Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZAOKRET U PREGOVORIMA: Vlada u ruci, principi na papiru

Objavljeno prije

na

Lideri  ZBCG vraćeni su za Spajićev pregovarački sto. Mandatar  je dugo insistirao da oni neće biti dio njegove vlade, no  kako se većina za vladu krunila,  odlučio se za vladu koju će u parlamentu podržati ZBCG. Uslov je njihov potpis na principe o spoljnopolitičkoj orijentaciji Crne Gore. Principi na papiru do sada nikom nisu bili problem

 

Iako je mandatar Milojko Spajić krajem avgusta obustavio pregovore o formiranju vlade sa Koalicijom Za budućnost Crne Gore (ZBCG), i više od mjesec dana istrajavao na tome da će formirati vladu bez njih, suočivši se sa različitim pritiscima i osipanjem podrške, promijenio je stav. Lideri bivšeg Demokrtaskog fronta ove su sedmice ipak vraćeni za Spajićev pregovarački sto.

Zaokret se dogodio nakon što su Demokrate Alekse Bečića, i pored insistiranja mandatara, ostale pri stavu da ne žele da odlučujući glas u budućoj vlasti bude sa nekadašnje koalicione liste Demokratske partije socijalista, aludirajući na lidera DUA, Mehmeda Zenku. Zbog  takve odluke Demokrata, nakon što nije uspio  da u sopstvenoj stranci i koaliciji promijeni raspoloženje onih kojima se nije dopao prekid pregovora s ZBCG, ostao je i bez minimalne većine za njeno formiranje.

Model za koji se Spajić  odlučio je  vlada koju će, kako sada stvari stoje, sačinjavati PES i koalicioni partneri, Demokrate, SNP i dio manjina, najvjerovatnije Albanska alijansa i Albanski forum. Vladu će u parlamentu podržavati ZBCG.  Upravo su lideri tih partija, izuzev lidera Albanskog foruma, prisustvovali ovonedjeljnim konsultacije kod mandatara. Niko od njih nije želio da komentariše ishod  susreta. Spajić je kratko saopštio da je „sastanak bio konstruktivan“ i da ima „većinu veću nego što je očekivano“.

Prema nezvaničnim informacijama,  novi dogovor podrazumijeva da ZBCG neće ući u vladu, ali će dobiti mjesto predsjednika parlamenta, te pozicije u „dubini“.  Kao šef parlamenta, nezvanično je označen Andrija Mandić, jedan  od lidera ZBCG. Od te je pozciije u međuvremenu odustao lider Demokrata Aleksa Bečić.  . Demokratama će navodno pripasti priličan broj važnih pozicija u budućoj vladi – potpredsjednika vlade, odnosno zamjenika premijera za bezbjednost, unutrašnju politiku i politički sistem, potpredsjednika za spoljne i evropske poslove  i četiri ministarstva – unutrašnjih poslova, odbrane, kulture i medija i turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Nova Spajićeva postavka, bar tako trenutno izgleda,  isključuje  dio manjinskih partija koje su do sada učestvovale u pregovorima. U budućoj vladi, kako sada stvari stoje, neće tako biti Bošnjačke stranke (BS) Ervina Ibrahimovića, Hrvatske građanske iniicjative (HGI), kao ni svih albanskih partija izuzev Albanske alternative koju predvodi Nik Đeljošaj i prema pisanju medija moguće i Albanski forum.

U medijima se  spekuliše  zašto u   novoj Spajićevoj računici nema BS. Podsjećano je da je  ta stranka, skupa sa HGI,  od početka pregovora insistirala na vladi „jasne evropoatlanske orijentacije“, a to znači bez ZBCG.  Monitorovi  izvori u BS  kažu da su „samo preko noći isključeni iz pregovora“ i da nijesu odbili učešće.

„Nijesmo o tome ni odlučivali na organima partije. Nakon 100 dana pregovora Spajić je odlučio da nismo više unutra, da ulaze Demokrate i ZBCG“, objašnjavaju. Opovrgavaju i spekulacije da je uslov za ulazak BS u vladu, bio i da Socijaldemokrate budu dio vlade. „ To nije bio uslov, već samo predlog“,kažu naši izvori iz vrha BS. .

Spajić je, kako je objavio Dritan Abazović, poziv za novi krug pregovora uputio i Uri , za koju je saopštio nakon izbora da neće biti dio njegove vlade, zbog afere Do Kvon. Tu aferu je Abazović lansirao u posljednjoj  predizbornoj sedmici i ona je  prema mnogim procjenama PES koštala dodatnih, pokazalo se za formiranje vlade presudnih glasova. I pored tog poziva,  URA nije dio novih pregovora, jer je, kako pišu mediji ,Spajić procijenio, nakon odlaganja susreta između njega i Abazovića od strane lidera URA, da oni ne žele u vladu.

Spajić će, prema više izvora, insistirati  da lideri ZBCG Andrija Mandić i Milan Knežević  potpisom  na papiru  dokažu svoju „evropsku i evroatlansku orijentaciju“ kako bi bili dio modela nove vlasti. Lideri ZBCG  su navodno obećali Spajiću na ovonedeljnom sastanku da će potpisati njegove nove principe, dokument u kom će se obavezati da će  kao potencijalni konstituenti buduće vlasti  u potpunosti slijediti spoljnu politiku države.  To je, tvrdi se, Spajićev uslov za ulazak ZBCG u aranžman u firmiranje neke vrste manjinske vlade.

Potpisi na pravno neobavezujuća dokumenta do sada nijesu bili problem. Lideri DF već su stavili potpis na Spajićeve Principie iz jula ove godine, skupa sa drugim tadašnjim mandatarovim partnerima za sastavljanje vlade. U tom se dokumentu  navodi da će „vanjskopolitička orijentacija 44. Vlade biti utemeljena na aktivnom i kredibilnom članstvu Crne Gore u NATO, punoj posvećenosti EU integracijama i ubrzanom procesu pristupanja Crne Gore EU, daljem razvijanju dobrosusjedske saradnje i jačanju uloge naše države u multilateralnim inicijativama i organizacijama”.  ZBCG, odnosno bivši Demokratski front je već potpisao sličan dokument i nakon 30. avgusta 2020. godine i pada DPS na izborima.

Mediji pišu da su Mandić i Knežević takođe obećali Spajiću da će ZBCG glasati u parlamentu za predloge njegove partije, za najavljeni ekonomski program “Evropa sad 2”, te da će biti dio tropetinske većine za izbore u pravosuđu, koju mandatar treba da obezbijedi. Zauzvrat, osim pozicije predsjednika parlamenta, ZBCG će navodno dobiti i 20 odsto od ukupnog broja političkih imenovanja u upravnim odborima kompanija u državnom vlasništvu, kao i oko 12 odsto od ukupnog broja ambasadora koji se biraju politički.

Strane diplomate se, poslije Spajićevog obrta, još nijesu oglašavale. Ranije su diplomate KVINTE, a prvenstveno američki visoki funkcioneri, više puta ponovljali  da ZBCG ne vidi kao svoje partnere. Prema pisanju medija,  predstavnici PES-a tvrde da će zapadni partneri prihvatiti Spajićev model, jer ZBCG  neće biti u izvršnoj vlasti. Uglavnom, ne treba žuriti sa konačnim zaključcima, još sve nije gotovo, pregovarački proces može donijeti nove promjene.

Nakon zaokreta u pregovorima o novoj vladi, reagovala je Demokratska partija socijalista. Oni  tvrde da pozicija Mandića na čelu parlamenta kompromituje NATO članstvo Crne Gore, jer je šef Skupštine po funkciji član Savjeta za odbranu i bezbjednost, pa će imati uvid u tajne podatke, uključujući i one NATO-a. U PES-u međutim odgovaraju da je Crna Gora nezavisna država a da će Spajić biti garant evroatlanske orijentacije vlade.

Spajić djeluje optimistično. Izgleda  računa da će za izbor vlade sada imati podršku 48 poslanika –  23 poslanika sa liste PES-a izuzev isključene poslanice Jevrosime Pejović,  13 poslanika koalicije ZBCG, sedam Demokrata, po dva SNP-a i Albanskog foruma i jednog predstavnika Albanske alijanse.

Šta će nam nova polumanjinska vlada ,ukoliko se  formira,  donijeti, vidjećmo. Bez obzira na silna dokumenta i potpise jasno je: doba principa je prošlo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dodik se pogubio u panici jer se, prvi put, susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Ovaj put on  ne može računati na jednodušnu podršku opozicije.  I njima je jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet… Populističke poruke Dodiku trebaju da bi  obezbijedio političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila

 

 

MONITOR: Milorad Dodik je prvostepeno-nepravosnažno, proglašen krivim za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika. Skupština RS je odluku Suda BiH nazvala državnim udarom, Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije je reagovao sa sedam zaključaka…Očito je:   pravosuđe BiH priznaje odluke VP Kristijana Šmita kao  zakonodavne. Šmit je “pobijedio”, a da nije morao da koristi Bonska ovlašćenja?

TOKAČA: Od samog početka je jasno da se sudilo po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine i da su dopune tog zakona koje je inicirao Visoki predstavnik zasnovane na njegvim ovlaštenjima, kao i svih njegovih prethodnika. On nije koristio Bonske ovlasti jer je intencija da se državne institucije Bosne i Hercegovine osposobe za samostalno  donošenje odluka i time ojačava vladavina zakona. Da je cilj drugačiji, bilo mu je mnogo jednostavnije da je upotrijebio Bonske ovlasti i trajno ga eliminirao iz političkog života. Mislim da je ovakav pristup  koji jača ulogu bosanskog pravosuđa potpuno ispravan.

Što se tiče marginalnih tipova koji Dodiku daju podršku, ona neće proizvesti nikakve posljedice, osim utiska koji oni žele proizvesti kod vlastite javnosti da predstavljaju nekakav politički faktor.

MONITOR: Visoki predstavnici EU parlamenta osudili su pritiske na Tužilastvo i Sud BiH, Altea snage su pomno pratile događaje…Aleksandar Vučić je, međutim, brzo došao u Banja Luku. Odluke donijete malo ranije u Beogradu  potcrtavaju stav da stranci ne bi trebalo da se miješaju u BiH prilike. Da li se Srbija- a Vučić se poziva na Deklaraciju Svesrpskog sabora, u stvari-miješa?

TOKAČA: Kada bi Bosna imala prijateljsko okruženje, a ne agresivne susjede koji imaju teritorijalne pretenzije, onda ne bi bilo ni potrebno za bilo kakvim prisustvom međunarodnog faktora. S jačanjem državnih institucija i ta uloga će slabiti. Mada je- već sada jasno, da se Bosna i sama može braniti od nasrtaja susjeda. Zar to nije dokazano devedesetih? Upravo bi Dodik i Vučić trebali biti zahvalni međunarodnim faktorima koji su bosansku armiju zaustavili pred Banja Lukom i častili ih entitetom.

Tzv. „srpski svet“ je roba upotrebljiva samo za srpsku mitomansku ideologiju. Osim toga, sva ova šarada je pokušaj Vučića i njegovog režima da skrene pažnju sa događaja u Srbiji-na jednoj strani, i testiranja bosanske odlučnosti da brani suverenitet i integritet države, na drugoj strani. Cilj je da se u miru postigne ono što nije uspjelo ratom. Ipak, svjestan je Vučić da nisu ovo devedesete. A miješanje u unutrašnja pitanja samo dugoročno šteti odnosima Bosne i Srbije.

Interesantan je sinoćnji poziv Dodika na pregovore. Svakom racionalnom je jasno da su razgovori u miru i bez tenzija i ucjena dobrodošli. Samo, on mora znati da se ti pregovori vrše unutar institucija bosanske države, u Predsjedništvu i Parlamentu. Dakle, Dodik je nenadležan i treba svoju funkciju obavljati unutar entiteta. Prije bilo kakvih pregovora mora povući sve antiustavne zaključke i odluke entitetskog parlamenta.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Ponašanje Trampove  administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto da budu saveznik, mogle postati protivnik

 

 

Od početka njegovog drugog predsjedničkog mandata od januara ove godine, nepredvidljivost Donalda Trumpa učinila je da se evropska politička elita osjeća izuzetno nervozno. Zaista, postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Trumpove prijetnje da će uvesti oštre carine EU i silom zauzeti Kanadu, Grenland, Panamski kanal, izgledale su nečuvene do sada i neizvodljive. Ali ponašanje njegove administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto toga da budu saveznik, mogle postati protivnik.

Trumpov lični interes i transakcijski pristup, koji malo mari za principe pravde, ljudska prava i međunarodno pravo, prijeti ne samo da žrtvuje Ukrajinu, već i da potkopa uspostavljeni evropski bezbjedonosni poredak. Dobro utvrđeni narativ, onaj koji prikazuje Ukrajinu kao žrtvu, Rusiju kao agresora, Volodimira Zelenskog kao demokratski izabranog lidera, a Vladimira Putina kao diktatora; SAD i Evropu ujedinjene u opoziciji, Trampova administracija je okrenula naopačke.

Friedrich Merz, čovjek koji će najvjerovatnije biti sljedeći njemački kancelar i donedavno snažan zagovornik jakih odnosa između SAD-a i Evrope, upozorio je da je za Evropu došlo „pet minuta do dvanaest“ i da se Evropa, iako se nada da se transatlantsko partnerstvo može održati, mora pripremiti za najgori scenario – taj da Evropa više nije strateški prioritet za SAD, da su oni prepušteni sami sebi i da se mogu suočiti s budućom ruskom agresijom bez američkog bezbjedonosnog kišobrana. Lideri u evropskim prestonicama bili su primorani da razmišljaju o nezamislivom.

Kenet MORISON
 (Autor je profesor istorije i direktor Instituta za humanističke i političke studije Univerziteta De Montfort u Velikoj Britaniji. Autor je sedam knjiga o modernoj istoriji Zapadnog Balkana)
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo