Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zakonska diskriminacija

Objavljeno prije

na

Nacrt novog zakona o morskom dobru nije u skladu s interesima Ulcinja i njegovih građana. Taj pravni akt predstavlja kontinuitet ekonomske i razvojne devastacije Ulcinja i ograničavanja izvornih ingerencija lokalne samouprave, navodi se, pored ostalog, u zaključcima koje je ove sedmice jednoglasno usvojila Skupština opštine Ulcinj. Sve političke stranke jedinstvene su u stavu da i za Ulcinj moraju važiti isti principi i kriterijumi kao u slučaju ostalih opština na Crnogorskom primorju. Tim prije što se čak 56,3 odsto ukupne teritorije kojim upravlja Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (a po nacrtu zakona buduća Agencija za morsko dobro) nalazi u Ulcinju! Toliki je takođe broj Ulcinjana koji rade u toj vladinoj instituciji. Primjera dvostrukih standarda je bezbroj. Tako su, na primjer, Velika plaža, Ada i Valdanos morsko dobro, a to nijesu Buljarica, Jaz ili Bečići. U Ulcinju je, što je jedinstven slučaj u svijetu, čak i obala rijeke Bojane morsko dobro, ali to nijesu obale Sutorine u Herceg-Novom ili Željeznice u Baru. Možda sljedeći slučaj najbolje oslikava neodrživost ovakvog stanja. Jedan Ulcinjanin, naime, ima kuću na granici katastarskih opština Ulcinj i Bar, u Kručama. Dio kuće na teritoriji opštine Ulcinj u zoni je tzv. morskog dobra, a u Baru to nije! Kada se proda Trsteno pare normalno idu u kotorsku kasu, kada se proda Maljevik pare logično idu u barsku kasu, kada se proda Zavala pare prirodno idu u budvansku opštinu. No sve to nije normalno, logično i prirodno kada se radi o Ulcinju. Jer, lokacija budućeg hotela Jadran je morsko dobro, a nije Splendid u Budvi ili Princess u Baru. Gotovo 13 odsto teritorije opštine Ulcinj je morsko dobro, a u Budvi tek 0,05! Ako bi se vrijednost tog zemljišta od 33 miliona kvadratnih metara pomnožila sa samo sto eura, onda bi se lako zaključilo da imovina kojom u toj opštini gazduje Morsko dobro vrijedi 3,3 milijarde eura! S druge strane, ako bi se samo ovlaš napravila analiza onoga što je tzv. Morsko dobro prihodovalo u Ulcinju za ovih 20 godina, a koliko je investiralo, rezultat bi bio poražavajući. Ukupne investicije tog preduzeća u ovu opštinu za sve ove godine ne prelaze pet odsto!

Upravo je osnivanje ovog preduzeća i posebno nezakonito utvrđivanje linije morskog dobra početkom devedesetih planski urađeno kako bi se na „legalan način” kontrolisale opozicione opštine i isisavao novac iz njih. Prije svega iz Ulcinja, kao opštine u kojoj do 2006. godine Demokratska partija socijalista i njen vjerni partner Socijaldemokratska partija nijesu bili na vlasti. Zato je prosječna širina morskog dobra u Kotoru 32, u Budvi 54, a u Ulcinju 565 metara! Čitavi maslinjaci i poljoprivredno zemljište na udaljenosti i po dva kilometra od mora u tom su pojasu. A u zakonu je navedeno da je „morsko dobro područje koje se prostire na šest metara od najvećeg talasa”. Po kreatorima ove politike, Ulcinj je odavno pogodio cunami! A budžet tog Javnog preduzeća ove je godine bio veći od budžeta opštine Ulcinj! U njihovim zvaničnim dokumentima čak stoji i da je „Bojana –Ulcinj” opština! I to sedma na Crnogorskom primorju!

„U suštini, dosadašnja praksa i predložena rješenja predstavljaju prekrajanje administrativnih granica opštine Ulcinj. Lokalnoj samoupravi se praktično izuzima iz ingerencija 33 miliona kvadratnih metara i onemogućavaju joj se izvorne funkcije: da donosi prostorne i urbanističke planove, planove i programe razvoja, upravlja i raspolaže lokalnom imovinom i od nje ubira prihode, te da ta sredstva usmjerava u razvoj”, kaže predsjednik kluba odbornika u Skupštini opštine Ulcinj Skender Elezagić. On dodaje da je veoma loše što navedeni primjeri ukazuju da predloženi zakon ne ispunjava osnovni uslov: da u svojoj primjeni proizvodi iste pravne posljedice za sve građane i institucije na koje se odnosi.

Sve ovo dovelo je do frustracije Ulcinjana kada se god pomene morsko dobro i zato se ono češće naziva morsko zlo. Oni su uvjereni da napori Vlade i dosadašnjeg preduzeća da se ovakvo stanje zadrži, a u mnogim segmentima predloženim zakonom i pogorša, govori o nastavku politike diskriminacije čitave jedne opštine i zajednice. „Ne želimo više da budemo diskriminisani. Morsko dobro je ovđe postalo zemaljsko dobro”, navodi poslanik Nove demokratske snage FORCA Genci Nimanbegu, dok visoki funkcioner albanske Demokratske partije Hadži Sulejmani ističe: „Ulcinj je već dvije decenije kuća čijim dvorištem upravlja neko drugi. Ispada, dakle, da je kuća naša, a dvorište tuđe!”

Uz brojne primjedbe koje su na Nacrt novog zakona podnijeli i predstavnici ostalih opština na Crnogorskom primorju, a koje su takođe pretvorene u kontinentalne, u Ulcinju očekuju da će crnogorska Vlada, ipak, morati da znatno koriguje predložena rješenja. Tim prije, što se ova zemlja nalazi pred vratima Evropske unije đe ovakvi afrički zakoni ne mogu proći. No, u ulcinjskoj Monitoring grupi (MOGUL) ne vjeruju da će crnogorska vlast bez snažnijeg pritiska pristati da promjeni dosadašnju štetnu politiku prema ovom pitanju. “Na žalost, smatramo da se bez pritiska evropskih institucija, civilnog sektora i medija ona neće odreći od mogućnosti da ‘zakonski’, odnosno suprotno Ustavu države i Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi, upravlja i gazduje najkvalitetnijim dijelom teritorije opštine Ulcinj, lišavajući je izvornih prihoda”, kaže predsjednik Upravnog odbora MOGUL-a Dritan Abazović. Upravo je to pokazala posljednja javna rasprava o Nacrtu ovog zakona, koja je u srijedu održana u Podgorici. Tek će biti na provjeri odlučnost primorskih opština, posebno ulcinjske, da morsko dobro svede u neke realne okvire, odnosno potisne liniju njegovog obuhvata što bliže moru. ,,Prostor je najdjelotvornije sredstvo razvoja jedne lokalne samouprave i ono nipošto ne smije da bude prepušteno drugome”, kazao je jedan od najpoznatijih svjetskih turizmologa Žost Kripendorf. Uostalom, viševjekovno iskustvo svih opština na Crnogorskom primorju pokazuje da su one napredovale jedino onda kada su imale široku lokalnu samoupravu.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo