Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAPIS IZ PODOSTROŠKOG SELA VIŠ: Nešovo stado

Objavljeno prije

na

Na tridesetom kilometru starog puta Podgorica – Nikšić, vozeći se plodnom dolinom rijeke Zete, nailazi se na selo Viš. To je jedno od podostroških sela u brdskoj oblasti stare Crne Gore, koje je u isto vrijeme ugrabilo i dio surovog crnogorskog krša i dio plodne doline rijeke Zete.

Pogled zastaje na pastiru koji striže ovce, oslobađajući ih teškog zimskog odijela. Svi ovdje znaju Neša Ćirkovića, vrijednog mladića koji se svakodnevno stara o svom stadu. Nešova porodica je u ratnom vihoru izbjegla sa svog ognjišta na Kosovu i za nastavak života odabrala ovaj pitomi kraj.

Nešo je veseli dvadesetpetogodišnjak, preplanulog tena i svijetlo smeđe kose. Zimske hladnoće i ljetnje žege nijesu štedjele njegove nasmijane obraze. Svakodnevna fizička aktivnost zaslužna je za njegov čvrst hod i tijelo žilave vretenaste muskulature.

Melodični ton zvona okačenog na vratu ovna predvodnika i lavež psa čuvara stada ispunjavali su prostor. Prilazimo vrijednom pastiru, pitajući ga je li se umorio.

“Ovo je težak posao i umor je sastavni dio njega, ali mora se nešto raditi”, odgovara. “Sam bog zna koliko kilometara dnevno prepješačim”. Tlo jasenove šume prekriveno je višegodišnjim naslagama lišca. Koraci tonu po mekoj šumskoj površini, koja amortizuje pritisak stopala i stvara utisak hoda po oblacima.

“Ja nikad ne biram putanju. To umjesto mene odaberu ove nestašne koze kojima su najslađi mladi izdanci na najstrmijim liticama”, nastavlja Nešo. ” Kad me dobro izmore, sjednem na neki osunčani proplanak i uživam u bajkovitom pejzažu. Posmatram zelenu rijeku Zetu koja lagano klizi dolinom, nimalo ne žureći svom odredištu, Skadarskom jezeru. Aleja vrbaka omeđila je i istakla njene obale”.

Uzima tabakeru i savija cigar duvana. Kaže da nikad ne bi uzeo kupovne cigarete jer su “živa otrov”, a ovaj hercegovački duvan, koji on koristi, “čisti pluća”.

“Od stočarstva se ipak može fino živjeti. Istina, posao je naporan, ali ne bih ga nikako mijenjao sa svojim vršnjacima za „čari” gradskog života, bučnom muzikom i brzim automobilima”, kaže .

Do njegove kuće vodi ne više od dvjesta metara prilično lošeg makadamskog puta. Zbog tog puta ga zaobilaze otkupljivači mlijeka.

“Imam problema i kad treba sijeno prevesti do novosagrađene štale. Kamiondžije ili istovare sijeno na pola puta ili naplate nerealno visoku cijenu za prevoz, izgovarajući se da će oštetiti vozilo”, kaže Nešo.

On je svoju skromnu zaradu, dobijenu od prodaje jagnjadi, sira i kajmaka uložio u izgradnju savremene štale i kupovinu mehanizacije.

Neshvatljivo je da lokalna samouprava nije prepoznala i bar asfaltiranjem tih dvjesta metara puta olakšala život ovom mladom proizvođaču organske hrane. Više puta je Nešo isticao taj svoj problem, ali uzalud.

“I voda je tek prije neku godinu stigla do moje kuće i to tek nakon što smo mi mještani sami prokopali kanale kroz ljuti krš i svojim sredstvima platili neophodnu hidroforsku opremu”, objašnjava Nešo.

Pratimo Neša i njegovo stado do kraja dana. Kad su vrhovi planine Garač zaklonili i poslednje sunčeve zrake, valjalo je napojiti žedno stado, na izvorima pored rijeke Zete. Koze i ovce pretrčavale su dvolučni kameni most obrastao mahovinom, hitajući ka hladnoj, pjenušavoj vodi u podnožju napuštenog i od zuba vremena ruiniranog mlina. Od huke vode koja se u slapovima spušta pored nas, jedva da čujem Neša.

“Volim ovo mjesto. Tu završavam svaki moj radni dan. Nekad je ova voda okretala veliki kameni točak, koji je neumorno drobio kukuruzna zrna. Kažu da su se ovdje okupljali mještani kako bi se družili, razmjenjivali iskustva i donosili odluke, dok su oko njih trčkarala djeca čekajući da se natovare konji vrećama svježe samljevenog kukuruznog brašna. Sad su zavladala neka druga vremena. Svi bi sjedeći da zarađuju, ali nema napredka bez proizvodnje”.

Vraćamo se sa jednim novim iskustvom koje nam je podario jedan sunčani dan i zanimljivi sagovornik.

Ranko VOJVODIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo