Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZAHTJEVI ZA IZMJENU PROJEKTA BUDUĆE DIONICE AUTO PUTA: Petlja u Kraljskim Barama, trasa iznad Kralja

Objavljeno prije

na

Iako je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) minule sedmice objavila pretkvalifikacioni tender za izradu glavnog projekta i izgradnju dionice autoputa Mateševo – Andrijevica, mještani sela sa obje strane prevoja Trešnjevik ne odustaju od zahtjeva da se projektovana trasa saobraćajnice mijenja

 

 

Mještani Kraljskih Bara ne odustaju od zahtjeva da se i u njihovom selu gradi petlja, kao sastavni dio buduće dionice auto- puta. Za to, kažu, ima mnogo razloga, a najvažnije je da se PP Komovi približe turistima. U andrijevačkim selima predlažu značajne izmjene planirane trase dionice.

Iako je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), minule sedmice, objavila pretkvalifikacioni tender za izradu glavnog projekta i izgradnju dionice auto -puta Mateševo – Andrijevica, mještani sela sa obje strane prevoja Trešnjevik ne odustaju od zahtjeva da se projektovana trasa saobraćajnice mijenja.  Iz Kraljskih Bara, dodatno, traže gradnju petlje u tom kolašinskom selu, iako je predviđena petlja u Mateševu udaljena samo sedam kilometra.

Incijativom, koju je potpisalo više od 200 mještana, traži se i vanredno zasijedanje lokalnog parlamenta. Od odbornika očekuju podršku da se od Vlade traži mijenjanje projekta dionice auto- puta.  Za sada je izvjesno da će se sjednica Skupštine opštine (SO)  na čijim će dnevnom redu biti i ta incijativa,održati 7. juna. Međutim, ne zna se hoće li kolašinska zakonadavna vlast prihvatiti argumentaciju svojih sugrađana, kojom  bi značajno bila poskupljena izgradnja nastavka auto- puta.

Petlju u Kraljskim Barama vide, objašnjavaju,  kao razvojni  infrastrukturni projekat, čiji će benfiti  višestruko  nadmašiti cijenu gradnje.  Kako za Monitor objašnjava Novica Dragojević, predsjednik Udruženja za zaštitu Komova (UZKOM), petlja bi bila direktna veza sa Parkom prirode (PP) Komovi, omogućila konačnu valorizaciju tog zaštićenog područja i olakšala  aktivnosti predviđene planskim dokumentima.

“Taj projekat bi značajno doprinio podizanju ukupnog kvaliteta života na teritoriji opštine Kolašin i donio brojne  ekonomske benifite. Prije svega, petlja bi obezbijedila bržu i  lakšu valorizaciju PP Komovi. Podsjećam da je Prostornim planom posebne namjene Bjelasica i Komovi na tom području predviđen Planinski cetar. Tu su i drugi ciljevi zacrtani Planom upravljanja zaštićenim područjem. Svi ti planovi nijesu mogući ili su teže ostvarivi bez priključnice  koju smo tražili”, tvrdi sagovornik Monitora.

Dragojević tvrdi i da bi, ukoliko izostanu te izmjene, od dionice auto puta mještani više sela imali samo štetu i gotovo nikavu korist.  On podsjeća da se postojećom trasom auto- puta devastira prostor  više sela, da je više desetine kuća ugroženo. Sve su to, konstatuje, razlozi zbog kojih treba i graditi petlju i mijenjati trasu.

Kontraargumentacija, koju su  do sada čuli sa državnih adresa, odnosila se uglavnom na veliko poskupljenje projekta ukoliko se bude gradila još jedna petlja. No, predsjednik UZKOM-a tvrdi da su mještani Kraljskih Bara “već platili petlju”. To se desilo onog trenutka, kaže Dragojević, kada su višemjesečnim protestima spriječili izgradju male hidrocentrale (mHE) na rijeci Čestogaz.

“Ta mHE s namjerom je, za privatni interes koncesionara,  planirana na mjestu kuda prolazi trasa dionice auto- puta. Da nijesmo spriječili izgradnju centrale, država bi sada koncesionaru platila, vjerovatano , više desetina milona odštete. Mi koji smo mjesecima danonoćno protestovali na to smo ukazivali prije nekoliko godina, sada je sve to potvđeno. Tako, argument da je petlja skupa nema uporište, jer smo mi spasili od mnogo većeg troška”, kaže on.

Ranije, u dopisu Ministarstvu saobraćaja, Dragojevićeve komšije iz Kraljskih Bara i sela Vranještica, imali su i dodatne zamjerke, koje su tiču buduće dionice. Žalili su se na, kako su napisali, “neprimjerenu i nepristojnu novčanu nadoknadu za pričinjenu štetu na već eksproproisanoj imovini”. Objašnjavaju da je ostao isti “cjenovnik”, od prije 10 godina, kao za već izgrađenu dionicu auto puta.

I sa druge strane prevoja Trešnjevik, mještani andrijevačkih sela tvrde da se “prilikom projektovanja trase auto -puta nije vodilo dovoljno računa o zaštiti interesa onih koji žive na tom području.  Više puta su objašnjavali kako “u cilju što manje devastacije prostora i očuvanja samih naselja, postoje znatno racionalnije i prihvatljivije opcije trasiranja auto-puta od one koja je ponuđena”, pa su zatražili i izmještanje trase.

” Sadašnja trasa auto-puta je projektovana kroz samo selo Kralje i to nekako dijelom sadašnjeg regionalnog puta koji od Andrijevice vodi ka Trašnjeviku. To znači da bi izgradnjom auto-puta zamišljenom trasom u Krljama trebalo da sa lica zemlje nestane preko 50 kuća i veliki broj pomoćnih objekata. I one kuće koje ne bi bile srušene, bile bi potpuno ugrožene. Uz to, zbog karakterističnog terena došlo bi do strašne erozije zemljišta i devastacije čitavog ovog prostora, čime bi se na ovom potezu u potpunosti ugasio život”, poručili su nedavno iz Mjesne zajednice (MZ) Kralja.

Predložili su i da se auto put gradi kroz lokalitet Sovale, pa šumom niz desnu obalu rijeke Kraljštice. Druga varijanta je da se gradi iznad Kralja, “prostorom gdje nema kuća, ili da se izgradnjom tunela kroz središnji dio sela, u dobroj mjeri, izbjegne devastacija ovog prostora”.

Buduća dionica auto-puta, kako je planirano, počinje kod Mateševa, na nadmorskoj visini oko 1.000 metara, a zatim ide dolinom Drcke, pritoke rijeke Tare. Od Mateševa pa dalje uzvodno, dolinom rijeke Drcke, teren se uzdiže sve do Trešnjevika, odnosno do kote od 1.686 m. Auto put dalje ide tunelom kroz Trešnjevik i ulazi u dolinu rijeke Kraljštice, pritoke Lima – stoji u dokumentu.

Od Trešnjevika trasa se nizvodno dolinom rijeke Kraljštice spušta do njenog ušća u Lim, odnosno do kote od oko 770 metara. Na dionici su predviđene petlje Andrijevica i Mateševo. Na kraju dionice nalazi se petlja Andrijevica. Petlja je projektovana da se gradi u tri faze.  Na dionici će biti izgrađena 34 mosta, podvožnjaci, nadvožnjaci, jedan dvostruki tunel, sandučasti i kružni propusti, baza za održavanje auto puta…

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo