Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAKON O TUMAČIMA PRED USTAVNIM SUDOM: Preko noći bez zvanja

Objavljeno prije

na

Početkom ove nedjelje istekao je javni poziv koji je Ministarstvo pravde raspisalo za sudske tumače. Naime, po slovu novog Zakona o tumačima, koji je usvojen prošle godine, svi sudski tumači moraće ponovo da prođu kroz provjeru znanja, pismenu i usmenu, koju su jednom već položili, inače će biti brisani iz evidencije.

Dan nakon zaključenja oglasa za tumače Monitoru su iz Ministarstva pravde kazali, da još nemaju tačne podatke, ali da je u njihovoj evidenciji ranije bilo oko 600 tumača, a da se sada, prije završetka oglasa, prijavilo nešto više od 200. Po informacijama Udruženja tumača Crne Gore oko 400 tumača, i između njih i svi članovi Udruženja, odazvali su se Javnom pozivu Ministarstva, iako, kako kažu, mahom smatraju da se radi o nepotrebnom izazovu.

Mnogi prevodioci sa decenijskim iskustvom nijesu se međutim prijavljivali na ovaj poziv: ,,Nemam vremena da ponovo učim toliko. Kao i dobar dio mojih kolega to mi nije osnovni posao, tako da od redovnog posla ne mogu stići da ponovo polažem tu silu ispita”, kaže naša sagovornica, sada već i zvanično bivši sudski tumač za ruski jezik.

Program ispita za tumače nije ni malo jednostavan ni lak, treba iščitati i proučiti preko 20 zakona, a treba izdvojiti i oko 150 eura za prijavljivanje i polaganje ispita.

Međutim tumači za: albanski, arapski, bugarski, češki, danski, engleski, francuski, grčki, hebrejski, italijanski, japanski, kineski, latinski, mađarski, makedonski, njemački, norveški, poljski, rumunski, ruski, slovački, slovenački, španski, švedski, turski, ukrajinski i druge jezike za koje nema postavljenih tumača u Crnoj Gori, nijesu baš blagonaklono dočekali nove izmjene i namete.

Advokatska kancelarija Ana Stanković-Mugoša je Ustavnom sudu Crne Gore, u ime 121 sudskog tumača u Crnoj Gori, podnijela Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i sa međunardnim ugovorima. Predložili su donošenje privremene mjere – zabrane svih pojedinačnih akata i radnji na osnovu spornog Zakona o tumačima do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.

Ana Stanković-Mugoša za Monitor objašnjava da se radi o stečenom pravu te da ,,pravo stalnih sudskih tumača koje je stečeno za vrijeme važenja ranijeg zakona ne može biti promijenjeno, ograničeno ili u potpunosti oduzeto odredbama drugog, novog zakona, tj. spornog Zakona o tumačima”.

Iz Ministarstva pravde stiglo je drugačije – oni cijene da se ne radi o stečenim pravima, pa je Vlada uputila mišljenje Ustavnom sudu, na inici-jativu sudskih tumača, predlažući njeno odbijanje. Iz ministarstva su naglasili da je cilj novog zakona unapređenje kvaliteta i efikasnosti rada tumača.

Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe Marijana Laković-Dra-šković kazala je u izjavi za Dan da novi propisi ne dovode u pitanje ste-čena prava, zato što se u konkretnom slučaju ne radi o takvim pravima. ,,Pravo stalnih sudskih tumača koji su postavljeni u skladu sa Pravilni-kom o stalnim sudskim tumačima ne spada u kategoriju stečenih prava, kojim se smatraju subjektivna imovinska, lična i porodična prava, zasno-vana na ljudskim pravima utvrđenim međunarodnim dokumentima. Pra-va iz rada po teoriji prava ne smatraju se stečenim pravima”, izjavila je ona.

Da stečeno pravo sudskih tumača predstavlja širok pojam koji se ne može isključivo vezati za pravo na rad, smatra Ana Stanković – Mugoša. Ona objašnjava da su tumači na osnovu svog dugogodišnjeg školovanja i usavršavanja, te radnog iskustva ispunili sve potrebne kriterijume na osnovu kojih su od strane ministra pravde dobili status stalnih sudskih tumača. ,,Ukidanjem tog statusa, ne derogira se samo pravo na rad pojedinačno svakog stalnog sudskog tumača u Crnoj Gori, već se jedan čitav esnaf diskriminiše u odnosu na ostale profesije i stavlja u dominantno nepovoljan položaj. Te prema tome, logično se postavlja pitanje, da li ima značajnijeg ljudskog prava utvrđenog međunarodnim konvencijama i Ustavom od stečenog statusnog prava pojedinca, u ovom slučaju stalnih sudskih tumača u Crnoj Gori?”, kaže advokatica .

Iz Udruženja tumača ističu da isčekuju pozitivno rješavanja ovog predmeta od strane Ustavnog suda.

I dok se očekuje odluka suda, tumači nagađaju što je bio povod za ove izmjene. Po jednoj verziji razlog su nekvalitetni prevodi pojedinih važnih državnih ugovora sa stranim kompanijama. Ali i po starom pravilniku iz 2008, ministar pravde je mogao razriješiti tumača ukoliko ,,nesavjesno ili nestručno vrši dužnost tumača”. U novom pravilniku se dodatno precizira da ,,tumač nestručno vrši dužnost tumača ako daje nepotpune, nejasne, protivrječne ili netačne prevode, kao i ako daje prevod koji ne odgovara profesionalnim standardima u oblasti prevođenja”. Novina je i odredba po kojoj se licenca može oduzeti i u slučaju ako tumač – ,,neopravdano odbije zahtjev za prevođenje podnesen od strane suda, državnog tužilaštva ili drugog organa koji vodi postupak”.

Radosav Rašović iz Udruženja tumača Crne Gore za Monitor govori o ostalim izmjenama u novom zakonu: ,,Novina Zakona je da prevodilačka strana sad sadrži 1.800 slovnih znaka sa razmakom od 2.300, a cijene su ostale iste. Novina je i da stalni sudski tumači, kako je određeno Pravilnikom, po novom zakonu će imati zvanje tumač. Osim državljana Crne Gore, tumač može biti i državljanin države članice Evropske unije, što će pomoći pokrivanje rijetkih jezika tumačima”.

Među tumačima ima i mišljenja da su promjene pokrenute od par tumača koji su do sada dobijali velike projekte vezane za ministarstva i ostale institucije, kako bi se smanjila konkurencija. Ako je to bio cilj u tome se uspjelo – ukoliko Zakon prođe Ustavni sud, broj sudskih tumača će se skoro prepoloviti.

Aaadvokatica Ana Stanković – Mugoša ukazuje da su povrijeđena prava većeg broja osoba. Upozorava da bi se ukoliko se s ovakvom praksom nastavi na udar mogle naći i druge profesije: ,,Postavlja se pitanje da li ista sudbina čega sve one koji imaju položene ispite na osnovu kojih su im izdate licence za rad. Da li zbog toga mogu da se osjećaju pravno nesigurno svi građani, a posebno sudije, tužioci, advokati, notari, izvršitelji, vozači i drugi. I oni bi mogli biti dovedeni u situaciju da im se ne priznaje položen pravosudni ispit i da treba ponovo da ga polažu ili da se ne priznaje položen vozački ispit, što bi bilo apsurdno i dovelo bi u pitanje sve odluke koje su izdali nadležni organi”.

Možda je baš to budućnost i strategija dodatnog punjenja rupa u budžetu. U pravilniku o Polaganju ispita za tumače piše da visina troškova polaganja ispita za tumača iznosi 20% prosječne bruto zarade. No prije polaganja da bi se ispunili uslovi treba ovjeriti diplomu kod notara, priložiti uvjerenje o zdravstvenom stanju, dokaz o nekažnjavanju…, ispadne sve oko 50 eura. Tako bi se bušni budžet ministarstva i Vlade popunio za preko 50.000 eura. Za uvar je.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo