Nacrt novog zakona o morskom dobru nije u skladu s interesima Ulcinja i njegovih građana. Taj pravni akt predstavlja kontinuitet ekonomske i razvojne devastacije Ulcinja i ograničavanja izvornih ingerencija lokalne samouprave, navodi se, pored ostalog, u zaključcima koje je ove sedmice jednoglasno usvojila Skupština opštine Ulcinj. Sve političke stranke jedinstvene su u stavu da i za Ulcinj moraju važiti isti principi i kriterijumi kao u slučaju ostalih opština na Crnogorskom primorju. Tim prije što se čak 56,3 odsto ukupne teritorije kojim upravlja Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (a po nacrtu zakona buduća Agencija za morsko dobro) nalazi u Ulcinju! Toliki je takođe broj Ulcinjana koji rade u toj vladinoj instituciji. Primjera dvostrukih standarda je bezbroj. Tako su, na primjer, Velika plaža, Ada i Valdanos morsko dobro, a to nijesu Buljarica, Jaz ili Bečići. U Ulcinju je, što je jedinstven slučaj u svijetu, čak i obala rijeke Bojane morsko dobro, ali to nijesu obale Sutorine u Herceg-Novom ili Željeznice u Baru. Možda sljedeći slučaj najbolje oslikava neodrživost ovakvog stanja. Jedan Ulcinjanin, naime, ima kuću na granici katastarskih opština Ulcinj i Bar, u Kručama. Dio kuće na teritoriji opštine Ulcinj u zoni je tzv. morskog dobra, a u Baru to nije! Kada se proda Trsteno pare normalno idu u kotorsku kasu, kada se proda Maljevik pare logično idu u barsku kasu, kada se proda Zavala pare prirodno idu u budvansku opštinu. No sve to nije normalno, logično i prirodno kada se radi o Ulcinju. Jer, lokacija budućeg hotela Jadran je morsko dobro, a nije Splendid u Budvi ili Princess u Baru. Gotovo 13 odsto teritorije opštine Ulcinj je morsko dobro, a u Budvi tek 0,05! Ako bi se vrijednost tog zemljišta od 33 miliona kvadratnih metara pomnožila sa samo sto eura, onda bi se lako zaključilo da imovina kojom u toj opštini gazduje Morsko dobro vrijedi 3,3 milijarde eura! S druge strane, ako bi se samo ovlaš napravila analiza onoga što je tzv. Morsko dobro prihodovalo u Ulcinju za ovih 20 godina, a koliko je investiralo, rezultat bi bio poražavajući. Ukupne investicije tog preduzeća u ovu opštinu za sve ove godine ne prelaze pet odsto!
Upravo je osnivanje ovog preduzeća i posebno nezakonito utvrđivanje linije morskog dobra početkom devedesetih planski urađeno kako bi se na „legalan način” kontrolisale opozicione opštine i isisavao novac iz njih. Prije svega iz Ulcinja, kao opštine u kojoj do 2006. godine Demokratska partija socijalista i njen vjerni partner Socijaldemokratska partija nijesu bili na vlasti. Zato je prosječna širina morskog dobra u Kotoru 32, u Budvi 54, a u Ulcinju 565 metara! Čitavi maslinjaci i poljoprivredno zemljište na udaljenosti i po dva kilometra od mora u tom su pojasu. A u zakonu je navedeno da je „morsko dobro područje koje se prostire na šest metara od najvećeg talasa”. Po kreatorima ove politike, Ulcinj je odavno pogodio cunami! A budžet tog Javnog preduzeća ove je godine bio veći od budžeta opštine Ulcinj! U njihovim zvaničnim dokumentima čak stoji i da je „Bojana –Ulcinj” opština! I to sedma na Crnogorskom primorju!
„U suštini, dosadašnja praksa i predložena rješenja predstavljaju prekrajanje administrativnih granica opštine Ulcinj. Lokalnoj samoupravi se praktično izuzima iz ingerencija 33 miliona kvadratnih metara i onemogućavaju joj se izvorne funkcije: da donosi prostorne i urbanističke planove, planove i programe razvoja, upravlja i raspolaže lokalnom imovinom i od nje ubira prihode, te da ta sredstva usmjerava u razvoj”, kaže predsjednik kluba odbornika u Skupštini opštine Ulcinj Skender Elezagić. On dodaje da je veoma loše što navedeni primjeri ukazuju da predloženi zakon ne ispunjava osnovni uslov: da u svojoj primjeni proizvodi iste pravne posljedice za sve građane i institucije na koje se odnosi.
Sve ovo dovelo je do frustracije Ulcinjana kada se god pomene morsko dobro i zato se ono češće naziva morsko zlo. Oni su uvjereni da napori Vlade i dosadašnjeg preduzeća da se ovakvo stanje zadrži, a u mnogim segmentima predloženim zakonom i pogorša, govori o nastavku politike diskriminacije čitave jedne opštine i zajednice. „Ne želimo više da budemo diskriminisani. Morsko dobro je ovđe postalo zemaljsko dobro”, navodi poslanik Nove demokratske snage FORCA Genci Nimanbegu, dok visoki funkcioner albanske Demokratske partije Hadži Sulejmani ističe: „Ulcinj je već dvije decenije kuća čijim dvorištem upravlja neko drugi. Ispada, dakle, da je kuća naša, a dvorište tuđe!”
Uz brojne primjedbe koje su na Nacrt novog zakona podnijeli i predstavnici ostalih opština na Crnogorskom primorju, a koje su takođe pretvorene u kontinentalne, u Ulcinju očekuju da će crnogorska Vlada, ipak, morati da znatno koriguje predložena rješenja. Tim prije, što se ova zemlja nalazi pred vratima Evropske unije đe ovakvi afrički zakoni ne mogu proći. No, u ulcinjskoj Monitoring grupi (MOGUL) ne vjeruju da će crnogorska vlast bez snažnijeg pritiska pristati da promjeni dosadašnju štetnu politiku prema ovom pitanju. “Na žalost, smatramo da se bez pritiska evropskih institucija, civilnog sektora i medija ona neće odreći od mogućnosti da ‘zakonski’, odnosno suprotno Ustavu države i Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi, upravlja i gazduje najkvalitetnijim dijelom teritorije opštine Ulcinj, lišavajući je izvornih prihoda”, kaže predsjednik Upravnog odbora MOGUL-a Dritan Abazović. Upravo je to pokazala posljednja javna rasprava o Nacrtu ovog zakona, koja je u srijedu održana u Podgorici. Tek će biti na provjeri odlučnost primorskih opština, posebno ulcinjske, da morsko dobro svede u neke realne okvire, odnosno potisne liniju njegovog obuhvata što bliže moru. ,,Prostor je najdjelotvornije sredstvo razvoja jedne lokalne samouprave i ono nipošto ne smije da bude prepušteno drugome”, kazao je jedan od najpoznatijih svjetskih turizmologa Žost Kripendorf. Uostalom, viševjekovno iskustvo svih opština na Crnogorskom primorju pokazuje da su one napredovale jedino onda kada su imale široku lokalnu samoupravu.
Mustafa CANKA