Rješenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara početkom ove sedmice pokazalo je da su meštani bjelopoljskog sela Bijedići bili u pravu kad su tvrdili da su bageri koncesionara kamenoloma

Uprava za zaštitu kulturnih dobara prije tri godine dala je saglasnost za eksploataciju kamena u bjelopoljskom Oberu, uprkos tome što je u neposrednoj blizini arheološko nalazište iz neolita, staro 6.500 godina. Nakon reakcije mještana, ekologa i ahreologa iz Uprave je prije nekoliko dana stiglo i Rješenje o prethodnoj zaštiti tog lokaliteta, čime su, za sada, zaustavljene mašine koncesionara.

Rješenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara početkom ove sedmice pokazalo je da su meštani bjelopoljskog sela Bijedići bili u pravu kad su tvrdili da su bageri koncesionara kamenoloma, firme Elas, ugrozili ostatke arheološkog nalazišta Trnje u tom selu. Uprava je, postupajući po službenoj dužnosti i nakon obilaska, donijela Rješenje o prethodnoj zaštiti „u cilju sprečavanja rizika od oštećenja, uništenja ili nestanka lokaliteta“. Bjelopljska firme već je započela radove u Oberu, na svega par desetina metara od arheološkog nalazišta. Uslijedili su protesti i peticija mještana, blokade puteva, apeli…

Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara objasnili su da Rješenje o prethodnoj zaštiti ne dozvoljava obavljanje „bilo kakve intervencije, kojima bi bile umanjene zatečene vrijednosti predmetnog dobra”. Preporučili su i sprovođenje „sondažnih arheoloških istraživanja, na osnovu čijih rezultata će se utvrditi eventualno prisustvo kulturnih slojeva i potreba za sprovođenjem sistematskih istraživanja“.

Arheolozi Polimskog muzeja iz Berana otkrili su na tom lokalitetu prije 11 godina naselje iz doba neolita. Kako je tada saopštio arheolog Predrag Lutovac „otkriće na Trnju, zajedno sa onim na lokalitetu Torine u selu Radmanci kod Berana, pomjera dosadašnja naučna saznanja o smjenjivanju kultura na ovim prostorima“. Nalazište je, ocijenila je struka, od izuzetnog značaja za cijelu Crnu Goru.

„Ta dva otkrića su jako bitna za definisanje kulturnih grupa i zbivanja u praistoriji i sjevera i čitave Crne Gore, u periodu usvajanja nove tehnologije topljenja metala i metalurgije”, saošteno je tada iz Polimskog muzeja. „Zadatak je da utvrdimo granice ovog naselja i hronološku pripadnost”.

Arheolozi su na lokalitetu pronašli djelove sudova koji pripadaju mlađem i poznom neolitu, odnosno, vinčanskoj kulturnoj grupi. Pored keramičkog materijala, nađeno je i nekoliko fragmentovanih kamenih sjekira, oruđa od oklesanog kamena i mnoštvo koštanih alatki. Takođe i fragmente antropomorfnih figurina i parčad keramike ukrašenu punktiranjem i urezivanjem, što pripada mediteranskom kulturnom krugu.

To je, zaključili su areheolozi, pokazalo da su „primorski kulturni uticaji išli dalje od Beranske kotline, za koju se vjerovalo da je duboko zaleđe primorskih kulturnih grupa“. Polimski muzej do sada je istražio svega pet odsto lokaliteta Trnje, tačnije 30 metara kvadratnih. U međuvremenu, iz te ustanove, od 2011. godine, nekoliko puta su pokušavali da kod Uprave pokrenu postupak zaštite. Upravi je dostavljena i kompletna dokumentacija o sprovedenim arheološkim istraživanjima.

I pored toga, u Koncesionom aktu „o nemetaličnoj mineralnoj sirovini tehničko-građevinskog kamena lokaliteta Ober”, koji je rađen prije dvije godine, piše da na tom području nema zakonom zaštićenih kulturnih dobara ni dobara sa potencijalnim kulturnim vrijednostima i arheoloških lokaliteta. To je citirano mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, iz oktobra 2020. godine. Uprava je dala saglasnost da se može pristupiti istraživanju i eksploataciji tehničko-građevinskog kamena na toj lokaciji.

U Koncesionom aktu piše i da se daje maksimalni rok koncesije na period od 30 godina, sa minimalnom godišnjom proizvodnjom od 20.000 metara kubnih. Predviđeno je da se tokom prve godine obave detaljna geološka istraživanja, a potom, tokom druge godine, uradi rudarska dokumentacija, pribave odobrenja, saglasnosti i dozvola za izvođenje radova, pripremu lokaliteta za eksploataciju, instaliranje postrojenja i opreme potrebne za eksploataciju, kao i pribavljanje upotrebne dozvole za izgrađene objekte. Pripremni radovi obuhvataju čišćenje i ravnanje terena, kao i miniranja. Precizirano je da će se ta vrsta poslova obavljati  buldožderom snage 300 kW. Koncesionaru je ostavljeno 28 godina za eksploataciju, a i obaveza da, nakon završetka eksploatacionog perioda, rekultiviše zemljište.

Firma Elas dobila je koncesiju u aprilu prošle godine. Procijenjeno je da je tržišna vrijednost rezervi tehničko-građevinskog kamena koje se mogu otkopati prema minimalnom godišnjem kapacitetu za 28 godina oko 12,3 miliona eura, odnosno 439.200 godišnje. Minimalna koncesiona naknada za eksploataciju iznosi 860.832 za cijeli eksploatacioni period, odnosno, 30.744 godišnje. Budući kamenolom je, u početnoj fazi, predviđen na 17 hektara, od čega 10 hektara šume prve klase.

Kako je prije nekoliko dana saopštio savjetnik i arheolog u Polimskom muzeju Predrag Lutovac, izvođač radova ne može da priđe siparu, a da ne uništi arheološki lokalitet. Mještani kažu da su bageri već presjekli nalazište. U toku je i potpisivanje peticije kojom traže raskidanje koncesionog ugovora. Zahtijeva se i preispitivanje svih odluka koje su nadležne institucije dale, a na osnovu kojih je to preduzeće  dobilo koncesiju.

Peticija će, objašnjavaju u građanskoj incijativi Zaštitimo Bijediće biti poslata Ministarstvu kapitalnih investicija, premijeru Dritanu Abazoviću i na adrese drugih nadležnih institucija. U slučaju neispunjenja zahtjeva, najavljaju, krajem maja će blokirati magistralni put Bijelo Polje – Prijepolje.

„Zahtijevamo da se raskine ugovor o koncesiji i ispitaju sve, eventualne, nezakonitosti koje su dovele do potpisivanja ugovora. Tražimo da koncesionar popravi sve što je uništio i oštetio prilikom iskopa i prevoza kamena kamionima, počev od ograde na mostu preko Bistrice, most na Voljavačkoj rijeci, asfalt koji je oštetio na više mjesta kao i makadamski put do Bijedića, koji je nakon započetih radova u katastrofalnom stanju”, poručuju iz incijative Zaštitimo Bijediće, koju je podržalo više ekoloških organizacija.

Iz Bijedića su početkom maja podnijeli i krivičnu projavu, zbog, kako tvrde „nezakonitih radnji firme, koja izvodi građevinske radove za koje nema uredno izdatu dozvolu niti ima saglasnost mještana”. Podsjećaju da Elas ima dozolu samo za ispitivanja. Kamenolom, a ni trenutni radovi, nijesu po volji ni mještanima Voljavca, koji tvrde da se sve radi u blizini kuća, izvora, ali i vodovoda – kaptaža i bazena kojim se snabdijeva Mjesna zajednica (MZ) Gubavač. Objašnjavaju da je građevinskim mašinama ugrožena i putna infrastruktura – dva mosta i asfaltni put koji  su čekali godinama.

„Problematično je kako je koncesionar dobio saglasnost Uprave za vode, ako se uz parcelu nalaze kaptaže bjelopoljskog vodovoda koju koriste mještani MZ Gubavač, kojoj to selo pripada… U selu se nalaze stare kuće koje nemaju betonskih stubova niti betonskih ploča, pa bi u slučaju bilo kakvih miniranja došlo do urušavanja istih. Praktično radi se radovima koji će biti oko 200 metara od prvih kuća”, kažu Voljavcu.

Mještani skreću pažnju nadležnima da za radove koje trenutno Elas izvodi nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Međutim, iz tog preduzeća tvrde i da im taj dokument nije potreban u prvoj godini, dok traju geološka istraživanja. Lokalni Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj ranije je procijenio da je potrebno pokrenuti postupak izrade Elaborata za tu lokaciju.

U Koncesionom aktu piše da „detaljna geološka istraživanja u manjoj mjeri mogu imati uticaj na životnu sredinu”. S druge strane, piše u dokumentu „eksploatacija i obrada mineralne sirovine, a time i tehničko-građevinskog kamena, proces je, koji se, sa aspekta ekologije, smatra rizičnim”. Za svakoga ponešto.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ