Gotovo svi akteri koji bi mogli da čine buduću vladu, do nedavno su teško optuživali jedni druge, a neki i tvrdili da sa nekima ne bi mogli nikako. Ispostavilo se da mnogi ipak mogu. A i da su im istine drugačije prije i poslije izbora
Dok se čeka na početak zvaničnih pregovora oko formiranja nove, 44. crnogorske vlade, koji bi trebalo da otpočnu nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora, što će po mnogima potrajati, u sjenci se vode neformalni pregovori i razvijaju potencijalni modeli buduće vlade. Analitičarima i ostalim svjedocima crnogorske političke zbilje, nikad nije bilo teže da predvide kako će izgledati buduća vlast. Riječ onih koji pretenduju da je vrše ili su je već vršili, izgubila je vrijednost., A vlast za sebe postala najveća vrijednost.
Gotovo svi akteri koji bi mogli da čine buduću vladu, do nedavno su teško optuživali jedni druge. Neki su i tvrdili da sa nekima ne bi mogli nikako. Ispostavilo se da mnogi ipak mogu. A i da su im istine drugačije prije i poslije izbora.
Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad, najozbiljniji kandidat za premijera, saopštio je prošle sedmice da su neformalni razgovori o vlasti pokrenuti i da će biti konstituisana vlada “sa stabilnom političkom većinom”. Naveo je da su im Demokrate i partije manje brojnih naroda “prioritetni partneri”, te da su otvoreni za razgovor sa koalicijom Za budućnost Crne Gore, odnosno bivšim Demokratskim frontom, skraćenim za PzP.
Lider PES takođe je ponovio da neće pregovarati sa Demokratskom partijom socijalista(DPS) i građanskim pokretom URA, čiji je lider, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović u predizbornoj sedmici lansirao aferu Do Kvon, iako danas tvrdi da nije. Ta afera je postala tačka razdora u postizbornoj jednačini sastavljanja Vlade. I, između ostalog, otežala ako ne i onemogućila ono što se od ovih izbore očekivalo – stabilna vlada. Afera je uz to dočarala koliko vrijede riječi na crnogorskoj javnoj sceni.
Abazović je u sedmici pred izbore sazvao sjednicu Nacionalnog vijeća za bezbjednost na inicijativu „nekih ljudi“ zbog pisma koje je, kako je aopštio, dobio od Do Kvona, takozvanog kralja kriptovaluta koga Japan i SAD potražuju zbog pronevjere teške 40 milijardi funti. Tada je saopšteno da je Do Kvon pismo uputio Abazoviću, ministru pravde Marku Kovaču i specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, i u njemu inkriminisao Spajića. Nakon sjednice, ministar policije Filip Adžić, saopštio je da postoje dokazi ne samo o susretima Spajića i Do Kvona, nego i da se u Do Kvonovom lap topu nalaze dokazi o finansiranju PES-a od strane kralja kripto valuta, te o njihovom poslovanju.
„Ne znam je li to sporno, treba da se ispita. Možda je potpuno legalno poslovanje sa jednim od najtraženijih bjegunaca… Unutar laptopa postoje dokazi o finansiranju kampanje. Ne bih govorio o cifri, ali nije zanemarljiva“, istakao je.
Izbori su prošli, PES osvojio manje glasova nego što se očekivalo, Do Kvon pred crnogorskim pravosuđem saopštio da nije finansirao PES, a Adžić saopštio da on to nije nikad ni rekao, već da je Do Kvon u stvari potvrdio njegove navode. U pismu, po Adćiću, sad navodno piše da je PES finansirala „kripto zajednica“.
I Abazović se odrekao onoga što je govorio pred izbore. U susret pregovorima o novoj Vladi, premijer je kazao da on nema nikakve veze sa tom aferom, da ju je sam sebi napravio Spajić, te da on da nije čuo Spajića kako se ničim izazvan brani od optužbi M portala o tom Do Kvonovom pismu, ne bi ni znao za pismo. Ispalo je i da je Abazović to famozno pismo sam uputio Kovaču i Novoviću, a ne da je ono, kako se najprije tvrdilo, stiglo na sve te adrese.
“Niti sam tvrdio da su stvari istinite iz pisma, niti da su neistinite. Niti sam organ koji to utvrđuje. Moje je bilo da informišem nadležne državne organe, to sam uradio”, saopštio je Abazović nakon izbora. Nije objasnio zašto je, nakon što je obavijestio državne organe, sazvao sjednicu Nacionalnog vijeća za bezbjednost.
Bilo kako bilo, nakon svega, i pošto je PES saopštio da oni ne žele URU u vladi zbog afere Do Kvon, Abazović i Adžić sebe vide u Spajićevoj vladi.Uz obrazloženje da će iz PES zvati „ako im je namjera da se nastavi sa borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije“. Kako su Abazović i Adžič zamislili da nastave tu borbu sa premijerom koga su prije samo desetak dana optužili da ima veze za „kraljem kriptovaluta“ i pronevjerama , nijesu objašnjavali. Možda je kao i onda kada je njihovu borbu protiv organizovanog kriminala podržao Đukanovićev DPS kroz formiranje manjinske vlade.
Milenko Spajić aferu Do Kvon smatra presudnom temom za formiranjem Vlade, o kojoj se, kako je rekao, svi koji pretenduju da uđu u vladu moraju izjasniti. Istovremeno ne vidi problem oko pregovora sa ZBCG Milana Kneževića, iako je Knežević nakon sjednice Nacionalnog vijeća za bezbjednost povodom slučaja Do Kvon, otišao i korak dalje od Abazovića tvrdeći da je „nacionalna bezbjednost Crne Gore ugrožena“. I u završnoj debati pred izbore u kojoj su učestvovali svi predstavnici lista, Knežević je u svom izlaganju mahom bio fokusiran na napade na Spajića, a povodom afere Do Kvon.
“Zbog nastalih okolnosti jako je bitno da se svi subjekti i činioci odrede po ovom pitanju, jer čvrsto vjerujemo da oni koji su na bilo koji način bili uključeni u osmišljavanje i plasiranje ove lažne afere, ne treba da budu dio naredne Vlade-zbog dobrobiti Crne Gore i svih njenih građana”, saopštili su iz PES-a. Knežević se tim povodom nije javno odredio nakon izbora.
Afera Do Kvon nije jedina stvar zbog koje su PES i bivši Demokratski front razmijenili optužbe. Uoči predsjedničkih izbora, Državna izborna komisija diskvalifikovala je Spajića kao kandidata zbog njegovog državljanstva i boravišta u Srbiji. Tu odluku podržali su i članovi DF i SNP u tom tijelu. Iz PES-a su tvrdili da je time ozvaničena “saradnja jedinstvenog DPS-a protiv svih slobodnih građana Crne Gore”.
Pred predsjedničke izbore Spajić je takođe govorio da su „DPS i DF partije prošlosti i da sa njima neće sarađivati“. Danas je koalicija ZBCG neko s kim se može pregovarati, a SNP se navodno takođe planira za Vladu. U međuvremenu smo saznali i da je Spajić zaista imao državljanstvo i boravište u Srbiji, te da mu se ne može vjerovati na riiječ, iako je u tom slučaju politički diskriminisan.
Saznali smo i da SNP Vladimira Jokovića sada nema ništa protiv da uđe u Spajićevu vladu. Iako su i njih dvojica svojevremeno razmijenili teške riječi. Spajić je u susret predsjedničkim izborima kazao za Jokovića kako je “čovjek u formalnoj koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista”.
“Najgluplje skrojena ‘tajna’ osovina na svijetu je jedinstveni DPS iz hiperinflacije 1993. godine – DF, SNP, DPS i kompanija”, saopštio je. Prethodno je Joković, odgovarajući na pitanje da li bi u drugom krugu predsjedničkih izbora podržao kandidata Evrope sad, “izrazio bojazan kuda ide taj pokret”, i saopštio “da je Spajić bio protiv ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju”.
Govoreći o kandidaturi Spajića, Joković je dodatno ocijenio da duh Šćepana malog nije prošao.
Joković danas, nakon što je dobio pozivnicu za ulazak u Spajićevu Vladu, utanjuje glas. “Mi smo tradicionalna partija građanske profilacije, i kao takvi smo poželjan partner svakom koalicionom subjektu za formiranje vlasti. Očekujemo da će doći do pregovora i da će SNP biti dio buduće 44.vlade”, saopštio je ponosno.
Prema raznim procjenama, Spajićeva „stabilna većina“ i okosnica buduće Vlade su – deset poslanika manjinskih partija, sedam poslanika Demokrata i dva poslanika SNP. Uz moguću podršku ZBCG. Kad se sve sabere, malo je šta tu stabilno.
Manjinske partije su u susret zvaničnim pregovorima oko formiranja Vlade ispostavile principe koje moraju uvažiti poterncijalni partneri u vlasti. Njihovi zahtjevi u suprotnosti su sa programima dijela stranaka i koalicija sa kojima PES planira pregovore , a posebno sa koalicijom ZBCG. Nego što se principa tiče, i lideri manjinskih stranaka su mnogo puta dokazali da umiju da prižmure.
Iako su tokom kampanje najavljivali zajednički pobjednički pohod postizborna sudbina Demokrata i URE po svemu sudeći neće biti ista. Iz dosadašnjih izjava, jasno je da će Demokrate pregovarati sa PES-om, bez URE, koja je nepoželjna u novoj vladi.
Boris Bogdanović iz Demokrata saopštio je ove sedmice, odgovarajući na pitanje hoće li odvojeno pregovarati o ulasku u vladu, da je ““jako pošteno” od GP URA “da svojim stavovima ne opterećuju” koaliciju te dvije partije.
On je rekao da su Demokrate za aferu “Do Kvon” saznale iz medija, i da “druga neposredna saznanja i informacije” nijesu imali. Dodao je da žele da ostanu neutralni, i da kroz to daju prostor da se dva subjekta (GP URA i PES) lakše izražavaju “bez stvaranja atmosfere nagađanja”.
Mileta Radovanić, iz GP URA, saopštio je takođe da će oni i Demokrate, “kao dva odvojena politička subjekta, sve bitne odluke donijeti na najvišim partijskim organima”.
“Nije pošteno prema glasačima koalicije Demokrata i Građanskog pokreta (GP) URA da se ona odmah nakon izbora ugasi, ali je očigledno da Demokrate žele da uđu u vladu u kojoj je GP URA nepoželjan”, prokomentarisao je građanski aktivista Stefan Đukić.
“U svakom slučaju, imajući u vidu da govorimo o crnogorskoj partijskoj politici, ne bih isključio bilo koju mogućnost, pa da na kraju i Demokrate i GP URA budu u vlasti, ali i u opoziciji. Istorija nam je pokazala da ne postoji obećanje ili ‘snažan’ stav koji politička klasa ne može prekršiti, te nam je i ovdje mudrije da posmatramo i čekamo”, ocijenio je Đukić.
Čekamo.
Milena PEROVIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DANAS, SJUTRA2 sedmice
INTERVJU2 sedmice
U SJEĆANJU2 sedmice
FOKUS3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice