Okreni, obrni, ali nema hljeba bez motike. Tri decembarska događaja precizno definišu aktuelno stanje i daju percepciju budućih dešavanja na crnogorskom tržištu hartija od vrijednosti. Mjesta za optimizam nema.
Parlamentarni Odbor za ekonomiju, finansije i budžet nije prihvatio izvještaj o radu Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV) za 2012. godinu. KHOV je, prethodno, donijela odluku kojom će od učesnika na tržištu kapitala u narednoj godini naplaćivati naknade koje su i do sedam puta veće od ovogodišnjih. To bi, stižu upozorenja sa druge strane, moglo dovesti do gašenja još nekog od preostalih (malobrojnih) posrednika na crnogorskom tržištu kapitala. Konačno, prodajući akcije Montenegroberze koje su bile u vlasništvu njihove Monte Adria broker diler (ukupno 13,6 odsto akcija) Istambulskoj berzi, sa ovdašnjeg tržišta kapitala zvanično su se povukli njegovi utemeljivači i kreatori važećih pravila – pisanih i nepisanih – okupljeni oko utemeljivača crnogorske ekonomske škole profesora Veselina Vukotića.
Krenimo iz parlamenta. Izvještaj o radu KHOV za prošlu godinu pokazuje da je regulator tržišta kapitala 2012. završio sa gubitkom većim od 400 hiljada eura (prihodi su bili oko 600 hiljada dok je potrošeno više od million eura). Istovremeno, nastavljen je i tržišni sunovrat.
,,Imamo pad obima prometa i transakcija”, konstatovao je na sjednici Odbora poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović. ,,Primarno tržište učestvuje svega sa šest miliona eura ili 18 odsto ukupnog prometa. Da nije bilo emitovanja obveznica Fonda rada ne bi bilo ni primarnog tržišta”, zaključio je on analizirajući ponuđene podatke.
Isti podaci naveli su Mladena Bojanića, poslanika Pozitivne Crne Gore, na predviđanje: ,,Nakon propasti velikog broja učesnika na tržištu kapitala, brokera i investicionih fondova, na red je došla i KHOV koja je sasjekla granu na kojoj sjedi”.
Nebojša Medojević u ime DF, na sve to, pridodaje kako tržište kapitala u Crnoj Gori, praktično, ne postoji pošto se nalazi u nekoj vrsti stečaja. ,,To je bilo jednosmjerno tržište u kojem su veliki broj malih prodavaca svoje akcije prodavali malom broju ljudi bliskih predsjedniku DPS-a”, ocijenio je Medojević.
Čast i obaveza da brani KHOV pripala je Zoranu Đikanoviću, njenom predsjedniku (od prošle godine u trećem mandatu) i članu sa više od 13 godina iskustva u KHOV. ,,Na smanjenje prometa na tržištu kapitala uticalo je i to što je veliki dio imovine, posebno najkvalitetnije hartije od vrijednosti, založen kod banaka za kredite koji su i dalje aktivni, tako da su i te akcije van obrta”, pokušavao je da objasni Đikanović pravdajući se kako tržište kapitala ,,ne može biti bolje od privrede, kao ni od kupaca i prodavaca”.
Nekad je, zapamtili su i poslanici, Đikanović pričao bitno drugačiju priču. ,,Tržište kapitala je najveći reformski uspjeh u Crnoj Gori, na kojem je do sada zaradilo 400 hiljada crnogorskih građana”, zorio se predsjednik KHOV-a prije nekih pet-šest godina, u vrijeme kada mu nije bilo mrsko da se i preko plaćenih oglasa pohvali: „Oni koji su uložili na tržište kapitala jedan euro 2000. godine, u maju 2007. imali su 400 eura”.
Na stranu što to nije bilo tačno. Malo neistine nije smetalo ni Đikanoviću, ni njegovim poslodavcima i nalogodavcima. Zapravo, o umišljenosti i samozadovoljstvu koje je u to vrijeme vladalo među tranziciono-berzanskim pobjednicima (suštinski, u pitanju je bila ista ekipa) svjedoči i sljedeća anegdota. Kada su novinari zamolili Zorana Đikanovića da, sredinom 2008. godine, prokomentariše ocjenu MMF-a po kojoj je zakonska regulativa tržišta kapitala i njena primjena u Crnoj Gori na nivou Njemačke, on je odgovorio: ,,Ne znam da li je to baš neki upoređujući parametar. Njemačka je po mnogim stvarima razvijena zemlja, ali naši ciljevi su malo viši”.
Samo par mjeseci kasnije krenuo je strmoglav pad vrijednosti akcija ovdašnjih preduzeća. Đikanović je, isprva, to tumačio kao korekciju. Onda je pad cijena pravdao privremenom seobom kapitala na susjedna tržišta. Slijedila je priča o navodnoj pometnji koju je proizvela odluka da se Termoelektrana u Pljevljima ne proda (pokloni) Olegu Deripaski… I od tada, zvanično, iz KHOV-a vlada muk. Uz povremene, uglavnom iznuđene, nastupe u kojima se dešavanja na tržištu kapitala pravdaju višom silom.
A nijesu svi ćutali. Samo što nije imao ko da ih čuje. „Neadekvatan tretman manjinskih akcionara, asimetrična informisanost o poslovanju društava, propusti u radu tržišta, neažurno rješavanje sudskih sporova, mala emisija novih akcija i sklonost ka insajderskom trgovanju su problemi prisutni i danas, jer period rapidnog rasta interesovanja za tržište kapitala u periodu od 2001. do 2007. nije iskorišćen za ispravljanje grešaka”, upozoravao je Mladen Bojanić još 2008. godine. I precizirao kako je jedini način da se nanovo oživi berza „vraćanje povjerenja u regulatora, dosljedna primjena zakona i sankcionisanje zloupotreba”. Prošle godine je dopunio dijagnozu: „Umjesto zaštite manjinskih akcionara, KHOV se uglavnom bavi zaštitom pojedinih investitora koji su ostvarivali profit na uštrb ostalih, a to se vremenom urušilo jer nije moglo da funkcioniše tržište u kome samo grupica ljudi može da zaradi novac, dok svi ostali trpe štetu zbog zloupotreba i neefikasnog nadzora”, kazao je Bojanić. Lijek za ozdravljene ostao je isti.
„Treba dovesti ljude koji će da rade svoj posao”, ponovio je Bojanić i nedavno, na sjednici Odbora, kada je odbijen godišnji izvještaj KHOV-a.
Nije to, podrazumijeva se, baš mnogo potreslo Đikanovića i njegove saradnike. Njih mnogo više tišti pitanje gdje će namaći novac kako bi očuvali vlastiti komfor. Tako su došli na ideju da preostalim posrednicima na tržištu kapitala – Montenegroberza, Centralna depozitarna agencija, 10-ak brokerskih kuća sa 30-ak zapošljenih, (nekada se tim poslom bavilo 150 brokera organizovanih u 33 brokerske kuće), fondovi i kastodi odjeljenja pri 7-8 ovdašnjih banaka, podignu propisane namete. Nekima i sedam puta. I baš ih briga za to što u Đikanovićevoj (Vukotićevoj?) KHOV danas radi (31) više ljudi nego što u Crnoj Gori ima aktivnih brokera. Mogu li oni obezbijediti tih milion eura koje KHOV potražuje kako bi sastavio kraj sa krajem?
Predsjednik KHOV, u trećem predsjedničkom mandatu, ne brine za tuđu muku. Radije govori o vlastitim žrtvama: „I do sada smo vodili računa o racionalizaciji troškova. Smanjivali smo zarade, a službena putovanja su svedena na minimum. Nijesmo išli ni tamo gdje je trebalo”.
A možda su, za početak, trebali da odu makar u SAD da na licu mjesta provjere zašto je kontrolorima berze u Njujorku smetalo ono što nije njima u Podgorici. Pa su nepravilnosti počinjene na teritoriji Crne Gore Dojče Telekom i njegove ćerke firme – Matav i Telekom Crne Gore – u SAD platile više nego što ih je koštao većinski paket akcija nekada najprofitabilnije crnogorske kompanije. Pitanje je, doduše, da li bi onda parlamentarna većina tako lako glasala za nove reizbore.
Izlazak Veselina Vukotića iz vlasničke strukture Montenegroberze i prošlogodišnje pokretanje postupka dobrovoljne likvidacije u Monte Adria broker dileru (preko nje su Vukotić, Đikanović i Petar Ivanović kontrolisali i naplaćivali praktično sva dešavanja na crnogorskom tržištu kapitala) pokazuje da je i glavnim planerima koji su doveli do ovakvog stanja dogorjelo do nokata. Još kada bi se nekome pružila prilika da zavede malo reda na ovom tržištu – ponovo bi oživjela i nada. I investitora i preduzetnika koji su na tržištu kapitala željeli pronaći novac za razvoj svojih preduzeća.
Zoran RADULOVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice