Povežite se sa nama

MONITORING

VRTOGLAVI RAST OBOLJELIH: Crnogorski model zaraze

Objavljeno prije

na

Mandatar Zdravko Krivokapić obećava novi i bolji pristup borbe protiv virusa, nakon haosa koji je iza sebe ostavila stara Vlada, Simović i NKT. Za sada, Krivokapić je nepoštovanjem osnovih mjera protiv virusa nastavio politiku prethodnika i uputio lošu poruku građanima koji očekuju ozbiljnost u vrijeme pandemije

 

Kada pandemija jednom prođe, pored švedskog, naučnici će moći da analiziraju i crnogorski model borbe protiv korone. Crna Gora je jedina zemlja u Evropi koja nakon izbora nije imala skoro nikakav sistem borbe protiv korona virusa. Nemanje institucija uslovilo je time da „patriote“ i „vjernici“ mogu nesmetano, bez poštovanja mjera, organizovati masovne skupove a da oni koji poštuju mjere budu „naivna“ manjina.

„Mi praktično dva mjeseca imamo visok nivo obolijevanja“, kazao je epidemiolog Instituta za javno zdravlje Milko Joksimović i ocijenio da je to „slika i prilika nepridržavanja mjera sve vrijeme“.

Slike sa sahrane mitorpolita Amfilohija – pričešće vjernika istom kašikom, ljubljenje kovčega, nenošenje maski… obišle su svijet i to u rubrikama no coment i vjerovali ili ne.

„Suprug moje prijateljice je u plastičnoj kesi iznijet iz KCCG i imala je 15 minuta da se oprosti ona i dvoje djece od pokojnika koji je imao 57 godina, na Čepurcima. Roditelji nisu mogli da vide svoje dijete”, izjavila je doktorica Kliničkog centra Crne Gore Nevenka Pavličić. Ona se obratila predsjedniku NKT-a Milutinu Simoviću i od njega zatražila da izda nalog da se zatvori kovčeg preminulog mitropolita Amfilohija, jer je prema njenim riječima obred gdje hiljade ljudi ljubi tijelo Amfilohija „leglo zaraze“.

NKT i Simović, koji su i prije podržavanja poslijeizbornih „patriotskih“ skupova izgubili legitimitet, oglasili su se nakon par dana osudivši „drastično kršenje mera“. Otišli su i kod predsjednika države i njihove partije Mila Đukanovića da se usaglase oko toga. A odgovornost su prebacili na Institut za javno zdravlje.

U kakvu neozbiljnost je utonuo NKT govori i njihovo saopštenje krajem protekle nedjelje, o tome da su preventivne mjere dale rezultate u danu kada je zabilježen, do tada, rekordni broj novooboljelih 354, a umrlo osam kovid pacijenata.

Crni rekordi se iz dana u dan obaraju – u srijedu je Institut registrovao 574 nova slučaja, a privatne laboratorije 300, ukupno 874 novooboljelih. S tim da su rezultati iz privatnih laboratorija dovedeni u sumnju. Direktor doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić apelovao je na građane da pozitivne testove iz privatnih laboratorija prijavljuju Institutu za javno zdravlje a ne da se, kako je rekao, sa njima šetaju po prodavnicama i restoranima.

„Ugovorima je, na predlog Instituta za javno zdravlje, definisano da upućivanje uzoraka u navedene privatne ustanove, ide isključivo preko Instituta. Navedene zdravstvene ustanove  će dobijati uzorke isključivo od strane Instituta za javno zdravlje odnosno Institut će privatnim ustanovama dostavljati uzorke koje ne može u optimalnom roku da obradi. Obaveza  privatnih zdravstvenih ustanova je da Institutu dostave rezultate urađenih PCR testova u roku od 48 sata od dobijanja uzoraka na analizu“, odgovoreno je Monitoru iz Fonda za zdravstveno osiguranje.

Iz Fonda tvrde da su privatne laboratorije obavezne da vode „evidenciju na propisanim obrascima od strane Instituta za javno zdravlje u skladu sa Zakonom o zbirkama podataka u oblasti zdravstva i Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti“.

Odgovore iz privatnih laboratorija koje je Monitor kontaktirao nijesmo dobili. Iz Instituta su Monitoru kazali da se iz privatnih laboratorija prijavljuju pozitivni rezultati testova, ali „ne raspolažemo informacijama da li su baš svi pozitivni slučajevi prijavljeni, jer kontrola rada zdravstvenih ustanova nije u ingerenciji Instituta za javno zdravlje“. 

Vrtoglavi rast broja oboljelih doveo je do drastičnog rasta broja umrlih, tvrde u Sindikatu doktora medicine Crne Gore. U analizi koju su uradili, Crna Gora je u protekla tri mjeseca imala najveću stopu zaraženih koronom u Evropi. U periodu od 6. oktobra do 1. novembra smrtnost od korona virusa u Crnoj Gori porasla je za čak 66,5% procenata, dok je u Njemačkoj i Velikoj Britaniji rast bio oko 10 %, u Švedskoj manje od 1% , dok je na Tajvanu nula.

Od korona virusa u Crnoj Gori je od početka epidemije umrlo 326 ljudi, u Srbiji 850, Sloveniji 441, Hrvatskoj 654, Albaniji 536, Sjevernoj Makedoniji 1.071, BiH 1.358.

Nadležni tvrde da prijeti pretrpanost bolnica, dok se pacijenti žale da se pojedini sa ozbiljim stanjem ne hospitalizuju već im se određuje kućno liječenje. Ljekari upozoravaju da pored bojazni od punih bolnica i medicinski radnici imaju prag izdržljivosti. Situacija u Kliničkom centru Crne Gore trenutno je podnošljiva, ali brojke o novozaraženim na nivou države, koje će se vrlo brzo odraziti i na hospitalni dio, više su nego alarmantne, kazao je pomoćnik direktora KCCG-a Nemanja Radojević. On je upozorio: „Bliži nam se vrlo nepovoljna i loša, da ne kažem katastrofalna situacija. Oko 700 oboljelih dnevno nevjerovatna je brojka za Crnu Goru, a rastom broja oboljelih biće i više preminulih”.

U Crnoj Gori je 5.638 oboljelih, a najgora situacija je u Podgorici sa 2.738 slučajeva oboljenja od korona virusa. Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić poručio je da je trenutna epidemiološka situacija u glavnom gradu alarmatno ozbiljna i dramatična: „Mi smo davno prešli brojke koje smo nekada projektovali kao najgori scenario i u odnosu na te brijke, sistem uredno funkcioniše”.

Iz Institua su najavili da će od 6. novembra škole i ugostiteljski objekti biti zatvoreni u Glavnom gradu, Budvi, Ulcinju i Cetinju. Biće zabranjeno i okupljanje u kućama i stanovima. Ministarstvo prosvjete je najavilo da očekuje da se u pomenutim opštinama od sljedećeg ponedjeljka pređe na onlajn sistem rada.

Iz Instituta za javno zdravlje Monitoru su rekli da će epidemiološki rezultati okupljanja na sahrani mitorpolitu Amfilohiju znati za dvije nedjelje: „Mjesta iznenađenju nema, tako da je moguće očekivati pogoršanje već prilično složene situacije, a konkretan epilog svega znaćemo za 14 dana“.

„Institut za javno zdravlje koristi svaku priliku da podsjeti građane da mi nemamo mogućnost da zabranjujemo ili sankcionišemo određena ponašanja, već je naša uloga prvenstveno propisivanje mjera kojima štitimo sve crnogorske građane“, ponavljaju iz Instituta.

Korona virus potvrđen je kod vladike Joanikija i patrijarha Irineja. Mandatar Zdravko Krivokapić obećava novi i bolji pristup borbe protiv virusa, nakon haosa koji je iza sebe ostavila stara Vlada, Simović i NKT. Za sada, Krivokapić je nepoštovanjem osnovih mjera protiv virusa nastavio politiku prethodnika i uputio lošu poruku građanima koji očekuju ozbiljnost u vrijeme pandemije.

Aplauzi nijesu dovoljni

Sistem zdravstva treba da se bolje organizuje, poručili sindikati zdravstvenog sektora Evrope u zajedničkoj akciji kako bi svojim vladama stavili do znanja kakvo je stanje u zdravstvenim sistemima. I

Sindikat zdravstva Crne Gore kao član Evropske Federacije sindikata javnih službi, podržao je akciju Aplauzi nijesu dovoljni.

„U Evropi je više od 7.000 zdravstvenih radnika izgubilo život a kraj pandemije se ne nazire. Skrećemo pažnju na sve naše kolege, naročito one koji su danonoćno u skafanderima i pod maskama i vizirima i tražimo da se nagradi njihov rad, ali ne samo trenutno već da se prepozna prava vrijednost posla koji obavljaju zdravstveni radnici“, izjavio je Vladimir Pavićević, predsjednik Sindikata zdravstva Crne Gore.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od ukupno oboljelih od korona virusa, između četiri i 12 odsto potvrđenih slučajeva su zdravstveni radnici. Između 50 i 60 zdravstvenih radnika KCCG-u pozitivno je na koronavirus, i nalaze se u kućnoj samoizolaciji ili na bolničkom liječenju

„Evropska komisija procjenjuje da će u sljedećoj deceniji doći do dramatične nestašice pružanja zdravstvenih usluga ako se ne preduzmu odgovarajuće mjere“, kazala je Ratka Prodanović, predsjednica Nezavisnog sindikata KCCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SPORAZUM VLADE SA UJEDINJENIM ARAPSKIM EMIRATIMA: Buka zbog novog strateškog investitora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ponuđeni model izgradnje turističkog rizorta sa nekretninama mješovite namjene u Crnoj Gori primjenjuje se već duži niz godina. Počev od projekta Porto Montenegro u Tivtu, preko projekta Luštica bay, do Resorta Portonovi.  Sve su ove investicije prošle skupštinsku proceduru. Crnogorski parlamentarci glasali su za njih bez uzbune koja prati dolazak novog velikog investitora, Mohameda Alabara

 

 

Storija o dolasku u Crnu Goru jednog od najvećih investitora u svjetskim razmjerama, milijardera Mohameda Ali Rashed Alabbara i njegove kompanije Eagle Hills, samo desetak dana nakon što je pobijedio na licitaciji za devet kupališta na Velikoj plaži, dobija nove obrise.

Bio je to kratak put od zakupca morske obale do strateškog investitora od nacionalnog interesa. Događaji se ređaju kao na filmskoj traci.  Vlada premijera Milojka Spajića preduzela je mjere da u rekordnom roku uspostavi partnerske odnose sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zemljom u čijem je sjedištu Abu Dabiu, registrovana moćna firma Eagle Hills Properties, specijalizovana za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine.

Na telefonskoj sjednici Vlade održanoj 24.marta najprije je utvrđen Predlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma o saradnji dvije zemlje u oblasti turizma i razvoja nekretnina. Usvojen je i tekst Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade UAE, čiji sadžaj nije u potpunosti poznat crnogorskoj javnosti.

Na istoj sjednici utvrđen je i sastav sedmočlane delegacije Vlade na čelu sa premijerom, koja će uskoro otputovati u zvaničnu posjetu Emiratima, na pregovore oko zaključivanja ovog međudržavnog sporazuma.

Premijer je objelodanio da je predviđeno zaključivanje dokumenta na rok od pet godina, koji će se automatski obnavljati za isti period. Fokus buduće ekonomske saradnje usmjeren je na dva projekta. Na razvoj jednog projekta na Crnogorskom primorju, kao integrisanog razvoja turizma i nekretnina mješovite namjene i izgradnju skijališta na sjeveru Crne Gore.

Ova dva projekta u oblasti turizma i razvoja nekretnina definisana su članom 1. teksta Sporazuma, kao strateški projekti od javnog interesa.

Sa tim u vezi premijer Spajić održao je sastanke sa predsjednicima primorskih i opština na sjeveru zemlje, koje je pozvao da dostave predloge razvojnih projekata koji bi mogli zainteresovati arapske investitore. Iako se čini da će prednost u odabiru lokacije za ulaganje u turističke kapacitete, imati Velika plaža u Ulcinju.

“Cilj svih međunarodnih posjeta je promocija potencijala Crne Gore ali moramo razumjeti da je za realizaciju velikih investicija potrebna sinergija centralne i lokalnih vlasti. Naš zadatak jeste da stvaramo prilike a zadatak lokalnog menadžmenta da omogući realizaciju velikih projekata koji će osigurati bolji životni standard.  Potrebno je da kandidujete ideje ili projekte  za koje smatrate da vašu opštinu mogu da pokrenu naprijed”, poručio im je Spajić.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDU PLANTAŽE AD: Neko mulja

Objavljeno prije

na

Objavio:

STEGA je problematizovala poslovanje nekadašnjeg poljoprivrednog giganta analizirajući (nezvanične)  podatke o berbi, proizvodnji i prodaji vina, starim i novim dugovima, stanju vinograda… Odgovor iz državne kompanije nije odagnao sumnje. Vlada ćuti

 

 

Kuda idu Plantaže AD? Zaokupljena raznim zapaljivim temama javnost je ostala  prilično ravnodušna na polemiku između uprave Plantaža i udruženja STEGA o aktuelnom trenutku i budućnosti tog preduzeća.

Valjalo bi da je drugačije.  Uz EPCG, najvrjednije crnogorsko preduzeće u većinskom vlasništvu države i, opet uz EPCG, jedino za koje se državni parlament obavezao da će ga sačuvati u državnom vlasništvu, prolazi kroz višegodišnju, duboku krizu. Stanje je alarmantno, tvrde iz STEGA, navodeći kako je, od 2020. do danas, u Plantažama uništeno stotine hektara vinograda, da su kvalitetni kadrovi protjerani iz kompanije, tržište izgubljeno, troškovi poslovanja uvećani, dok su proizvodnja i kvalitet vina smanjeni.

”Prinosi grozđa su na istorijskom minimumu od 2021. godine ( u prosjeku su, u poslednje četiri godine od kada je došla nova uprava, godišnje manji za 5,1 milion kilograma, ili 40 odsto, od prethodnog četvorogodišnjeg prosječnog prinosa), dok je godišnja proizvodnja vina, u prosjeku, manja za oko četiri miliona litara”, navode iz STEGA u svom obraćanju. Ono je, kažu, prvo upućeno ministru poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću, ali je izostala  reakcija iz njegovog resora. Zato su svoja saznanja podijelili sa javnošću.

“Izvoz vina Plantaža količinski pada, i to na svim tržištima, dok uvoz inostranih vina u Crnoj Gori drastično raste”, navode u saopštenju. “Tako se u Crnoj Gori prošle godine u odnosu na 2019. uvoz vina povećao za oko 90 odsto ili za 6,5 miliona eura, doke je izvoz vina Plantaža 2023. u odnosu na 2019. manji za 400 hiljada eura i pored značajnog povećanja cijena proizvoda. Količinski je pad prodaje vina Plantaža u izvozu oko 10 odsto.”

Iz STEGA navode kako je i kvalitet proizvedenog vine u padu. To argumentuju podatkom o “drastično manjem” broju nagrada na tri najprestižnija svjetska takmičenja (Decanter, Mundus Vini, Decanter Asia). Prema njihovoj računici na tim takmičenjima je u periodu 2017.-2020. osvojeno 60, a od 2021. do 2024. godine svega 23 nagrade.

Iz Plantaža su, saopštenjem, reagovali na “brojne netačne tvrdnje o poslovanju tog preduzeća”. Sadašnja uprava je, navode,  ostvarila napredak u ključnim poslovnim segmentima “o čemu najbolje svjedoči pozitivan rezultat poslovanja, koji je nakon pet godina, ostvaren u 2024. godini”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo