Povežite se sa nama

MONITORING

ZAKON O PLANIRANJU I IZGRADNJI PONOVO NA DORADI: Ministar Radulović se preračunao

Objavljeno prije

na

Kada neko novo zakonsko rješenje pokaže apsolutnu neprimjenljivost u praksi, da li ga treba ukinuti uz neopozivu ostavku autora i promotera ili fingirati uspjeh inovativnih rješenja kojih ni nakon godinu dana nema, pitanje je koje se sve češće postavlja u vezi sa novim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, usvojenom na vanrednom zasjedanju crnogorskog parlamenta, početkom oktobra prošle godine.

Ovaj Zakon na startu je dobio epitet kontroverznog dokumenta, što nije čudno ako se prisjetimo kako je ministar održivog razvoja i turizma, Pavle Radulović u nekoliko navrata pokušao prevariti javnost tokom procedure njegove izrade, javnih izlaganja i usvajanja.

U kratkom periodu primjene takav epitet se dodatno učvrstio.

Pokazalo se veoma brzo da su mnogobrojne primjedbe na zakonska rješenja za koja je ministar Radulović izgarao, bile opravdane. Protiv ovakvog zakona izjasnili su se brojni građani, strukovna udruženja i nevladine organizacije, lokalne samouprave, političke stranke…Sve njihove primjedbe i sugestije ministar je glatko odbio, uz otrovne opaske o nesposobnosti lokalnih samouprava za obavljanje ovih poslova.

Na burnim javnim raspravama organizovanim po crnogorskim opštinama znao je, u nedostatku argumenata za pojašnjenje nakaradnih inovacija u oblasti planiranja i uređenja prostora, da garantuje svojom čašću i poštenjem kako su namjere zakonopisca dobre.

U skladu sa javno deklarisanim „poštenjem” očekuje se da ministar Radulović godinu dana kasnije podnese neopozivu ostavku, jer je njegov zakon izazvao haos u jednoj od najznačajnijih oblasti, u planiranju prostora i izgradnji objekata.

Radulovićev Zakon o planiranju i izgradnji donio je radikalna rješenja u toj oblasti. Uvedena je centralizacija svih poslova u procesu planiranja i izdavanja odoborenja za gradnju, na nivu Vlade, odnosno Ministarstva održivog razvoja i turizma. Data su ogromna ovlašćenja i moć ministru Raduloviću, što vrijeme nije opravdalo. Zakon je uglavnom poslužio da se učvrste monopoli u sferi upravljanja neizgrađenim prirodnim resursima, koji su oteti od opština na čijoj se teritoriji nalaze, dok je ministar Radulović odigrao ulogu izvođača radova. Sa preuzetim poslovima 23 sekretarijata za urbanizam, koliko opština broji Crna Gora, ministar sada ne zna šta da radi. Pa polako vraća, jedan po jedan posao lokalnim upravama nazad.

Desetak dana nakon spektakularnog usvajanja Zakona uz pomoć glasova poslanika nacionalnih manjina i stupanja na snagu, Radulović donosi uredbu kojom oduzete poslove oko izdavanja urbanističko-tehničkih uslova – vraća lokalnim upravama, do 31. decembra ove godine. Kako stvari stoje, u izgledu je produžavanje ovog roka, jer je MORT nepripremljen za obavljanje zakonom nametnutih poslova.

Najnoviji hit iz praktične primjene kontroverznih zakonskih normi stiže u vidu aktivnosti na izmjenama Zakona u oblasti izrade planova i legalizacije bespravno izgrađenih objekata.

Ministar nije uspio da osposobi MORT za preuzimanje poslova izrade lokalnih planskih dokumenata do izrade Plana generalne regulacije. Zato će izmijeniti član 217 Zakona kojim je regulisano da lokalne samouprave mogu donositi urbanističke planove zaključno sa 15.07.2018. godine.

Zakonski rok već je produžen na 01.10.2018. Ali uzalud, u MORT-u nema stručnih kapaciteta koji bi konačno, nakon godinu dana preuzeli ove poslove.

Zato će novi Zakon ponovo na popravni.

Ministar Radulović izbjegava da prizna poraz i lošu procjenu, pa sam ne predlaže spasonosne izmjene nego podmeće druge. Alibi mu obezbjeđuje Zajednica opština CG (ZOP) dirigovanom inicijativom o neophodnosti izmjena i dopuna novog zakona, o kratkim rokovima za izradu planova i slično… ZOP naravno traži i utvrđivanje novog roka za legalizaciju objekata za one građane koji to u prethodnom periodu nisu učinili.

Od 23 crnogorske opštine traženu inicijativu dostavile su opštine Bijelo Polje, Žabljak, Tivat, Rožaje i Cetinje, koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici i odmah donijela Predlog izmjena i dopuna Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Tako da ministar može malo da predahne.

Većina opština protivi se rješavanju ogromnih problema putem politički naručenih inicijativa i produžavanja rokova opštinama, za poslove za koje je zaduženo Ministarstvo održivog razvoja.

Predsjednik Dragan Krapović, kazao je da Opština Budva nije uputila inicijativu za izmjenu zakona, iako je to od njih neformalnim putem traženo.

„Tragikomična situacija u kojoj se nalazimo svi zajedno je konačna ilustracija nemoći države, pogotovo Vlade i MORT-a da se izbori sa problemima planiranja prostora, gradnje objekata i legalizacije bespravnih objekata. Da situacija nije tako teška, bila bi smiješna”, navodi Krapović i pojašnjava da su predstavnici Opštine u decembru prošle godine imali sastanak u Ministarstvu na osnovu kojeg su odlučili da ne ulaze u izradu novih planova poštujući zakonski rok.

„Da smo znali da će se rokovi dva puta produžavati, vjerovatno bi naša odluka bila drugačija. Produžavanjem rokova i bježanjem MORT kontinuirano odbija da radi svoj posao”, kazao je Krapović.

Opština Budva je u skladu sa zakonskim rješenjima ukinula Agenciju za planiranje, kao nepotrebnu, jer su svi poslovi donošenja planova prenijeti na MORT. Sada se suočava sa situacijom u kojoj Opština nema ključnih planskih dokumenata, dok su DUP-ovima gradskih centara Budve i Petrovca, Bečića i drugih djelova opštinske teritorije, istekli rokovi za koje su donijeti.

„O Zajednici opština nećemo trošiti riječi, svima je jasno da je u pitanju fontana želja i protočni bojler Vlade i DPS-a. Mnogo je bitnije da se manjkavosti isprave nego da se rok produži jer zbog loših zakonskih rješenja po nekim zahtjevima ne možemo postupiti i riješiti ih pozitivno…” kazao je Krapović.

Službama lokalne uprave u Budvi, vjerovatno i u drugim opštinama, pristiže sve veći broj poslova koji su zakonom prenijeti na MORT. Svaki pojedinačni predmet sa kojim u Ministarstvu ne mogu da se izbore, prebacuju lokalnim službama kako bi se izbjegla odgovornost. Zato veći broj opština, uključujući i Pogoricu, ne žele da imenuju glavnog arhitektu.

U Opštini Kotor imaju gotovo identičan stav povodom iznuđenih izmjena i dopuna Zakona, poput ocjena koje iznosi Krapović. Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, ukazao je na pristrasnost Zajednice opštinaCG (ZOP) podsjećajući na situaciju kada su u predvečerje usvajanja novog Zakona predstavnici opština Kotor, Budva, Herceg Novi, Kolašin i Plav tražili od ZOP-a da se sastanu i razgovaraju, ali je njihov zahtjev odbijen.

Krapović je preko medija pozvao Ministarstvo održivog razvoja i Vladu da preuzmu odgovornost za Zakon o planiranju i posledice koje je njegovo donošenje donijelo. To isto važi i za Skupštinu Crne Gore i poslanike koji su ga izglasali.

On je ocijenio da su efekti Zakona na terenu pogubni te da neko mora da snosi odgovornost za to.

„Odlaganjem preuzimanja ovlašćenja ministar Radulović, MORT i Vlada pokušavaju pobjeći od odgovornosti i teškog zadatka sređivanja stanja u prostoru, koje su sami donošenjem Zakona najavili. Jasno je da pored loših zakonskih i planskih rješenja, nedostatka administrativnih kapaciteta, katastrofalnog rada inspekcijskih službi, nema ni političke volje da se stanje u pomenutim oblastima konačno sredi. Rezultati primjene Zakona su nula, nego ogroman minus poslije manje od godinu dana, a svakim danom koji prolazi šteta će biti veća. Zakon je nedorečen, štetan i nesprovodiv…” ocijenio je Krapović u saopštenju dostavljenom medijima i pozvao premijera Duška Markovića da preduzme neophodne mjere prije nego šteta bude veća. Slabi su izgledi da će se to desiti.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo