Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zamršenim putevima droge

Objavljeno prije

na

Novac koji je klan Darka Šarića zarađivao od prodaje droge u Evropi prebacivan je u Sloveniju, izjavio je Draško Vuković, bivši član ove kriminalne grupe. Vuković je svjedočio prošle nedjelje iz zatvora u Beogradu putem video linka, tokom suđenja u Ljubljani slovenačkim pripadnicima Šarićevog kokainskog kartela. Prema slovenačkim medijima, Vuković, koji je svjedok-saradnik na suđenju grupi Darka Šarića pred Specijalnim sudom u Beogradu, rekao je da su novčanice s manjim apoenima koje su iz Evrope prebacivane u Sloveniju, razmjenjivane za novčanice od 500 eura i potom nošene u Južnu Ameriku za nabavku nove droge. Vuković je u sudnici u Ljubljani prepoznao trojicu od 17 optuženih, koji su pred sudom odbacili krivicu nakon što su uhapšeni u okviru međunarodne policijske operacije Balkanski ratnik. On je kazao da je trojicu optuženih – Tadeja Poljaka, Jakoba Remškara i Dragana Bjelkaša – ranije sreo u Argentini. Poljak je u Argentinu donosio novac za nabavku kokaina, rekao je svjedok-saradnik.

Vuković je sudu opisao put droge narko kartela, navodeći primjer jahte Maui, na kojoj je kriminalna grupa razotkrivena, pošto je na njoj u oktobru 2009. urugvajska policija pronašla 2.174 kilograma kokaina. Prema optužnici srpskog Suda za organizovani kriminal, grupu odgovornu za šverc kokaina pronađenog u Urugvaju predvodili su Šarić, zajedno s izvjesnim Bojanom Stanojkovićem, te rođakom Željkom Vujanovićem i zemljakom Goranom Sokovićem.

Vuković je u decembru 2011. na suđenju u Beogradu podrobno svjedočio o aktivnostima Šarićeve grupe od 2008. do oktobra 2009. ,,Darko Šarić je bio nesporni vođa i svi smo ga zvali Drug,” svjedočio je Vuković, opisujući kako je vodio pisanu evidenciju o svakoj isporuci droge.

Vuković je na procesu u Ljubljani, izjavio da je novcem zarađenim od prodaje droge u Evropi kokain kupovan u Argentini. No, u toj kupovini, prema njegovim saznanjima, nije učestvovao nijedan državljanin Slovenije.

Grupa je, dodao je Vuković, na jahtu Maui u Južnoj Americi tovarila kokain, koji bi se kasnije, na okeanu, pretovarao u prekookeanski brod na putu za južnu Afriku. Kada bi kokain stigao u južnu Afriku, opet bi se utovarao na brod koji bi ga prenio do Evrope, opisao je Vuković.

U Sloveniji je 2010. takođe sprovedena akcija Balkanski ratnik. Tada je uhapšeno 17 osoba pod sumnjom da su pripadnici balkanskog kokainskog kartela. Među osumnjičenima iz te grupe je i Dragan Tošić, jedan od optuženih na suđenju u Ljubljani. On se tereti da je vođa slovenačkog ogranka kriminalne grupe narko bosa Darka Šarića.

Tošič, porijeklom iz Pljevalja, uhapšen je 25. maja 2010. u akciji Emona i optužen da je s još 16 optuženih bio umiješan u promet 2.174 kilograma kokaina koji je zaplijenjen u Urugvaju. Prema optužnici, ista grupa je bila zadužena za preprodaju kokaina u sjevernoj Italiji, a prema navodima austrijskih organa bezbjednosti, bila je aktivna i u toj zemlji gdje se pripremala za skladištenje veće količine droge u Beču.

Zadatak ovog kraka kartela bio je i da prenose novac za narkotike. Kao šef ispostave označeni Tošić, prema optužnici je kontrolisao transport, prodaju i prijenos gotovine iz Evrope u Srbiju.

Tošić, koji je uoči hapšenja važio za uspješnog biznismena i vlasnika prestižnih kafića u centru glavnog grada Slovenije, i njegovi saradnici uhapšeni su u Ljubljani, Kranju i Kopru. Tokom akcije hapšenja pretreseno je više od 30 kuća i zaplijenjena je veća količina droge, novca i oružja.

Optuženi su se pod lupom slovenačke policije našli u drugoj polovini 2008. godine, kada su u Italiji uhapšeni Dragan Gaćeša, Milorad Stijepović i Stanislav Udrih. Slovenački policajci tako su otkrili da se sprema veći prevoz kokaina u čemu bi učestvovali Tošić i ostali iz Šarićeve ,,slovenačke veze”.

Mediji u Srbiji pišu kako se od jeseni punom parom nastavlja postupak protiv Darka Šarića. Od sredine septembra, kad se pred Posebnim odjeljenjem beogradskog Višeg suda nastavlja postupak protiv Darka Šarića i njegovih saradnika zbog optužbi da su preprodavali kokain, planirano je održavanje tri glavna pretresa tokom svake nedjelje. To znači, da bi, ukoliko se ispoštuje ovaj tempo, prvostepena presuda mogla da bude izrečena do kraja godine, objavile su beogradske Večernje novosti.

Prema tom mediju, početkom jula iznova je pokrenut krivični postupak, pošto su prvobitnoj optužnici pridodate još tri zbog šverca narkotika iz Južne Amerike.

Prva optužnica, kojom je, osim Šarića, obuhvaćeno još 20 optuženih, podignuta je 12. aprila 2010. godine i njome se on tereti za šverc kokaina zaplijenjenog u Urugvaju. U septembru 2011. na pravnu snagu stupila je optužnica podignuta zbog šverca 1,1 tone kokaina u Brazilu, a u oktobru zbog krijumčarenja 990 kilograma kokaina nabavljenog u Brazilu, za koji se sumnja da je dio od 2.174 tone kokaina zaplijenjenog na brodu Maui u Urugvaju 15. oktobra 2009. godine. Posljednja je podignuta zbog šverca kokaina u Italiji.

Na optuženičkoj klupi trenutno se nalazi šestoro optuženih, dok je pored Šarića, još njih četvoro u bjekstvu. Ostali okrivljeni, njih sedmorica, sklopili su s Tužilaštvom za organizovani kriminal sporazum o priznavanju krivice, što je Specijalni sud prihvatio. Riječ je o Milošu Pandrcu, Marku Vorotoviću, Dejanu Rakiću, Nikoli Pavloviću, Aleksandru Miodragu, Milošu Krpoviću i Mirku Miodragoviću. Njima su izrečene kazne od četiri do deset godina zatvora, a pojedinima od njih trajno je oduzet dio imovine koju su stekli vršeći krivična djela.

Status svjedoka saradnika dobili su Radan Adamović, Nebojša Joksović i Draško Vuković. Oni će se opet naći pred sudom ovog mjeseca, kad će ponoviti sve što im je poznato o poslovanju Darka Šarića i ostalih.

Mediji u regionu pišu i da je tužilaštvo u Atini predložilo podizanje optužnice protiv crnogorskih državljana, sina i kćerke pokojnog Dragana Dudića Frica – Damjana (25) i Srđane (20), i još dvojice Kotorana Saše Samardžića (21) i Đura Kapetanovića (20). Njih četvoro se terete za pranje novca od trgovine narkoticima, za šta im prijeti kazna od šest do deset godina zatvora.

Četvoro crnogorskih državljana uhapšeno je 29. novembra 2011. u Atini.

Prilikom hapšenja u atinskom predgrađu Vula, prema navodima grčke policije, prilikom pretresa pronađeno je u kešu 65.000 eura, kao i izvodi s računa iz više banaka koji potvrđuju transfer više miliona eura. Prema grčkim istražnim organima, grupa je novac narkokartela ulagala u kupovinu nekretnina u Grčkoj, posebno placeva u Vuli, predgrađu Atine. Svi osumnjičeni su nakon par dana pušteni na slobodu.

Takođe je otrkiveno da je grupa, zajedno sa spoljnim saradnicima u Amerikama i Evropi, ustanovila četiri of-šor kompanije na Maršalskim ostrvima na ime crnogorskog državljanina Dragana Dudića, prema kojima je između marta 2009. i aprila 2010, usmjereno 20 miliona eura od poslova s kokainom.

Dudić je ubijen nakon što je na njega pucao Ivan Vračar 30. maja 2010. u Kotoru. Vračar, iz Nikšića, bio je tjelohranitelj ubijenog Dejana Đukovića, vlasnika kotorskog Red taksija, koga su mediji dovodili u vezu sa Darkom Šarićem i njegovim klanom.

Beogradski Blic kasnije je pisao kako je ,,crnogorska policija tada saopštila da je Dudić ubijen zbog navodne osvete za ranije ubistvo Dejana Đukovića.”

Dudić je bio suvlasnik kotorske diskoteke Maksimus, a njegove firme su pod lupom crnogorskog tužilaštva, zbog sumnje da je preko njih prao novac zarađen preprodajom kokaina. Naime, Dudić je bio poznat kao bliski saradnik Darka Šarića.

Svjedok-saradnik Draško Vuković je u decembru 2011. u sudu u Beogradu imenovao Dragana Dudića, kao najvažnijeg saradnika Darka Šarića.

Na zvaničnom sajtu grčke policije je poslije hapšenja mladih Kotorana navedeno da se sumnjiče da su prali novac koji je grupa Darka Šarića, Rodoljuba Radulovića i Gorana Sokovića, od 2005. zaradila švercom droge prekookeanskim brodovima iz Latinske Amerike.

Prema pisanju medija, crnogorska policija je, takođe, otvorila istragu protiv Zoje Dudić, udovice Dragana Dudića Frica, kako bi se ispitalo porijeklo imovine koju porodica posjeduje. U okviru te istrage provjeravaju se i poslovanje i imovina kotorskog biznismena Smiljana Samardžića, koji je jedno vrijeme bio u poslovnim vezama s pokojnim Dudićem.

Policija dalje sumnja da je Damjan, sin Dragana Dudića, dok je studirao u Sjedinjenim Američkim Državama jedno vrijeme bio na vezi s Rodoljubom Radulovićem.

Crnogorac, porijeklom iz Kotora, zvani Mišel Amerikanac, već dugo živi u SAD, a do većine dokaza o njegovoj umiješanosti u nezakonite poslove došlo se kroz razmjenu podataka s američkom DEA. Prema tim podacima, Radulović je bio mozak operacije narkoklana, koji nije lično prljao ruke, već je uveo Šarića u poslove kojima je Pljevljak kasnije zagospodario.

Radulović se sumnjiči da je postavio logistiku klana i povezao Darka Šarića sa značajnim političkim i biznis krugovima u Srbiji tokom 2008. i 2009, na osnovu čega je pljevaljski narkobos napravio moćan međunarodni kanal trgovine narkoticima. Kada je prvi put spomenut u medijima kao glavna Šarićeva karika, Radulović je rekao da poznaje odbjeglog Pljevljaka, da ga niko nije zvao iz Srbije, ali da je spreman da dođe i sve ispriča.

Još jedna zatvorska kazna na suđenju saradnicima Darka Šarića izrečena je početkom avgusta. Tada je Okružni sud u Banjaluci osudio Zorana Ćopića na pet godina zatvora zbog pranja novca stečenog od trgovine drogom narkobosa Darka Šarića.

U presudi se potvrđuju navodi optužnice koja je teretila Ćopića da je od 2008. do polovine 2010. udruživanjem sa Darkom Šarićem i drugim osobama iz Srbije, protiv kojih se vodi krivični postupak pred Višim sudom u Beogradu, novac od preprodaje droge ubacivao u privredne tokove Republike Srpske i Srbije.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo