Ljeto će biti puno problema. Kako to vole kazati tehnokrate u Briselu- puno izazova za zvaničnike u Podgorici. Neuvijeno je to poručio čak i vlastima veoma naklonjeni potpredsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa zemljama jugoistočne Evrope Jelko Kacin. On je uvjeren da će Srbija naredne sedmice otvoriti pregovarački proces sa EU upravo znamenitim poglavljima 23 i 24, na što Crna Gora čeka već punu godinu dana.
Uljuljkani dugogodišnjim omamljujućim i zaglupljujućim frazama o ,,lideru u ovom dijelu Evrope”, umorni premijer Milo Đukanović i njegovi saradnici postali su nesposobni za prilagođavanje ne samo promjenama u zemlji, nego i u regionu. Dinamiku na zapuštenom Zapadnom Balkanu sada određuju nekadašnji Miloševićevi saborci, premijer Ivica Dačić i prvi potpredsjednik srpske vlade Aleksandar Vučić, koji su najprije sahranili ,,nebesku Srbiju”, a potom hrabro otvorili niz korupcionaških afera. Zato je Srbija postaje miljenica Brisela i započela “medeni mjesec sa EU”, koji je za Crnu Goru nepovratno prošao. Ona sa ovakvom politikom ostaje na repu dešavanja u grupi sa ,,nefunkcionalnim balkanskim državama”: Makedonijom, Albanijom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. Da u Crnoj Gori stvari nijesu onakve kakvim su ih predstavljale čak i mnogobrojne strane diplomate, u Briselu su konačno shvatili nakon parlamentarnih izbora u oktobru prošle godine. ,,Jasno smo prije toga poručili vašim vlastima da zemlja koja je otvorila pristupne pregovore mora zadovoljiti sve demokratske standarde i da se prije i tokom trajanja izbornog procesa ne smije napraviti ni najmanje greška, jer bi ona mogla imati izuzetno loše posljedice po evropski put Crne Gore”, rekao je Monitoru evropski zvaničnik koji je insistirao na anonimnosti. On je kazao da je afera Snimak pokazala da to nije praksa. ,,Zato su u Briselu bili ljuti i insitirali da se čitav slučaj do kraja rasvijetli”, istakao je on i procijenio da na tom pitanju neće biti popuštanja. Da su evrotehnokrate veoma nezadovoljne konkretnim potezima crnogorskih zvaničnika moglo se zaključiti već tokom posjete Đukanovića Briselu u januaru ove godine. Njihovi zahtjevi da se pokažu ,,dodatni, opipljivi rezultati u jačanju vladavine zakona i pravosuđa” nijesu imali nikakav odjek u Crnoj Gori. Iako je sedmostruki premijer uvjeravao predsjednika Evropskog savjeta Hermana van Rompeja i predsjednika Evropske komisije Žoze Manuel Baroza da ,,crnogorske vlasti upravo u to ulažu snažne napore”, stanje je pogoršano, pa je javno čak morao da reaguje njemački ambasador u Podgorici Pius Fišer. Svečana obećanja, zakletve ili zaklinjanja nakon otvaranja pristupnih pregovora da će biti usvojen neki zakon više nikoga ne mogu zadovoljiti, ako se taj pravni propis kvalitetno ne primjenjuje u realnom životu. Dakle, Brisel i Njemačka, kao najvažnija zemlja Unije, su očekivali snažne poruke koje nikako da stignu iz Podgorice. Naprotiv. Čak je poslovođa vladajuće stranke Svetozar Marović sasvim neuvijeno rekao da se sa mnogim stvarima koje dolaze iz Evrope ne slaže. Kao ideolog ove vlasti, Marović zna da se usvajanjem evropskih pravila i standarda razbijaju stranački monopoli i dosadašnji sistem nekontrolisane vladavine. Suprotno je od onoga što sada poručuje Kacin: posvećivanje Crnoj Gori i njezinom evropskom putu, a to je, kako dodaje slovenački evroparlamentarac, put pravne države. Da se radi o jednostavnoj formuli, za koju trebaju jaka volja i odlučnost, posvjedočila je bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor, koja je najzaslužnija za uspješno okončanje šest godina dugih pregovora te zemlje sa Unijom. ,,Mi smo stvorili politički prostor i zakonodavni okvir i slali čvrste i nedvosmislene poruke. Ali, nije vlada, nijesam ja progonila nikoga niti davala naloge državnom tužilaštvu da nekoga procesuira ili hapsi. Nije bilo nikakvih tajnih dogovora već je pravna država počela da funkcioniše”, kaže Kosor. No, nema sumnje da je volju i odlučnost tadašnjih zvaničnika u Zagrebu podstakao i pritisak Evropljana, sa čim se do ovih dana zvanična Podgorica nije tako eksplicitno suočila. ,,Vjerujem da je Đukanović u Briselu dobio spisak osoba koje treba procesuirati ili spisak privatizacija koje treba rasvijetliti. Biće to, ipak, ‘nemoguća misija’ za njega i njegovu Vladu”, ističe poslanik Demokratskog fronta Koča Pavlović, koji se nalazi na čelu Anketnog odbora u Skupštini Crne Gore koja se bavi rasvjetljavanjem afere Snimak. Neke diplomate su nam kazale da je evrokomesar za proširenje Štefan File lično razočaran razvojem događaja u Crnoj Gori i da je to rekao ove sedmice crnogorskom premijeru u Briselu. Ne samo zato što je File ranije zagovarao ,,gledanje kroz prste Crnoj Gori”, nego zato što i Uniji treba opipljivi uspjeh na Zapadnom Balkanu. U sjedištu EU se procjenjuje da su dugoročni izgledi na ekonomski boljitak EU znatno veći ako se ta organizacija proširi na cio kontinent. Posebno je to značajno u trenutku kada je Island odlučio da prekine pregovore o pristupanju Uniji. ,,Želim da iz uspjeha Srbije, Crna Gora nauči što više za sebe. To ćemo vidjeti u naredna tri mjeseca koja su veoma bitna za Crnu Goru. Generalno: treba samo slijediti primjer Srbije i tako i postupiti”, poručuje Kacin.
Eto ko je, po njemu, novi regionalni lider u brzini pridruživanja EU. Činjenica da je u junu prošle godine bila korak i po ispred Srbije u evropskim integracijama, a da je danas iza nje, jasno svjedoči o strašnom zaostajanju Crne Gore! Jedino čime su se hvaliti čelnici u Podgorici oburdano je za samo 12 mjeseci.
Mustafa CANKA
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
FOKUS4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice