jedne partije. Glasali su ih siromašni, diskriminisani, ukratko ljudi željni pravde. Vlada u uslovima ekonomske i zdravstvene krize se morala što prije konstituisati kako bi preuzela odgovornost
MONITOR: Sjednica na kojoj će se glasati za mandatarov predlog vlade, odložena je za decembar. Kako vidite odlaganje formiranja nove vlasti, imajući u vidu da su izbori bili prije skoro tri mjeseca?
PEJOVIĆ: Smatram da smo već morali da imamo vladu, i da je novi ministar finansija već trebao da posjeti Brisel i Vašington kako bi sa administracijom EU, SAD-a i MMF-a pregovarao o eventualnom paketu pomoći, refinansiranju javnog duga, održanju budžetske potrošnje ali i o mogućim investicijama. Nova parlamentarna većina trebala bi osjećati obavezu i empatiju prema građanima koji su ih glasali nakon decenija vlasti jedne partije. Glasali su ih siromašni, diskriminisani, ukratko ljudi željni pravde. Vlada u uslovima ekonomske i zdravstvene krize se morala što prije konstituisati kako bi preuzela odgovornost, i nametnula neophodni autoritet u sprovođenju epidemioloških mjera, kao i da bi pripremila budžet za narednu godinu.
MONITOR: A kako ocjenjujete cjelokupni proces formiranja vlade, i sve ono što je uslijedilo nakon 30. avgusta?
PEJOVIĆ: U izbornoj noći moj prijatelj građanski aktivista Boris Marić kazao je istinu, „valja nam se kao društvu pogledati u ogledalo“. Kao što sam u jednom od prethodnih intervjua kazao – DPS-u je uvijek u opoziciji više odgovarala jaka desnica, nego snažne građanske partije. Forsiranjem identitetskih podjela, trebali smo biti taoci režima, jer bi eventualna promjena značila „kraj“ Crne Gore. Mada su tri lidera Krivokapić, Bečić i Abazović Sporazumom o saradnji odagnali ove slutnje, činjenica je da je na prethodnim izborima došlo do političke promjene kroz jačanje desnice, dovodi do turbulencija u formiranju izvršne vlasti, usljed postojanja političkih razlika. Isto kao što smo se u izbornoj noći „pogledali u ogledalo“, valja nam se „oglednuti“ ponovo u kontekstu kapaciteta dosadašnje opozicije, sada nove parlamentarne većine, da formira vladu, od koje očekujemo prosperitet. Ili su snovi o prosperitetu poslije političke „tuče“ koju smo svjedočili prethodna dva mjeseca već potonuli, poput mjeseca iza brda.
MONITOR: Da li ste zadovoljni mandatarovom ponudom?
PEJOVIĆ: Mandatar je taj koji predlaže sastav vlade. Očekivao sam u predlogu za članove nove vlade više imena sa javne scene, koji su se kvalifikovali kako kritikama postojećeg stanja, tako i konstruktivnim prijedlozima za unapređenje politika. Takođe očekivao sam i kandidate za ministre iz korpusa manjinskih naroda. Ne mogu suditi o sposobnosti većine predloženih članova vlade budući da mi nisu poznati njihovi kapaciteti. Postavlja se pitanje zašto se nagomilavaju resori pod jednu „kapu“. Zar kultura nije jedan od najbitnijih resora, nauka takođe. Ukoliko to znači da vlast nije svjesna značaja kulture u društvu, onda sam zabrinut. Društvo kao i čovjek treba da koristi i lijevu racionalnu kao i desnu kreativnu, maštovitu stranu „mozga“… Što se tiče kritika na pojedina kadrovska rješenja uvaženi mandatar bi trebao biti svjestan da bi neoprezne izjave ili radnje, koje bi otvorile identitetska pitanja mogle dovesti Crnu Goru na ivicu sukoba. Takođe neuspjeh ekonomskih politika mogao bi vratiti DPS prilično brzo na vlast. Navedeno spada u domen odgovornosti gospodina Krivokapića.
No, činjenica da predložena imena većine budućih članova vlade, uključujući samog mandatara, nijesu figurirala u politici do prije par mjeseci, govori o vakuumu legitimiteta političke scene. Ovaj manjak proizilazi iz svojevrsne „kulturne revolucije“ na političkoj sceni Crne Gore, u kojoj su bivši režim i (sada vrlo glasni) desničarski lideri, poput Mao ce Tunga u Kini prošlog vijeka, protjerali sa političke scene Crne Gore, većinu ljudi sa kapacitetom za ozbiljno bavljenje politikom. Pitanje je da li politička scena Crne Gore može da doživi kadrovsku obnovu?
MONITOR: Vjerujete li da će nova vlast moći da se izbori sa svim nasljeđem tridesetogodišnje vladavine DPS-a i ispuni obećanja u narednom periodu?
PEJOVIĆ: Visok javni dug, nediverzifikovana privreda, siromaštvo, korupcija, organizovani kriminal, slabe institucije, divlja gradnja, narkomanija…zaista nameće se pitanje odakle krenuti. No i ako se naprave mali pomaci u pravcu funkcionisanja institucija u opštedruštvenom interesu, vjerujem da ćemo do rezultata doći. Takođe bitno je i Skupštini Crne Gore vratiti ustavni kapacitet, koji je derogiran od strane prethodne vlasti. Skupština bi trebala kroz parlamentarne istrage izvršiti reviziju nad onim što se dešavalo, ali i vršiti efektivnu kontrolu nove izvršne vlasti. Za poslanike koji su svjesni misije parlamenta, biće podjednako izazova i aktivnosti kao i pred ministrima u novoj vladi.
MONITOR: A sa ekonomskom krizom?
PEJOVIĆ: U domenu ekonomije zavisićemo od pomoći evroatlanskih partnera. Ovdje mislim na pomoć u reprogramiranju dugova, kao i na podršku u realizaciji tekuće budžetske potrošnje. Vlada bi trebala da formira ekspertske timove koji bi za projekte iz oblasti energetike, malih i srednjih preduzeća, politika smanjenja nezaposlenosti, poljoprivrede, ekologije i drugih oblasti, povlačili bespovratna sredstva iz fondova EU. Takođe trebalo bi promovisati mogućnosti za strane direktne investicije u Crnu Goru. Uz podršku u refinansiranju duga i snažnim investiranjem, možemo očuvati nivo tržišne tražnje neophodan za generisanje privrednih aktivnosti i konsekventno tome održivi nivo životnog standarda.
MONITOR: Zdravstvenom?
PEJOVIĆ: Što se tiče zdravstvene krize odlukom NKT –a da se prihvati održavanje izbora u vremenu epidemije, odobrena je i dinamika dešavanja koje izbori po sebi nose u smislu političkih skupova. Dok su jedni slavili, drugi su organizovali „patriotske skupove“, što je sve dovelo do gubljenja kontrole nad epidemiološkom situacijom. NKT je izgubio autoritet i to je prije svega odgovornost ovog tijela. Smatram da novoj vlasti neće biti lako da uspostavi kontrolu nad epidemiološkom situacijom. No nadajmo se skoroj vakcini.
MONITOR: Kako komentarišete sahranu mitropolita Amfilohija, u kontekstu epidemiološke krize, ali i političkih poruka?
PEJOVIĆ: Izražavam žalost zbog smrti mitropolita Amfilohija, takođe žalim i naše sugrađane koji svakodnevno umiru od posjedica infekcije izazvane korona virusom. Smatram da je mitropolit trebao biti sahranjen u krugu velikodostojnika crkve, bez prisustva javnosti.
Sugerisao bih predstavnicima najviših državnih funkcija, da se na javnim mjestima ne identifikuju sa vjerskim zajednicama, i obredima. Svakako to je njihovo intimno pravo, ali oni su takođe predstavnici i građana drugih konfesija. U javnim nastupima, njegujmo ustavno načelo sekularizma.
MONITOR: Nova vlast obećala je da će raditi na pomirenju, a ne podjelama, poput prethodne. Čini li Vam se da se tenzije i podjele smiruju ili je obratno?
PEJOVIĆ: Paravan podjela je od strane prethodne vlasti postavljen, da bi se iza njega izvršila preraspodjela društvenog bogatstva. Trebaju nam politike za izlazak iz siromaštva i smanjenje regionalnih razlika u stepenu ekonomskog razvoja. Politike pomirenja treba doživjeti kao vaspitani i tolerantni dijalog o identitetskim pitanjima uz stepen mogućeg konsenzusa.
MONITOR: Kako vidite Crnu Goru u budućnosti?
PEJOVIĆ: Ipak bih se osvrnuo na sadašnji trenutak. Ljudi su preplašeni, čak i anksiozni. S pravom se plaše epidemije, koja odnosi živote. Plaše se za održivost svojih prihoda. Valjda se naše političke elite neće odnijeti prema građanima po onoj „sit gladnom ne vjeruje“, već naprotiv pružiti građanima i privredi osjećanje sigurnosti i kakvog takvog prosperiteta.
Milena PEROVIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DANAS, SJUTRA2 sedmice
INTERVJU2 sedmice
U SJEĆANJU2 sedmice
FOKUS3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice