Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZAHTJEVI ZA IZMJENU PROJEKTA BUDUĆE DIONICE AUTO PUTA: Petlja u Kraljskim Barama, trasa iznad Kralja

Objavljeno prije

na

Iako je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) minule sedmice objavila pretkvalifikacioni tender za izradu glavnog projekta i izgradnju dionice autoputa Mateševo – Andrijevica, mještani sela sa obje strane prevoja Trešnjevik ne odustaju od zahtjeva da se projektovana trasa saobraćajnice mijenja

 

 

Mještani Kraljskih Bara ne odustaju od zahtjeva da se i u njihovom selu gradi petlja, kao sastavni dio buduće dionice auto- puta. Za to, kažu, ima mnogo razloga, a najvažnije je da se PP Komovi približe turistima. U andrijevačkim selima predlažu značajne izmjene planirane trase dionice.

Iako je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), minule sedmice, objavila pretkvalifikacioni tender za izradu glavnog projekta i izgradnju dionice auto -puta Mateševo – Andrijevica, mještani sela sa obje strane prevoja Trešnjevik ne odustaju od zahtjeva da se projektovana trasa saobraćajnice mijenja.  Iz Kraljskih Bara, dodatno, traže gradnju petlje u tom kolašinskom selu, iako je predviđena petlja u Mateševu udaljena samo sedam kilometra.

Incijativom, koju je potpisalo više od 200 mještana, traži se i vanredno zasijedanje lokalnog parlamenta. Od odbornika očekuju podršku da se od Vlade traži mijenjanje projekta dionice auto- puta.  Za sada je izvjesno da će se sjednica Skupštine opštine (SO)  na čijim će dnevnom redu biti i ta incijativa,održati 7. juna. Međutim, ne zna se hoće li kolašinska zakonadavna vlast prihvatiti argumentaciju svojih sugrađana, kojom  bi značajno bila poskupljena izgradnja nastavka auto- puta.

Petlju u Kraljskim Barama vide, objašnjavaju,  kao razvojni  infrastrukturni projekat, čiji će benfiti  višestruko  nadmašiti cijenu gradnje.  Kako za Monitor objašnjava Novica Dragojević, predsjednik Udruženja za zaštitu Komova (UZKOM), petlja bi bila direktna veza sa Parkom prirode (PP) Komovi, omogućila konačnu valorizaciju tog zaštićenog područja i olakšala  aktivnosti predviđene planskim dokumentima.

“Taj projekat bi značajno doprinio podizanju ukupnog kvaliteta života na teritoriji opštine Kolašin i donio brojne  ekonomske benifite. Prije svega, petlja bi obezbijedila bržu i  lakšu valorizaciju PP Komovi. Podsjećam da je Prostornim planom posebne namjene Bjelasica i Komovi na tom području predviđen Planinski cetar. Tu su i drugi ciljevi zacrtani Planom upravljanja zaštićenim područjem. Svi ti planovi nijesu mogući ili su teže ostvarivi bez priključnice  koju smo tražili”, tvrdi sagovornik Monitora.

Dragojević tvrdi i da bi, ukoliko izostanu te izmjene, od dionice auto puta mještani više sela imali samo štetu i gotovo nikavu korist.  On podsjeća da se postojećom trasom auto- puta devastira prostor  više sela, da je više desetine kuća ugroženo. Sve su to, konstatuje, razlozi zbog kojih treba i graditi petlju i mijenjati trasu.

Kontraargumentacija, koju su  do sada čuli sa državnih adresa, odnosila se uglavnom na veliko poskupljenje projekta ukoliko se bude gradila još jedna petlja. No, predsjednik UZKOM-a tvrdi da su mještani Kraljskih Bara “već platili petlju”. To se desilo onog trenutka, kaže Dragojević, kada su višemjesečnim protestima spriječili izgradju male hidrocentrale (mHE) na rijeci Čestogaz.

“Ta mHE s namjerom je, za privatni interes koncesionara,  planirana na mjestu kuda prolazi trasa dionice auto- puta. Da nijesmo spriječili izgradnju centrale, država bi sada koncesionaru platila, vjerovatano , više desetina milona odštete. Mi koji smo mjesecima danonoćno protestovali na to smo ukazivali prije nekoliko godina, sada je sve to potvđeno. Tako, argument da je petlja skupa nema uporište, jer smo mi spasili od mnogo većeg troška”, kaže on.

Ranije, u dopisu Ministarstvu saobraćaja, Dragojevićeve komšije iz Kraljskih Bara i sela Vranještica, imali su i dodatne zamjerke, koje su tiču buduće dionice. Žalili su se na, kako su napisali, “neprimjerenu i nepristojnu novčanu nadoknadu za pričinjenu štetu na već eksproproisanoj imovini”. Objašnjavaju da je ostao isti “cjenovnik”, od prije 10 godina, kao za već izgrađenu dionicu auto puta.

I sa druge strane prevoja Trešnjevik, mještani andrijevačkih sela tvrde da se “prilikom projektovanja trase auto -puta nije vodilo dovoljno računa o zaštiti interesa onih koji žive na tom području.  Više puta su objašnjavali kako “u cilju što manje devastacije prostora i očuvanja samih naselja, postoje znatno racionalnije i prihvatljivije opcije trasiranja auto-puta od one koja je ponuđena”, pa su zatražili i izmještanje trase.

” Sadašnja trasa auto-puta je projektovana kroz samo selo Kralje i to nekako dijelom sadašnjeg regionalnog puta koji od Andrijevice vodi ka Trašnjeviku. To znači da bi izgradnjom auto-puta zamišljenom trasom u Krljama trebalo da sa lica zemlje nestane preko 50 kuća i veliki broj pomoćnih objekata. I one kuće koje ne bi bile srušene, bile bi potpuno ugrožene. Uz to, zbog karakterističnog terena došlo bi do strašne erozije zemljišta i devastacije čitavog ovog prostora, čime bi se na ovom potezu u potpunosti ugasio život”, poručili su nedavno iz Mjesne zajednice (MZ) Kralja.

Predložili su i da se auto put gradi kroz lokalitet Sovale, pa šumom niz desnu obalu rijeke Kraljštice. Druga varijanta je da se gradi iznad Kralja, “prostorom gdje nema kuća, ili da se izgradnjom tunela kroz središnji dio sela, u dobroj mjeri, izbjegne devastacija ovog prostora”.

Buduća dionica auto-puta, kako je planirano, počinje kod Mateševa, na nadmorskoj visini oko 1.000 metara, a zatim ide dolinom Drcke, pritoke rijeke Tare. Od Mateševa pa dalje uzvodno, dolinom rijeke Drcke, teren se uzdiže sve do Trešnjevika, odnosno do kote od 1.686 m. Auto put dalje ide tunelom kroz Trešnjevik i ulazi u dolinu rijeke Kraljštice, pritoke Lima – stoji u dokumentu.

Od Trešnjevika trasa se nizvodno dolinom rijeke Kraljštice spušta do njenog ušća u Lim, odnosno do kote od oko 770 metara. Na dionici su predviđene petlje Andrijevica i Mateševo. Na kraju dionice nalazi se petlja Andrijevica. Petlja je projektovana da se gradi u tri faze.  Na dionici će biti izgrađena 34 mosta, podvožnjaci, nadvožnjaci, jedan dvostruki tunel, sandučasti i kružni propusti, baza za održavanje auto puta…

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo