Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vruća Kuljačina fotelja

Objavljeno prije

na

Pale su i prve ostavke u slučaju Zavala. Predsjednik Opštine Budva Rajko Kuljača i potpredsjednik Dragan Marović, podnijeli su pismene ostavke na funkcije iz pritvora u Spužu u kome se nalaze od decembra prošle godine zbog umiješanosti u nelegalnu gradnju na rtu Zavala. Demisiranje sa funkcija trebalo je da posluži kao olakšavajuća okolnost za ukidanje pritvora. Međutim, Vijeće Višeg suda u Podgorici produžilo je pritvor Kuljači, Maroviću i poslaniku Đorđiju Pinjatiću, dok je suvlasniku firme Moninvest, Draganu Sekuliću omogućeno da se brani sa slobode.

Kako bi uvjerili VDT u ozbiljnost namjera Kuljače i Marovića da napuste funkcije, njihovi partijski drugovi u lokalnom parlamentu, u kome većinu odborničkih mjesta ima DPS, zakazali su za četvrtak veče, 7.aprila, sjednicu po hitnom postupku, na kojoj će ponuđene ostavke verifikovati.

U petak, kada ovaj broj Monitora izađe iz štampe, Kuljača i Marović će biti bivši funkcioneri Opštine Budva, sa statusom optuženih za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja.

Iako su ostavke obrazložene „višim” interesima grada, kojeg optuženi „ne žele opterećivati u daljem razvoju”, suština ovog čina je pružanje jasnog dokaza da optuženi neće ubuduće imati direktnog uticaja na rad lokalne uprave i donošenje odluka, pa samim tim neće biti u prilici da ometaju sudski proces ili da uznemiravaju javnost izazivanjem nepovjerenja u najviše sudske organe ponovnim vraćanjem na visoke položaje.

U pozadini ostavki Kuljače i Marovića vodi se partijski rat oko Kuljačinog nasljednika i načina daljeg funkcionisanja grada koji grca u problemima.

Opozicija smatra da su Budvi potrebni novi izbori jer je aktuelna vladajuća garnitura izgubila kredibilitet za vođenje grada.

,,Ostavke Kuljače i Marovića smatram najlogičnijim slijedom događaja. Imajući u vidu da je Kuljača bio istovremeno nosilac liste na prethodnim izborima, aktuelni saziv SO nema više legitimitet da bira drugog predsjednika Opštine”, kazao je Miomir Pejović, šef odborničkog kluba SNP.

On je naglasio da SNP ,,očekuje od šefa lokalnog parlamenta Krsta Ljubanovića, da na prvoj narednoj sjednici, kada budu konstatovane ostavke predsjednika i potpredsjednika, istovremeno pokrene i inicijativu za skraćivanje mandata sadašnjem sazivu SO. Ne smije se dozvoliti luksuz sadašnjoj vladajućoj većini da ponovo bira predsjednika opštine, jer su ga oni zbog načina vladanja i odveli u pritvor”!

Odbornik PZP–a Stevan Džaković ocjenjuje da su ostavke dio trgovine. ,,Tragično je da DPS koristi organizovani kriminal samo zarad unutarpartijskog obračuna. Naš je stav od prvog dana isti kao i sada, svi su trebali da budu uhapšeni ili ove koji su u zatvoru treba pustiti. Oni treba da kažu ko su njihovi šefovi, koga su slušali, pa makar to bio Svetozar Marović ili bivši ministar urbanizma Branimir Gvozdenović”, kazao je Džaković.

U budvanskom DPS- u na misle tako. Izbori nisu potrebni, a zahtjevi opozicije su neutemeljeni, ocjenjuje šef budvanskih socijalista Boro Lazović, koji u Kuljačinoj fotelji vidi najprije Lazara Rađenovića, potpredsjednika Opštine, vršioca dužnosti predsjednika od kako je Kuljača uhapšen.

DINASTIJA: Glavnu riječ u odabiru kandidata koji će voditi Budvu imaće Svetozar Marović. Kao član predsjedništva DPS-a Marović je istovremeno koordinator rada stranačkih odbora za Budvu i Bijelo Polje. Očekuje se da će njegova preporuka predsjedništvu stranke o kandidatu za novog gradonačelnika Budve, biti uvažena.

Da li Marović dijeli stav Lazovića da je izbor Lazara Rađenovića za novog predsjednika Opštine najbolja opcija, nije poznato. Na lokalnim izborima koji su u Budvi održani 2005. kao jedan od kandidata za predsjednika figurirao je i mladi Rađenović, ali je Marović tada dao prednost Rajku Kuljači.

Porodica Lazara Rađenovića druga je po uticaju, političkoj moći i bogatstvu u Budvi, odmah iza porodice Svetozara Marovića. Politička moć Rađenovića prenosi se generacijama i traje decenijama. Uticaj se očituje preko dobro raspoređenih članova u svim sferama društva, partiji, Opštini, javnim i društvenim preduzećima i upravnim odborima, u turizmu, sportu. Skoro kao dinastija.

Odlaskom Kuljače a dolaskom Rađenovića situacija u Budvi neće se ni malo promijeniti. Obojica su uz Dragana Marovića i Aleksandra Tičića, bili dio četvoročlanog tima koji je poveo Budvu u sunovrat i dužničku krizu tešku preko 100 miliona eura.

Žiro račun Opštine Budva godinama je u blokadi. Opština je prezadužena, zaposleni više od pola godine ne primaju plate. Ovaj tim snova, dočekao je i ispratio onaj nezapamćeni investicioni bum kada su se u Budvu sručili onoliki milioni eura od kojih nije ostalo ni traga, osim započetih i napuštenih gradilišta i megalomanskih neostvarenih projekata.

Realizovale su se isključivo njihove kuće, hotelčići, imanja, brojne zgrade i stanovi. Oni su najednom postali milioneri sa jahtama i crnim džipovima, dok je veći dio stanovništva Budve osiromašio.

Uspjeli su da donesu oko 100 urbanističkih planova i planski zazidaju rivijeru, da rasprodaju i podijele opštinsku zemlju i da se pri tom ugrade u akcijaškoj izgradnji Budve.

Isticanje Lazara Rađenovića kao favorita za Kuljačinu vruću fotelju je razumljivo. Rađenović je čuvar tajni ekipe koja je razarala grad, garant da će ostati neotkrivene a započeti poslovi dovršeni.

Koalicija na vlasti u Budvi rizikuje reprizu decembarskog hapšenja ukoliko ustoliči Rađenovića. Državnom tužilaštvu u Podgorici protiv njega je MANS podnio dvije krivične prijave.

Jedna za neovlašteno izdavanje građevinskih dozvola a druga za ulaganje 67.000 m2 opštinske zemlje preko firme Budva Holding u zajedničku firmu sa DC Invest iz Podgorice, koja je u projekat gradnje turističkog naselja na plaži Galije kod Svetog Stefana ušla sa svega euro!

Direktor Budva Holdinga bio je Rađenović dok je funkciju predsjednika Upravnog odbora firme vršio Boro Lazović, takođe obuhvaćen krivičnom prijavom MANS-a. Preko Budva Holdinga Rađenović je bio umiješan i u posao gradnje nesuđenog hotela Jedro na Zavali, tako što je sa Zavala investom napravio zajedničku firmu u koju je unijeta opštinska zemlja.

Kao mogući nasljednik Kuljače pominje se i Aleksandar Tičić, bivši menadžer Budve i direktor Agencije za planiranje, sadašnji savjetnik premijera Lukšića za investicije. Njegove zasluge za kolaps Budve nisu ništa manje od Rađenovićevih. Od brojnih „uspješno” realizovanih projekata koji su opštinsku kasu koštali milione eura koje je vodio menadžer Tičić, najzanimljiviji je projekat o vodosnabdijevanju Budve.

Kao predsjednik Upravnog odbora JP Vodovod i kanalizacija, Tičić je jedan od tri potpisnika kontroverznog ugovora o desalinizaciji morske vode između Opštine i stranog preduzeća Montenegro Osmoza, od kojih su dvojica, Đorđije Pinjatić i Rajko Kuljača u zatvoru.

Ko će sjesti u fotelju prvog čovjeka Budve znaće se nakon uskršnjih praznika.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo