Povežite se sa nama

MONITORING

VRAĆANJE POVJERENJA U IZBORE: Od nule do nule

Objavljeno prije

na

Godinu nakon objavljivanja prvog tonskog zapisa u aferi Snimak, pokušaj da se zakonima spriječe izborne krađe Demokratske partije socijalista uglavnom je propao. Izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini nijesu prošle. Time je sačuvan svaki točkić mehanizma ,,jedan zaposleni – četiri glasa”.

Iako se teorije o tome ko je kriv množe iz sata u sat, prost račun govori da je krivac samo jedan: DPS. Za izmjenu osnovnog zakona kojim se uređuju izbori potrebna je dvotrećinska većina. Kad se saberu sve opozicione partije – DF sa 20, SNP sa devet, Pozitivna sa sedam; i ako im se doda osam poslanika SDP-a, šest iz manjinskih partija i jedan iz LP – stigne se do broja 51. Dvotrećinsku većinu čine 54 poslanika. DPS je tokom prethodnih mjeseci odglumio šta je morao i na kraju sačuvao pravila koja mu savršeno odgovaraju.

Priređen je odgovarajući cirkus. Predlog zakona usvojen je u načelu. Bila je to odveć optimistična vijest, vrag se krio u pojedinostima. Na tekst koji je deset mjeseci usaglašavan u najvišem i najmudrijem zakonodavnom tijelu, podnijeto je 59 amandmana. Nikome živom nije bilo jasno o čemu se glasa, ko se sa kim dogovorio, šta će, a šta neće postati sastavni dio predloga zakona. Počelo je da se raspada u trenutku kad je SNP objavio da će na glasanju biti uzdržan, nastavilo se time što su predstavnici Bošnjačke i albanskih stranaka napustili sjednicu.

Za zakon su na kraju glasala 42 poslanika opozicije i SDP-a, a uzdržano je bilo 27 poslanika DPS-a. Fakat da su se u posljednji čas predomislili, odustali od uzdržanosti i glasali za zakon u SNP-u objašnjavaju time što nijesu htjeli da ,,ostanu sami sa DPS-om”.

Tumačenje DPS-a stiglo je sa vrha: ,,Ne očekujete, valjda, da donosimo zakone gdje ćemo ignorisati ono što su interesi manjina u Crnoj Gori. Zbog toga nijesmo glasali za ovaj zakon”, rekao je predsjednik svega i svačega Milo Đukanović. Potpredsjednik BS Suljo Mustafić odlazeći iz parlamenta kazao je kako ne žele ,,više učestvovati u ustavnom nasilju”, zato što nije prihvaćen predlog o afirmativnoj akciji za manjine na lokalnom nivou. Vatra je to.

Taj zahtjev Bošnjačke stranke DPS nije podržao prije dvije godine kad je usvojen Zakon o izboru odbornika i poslanika. BS njegovo donošenje nije postavila, recimo, kao uslov za podršku vladi Mila Đukanovića nakon izbora u oktobru 2012. Više sagovornika iz radne grupe koja je razmatrala izborne zakone potvrdilo je Monitoru da se tokom desetomjesečnog rada DPS ni na koji način nije založio za ispunjavanje zahtjeva BS. Kad je trebalo – niklo je.

Afirmativna akcija na lokalnom nivou znači da treba urediti način na koji će, po povlaštenim uslovima, manjine doći do odborničkih mandata. Ni Bošnjačka stranka ni DPS, koji zaspiva i budi se sa mislima o manjinskim pravima, nijesu pojasnile da bi tim propisom ista prava kao, na primjer, Bošnjaci, u Podgorici morali dobiti i Romi, u Plavu Crnogorci, u Ulcinju Crnogorci i Srbi. ,,To nije bio amandman nego alibi”, rekao je jedan od Monitorovih sagovornika.

,,Izjava Đukanovića da ta stranka nije podržala Zakon o izboru odbornika i poslanika zbog solidarnosti prema manjinskim partijama, skandalozna je i providno demagoška” ocijenio je lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić.

U međuvremenu Demokratski front je objavio da će bojkotovati rad Skupštine. Pozvali su ostale opozicione partije da im se pridruže, a predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića da ,,isključivo oko pitanja afirmativne akcije, odmah inicira dijalog u cilju hitnog rješavanja tog problema”. Naglasili su da ostaju čvrsto pri svim ostalim dogovorenim rješenjima u Zakonu. DPS je odgovorio da takav pristup smatra pozitivnim. Dok, eventualno, u parlamentu budu divanili o afirmativnoj akciji u rukavu će držati predsjednika Filipa Vujanovića koji nove zakone treba da potpiše, Ustavni sud koji može da ih proglasi neustavnim i ko zna koje još pitanje zbog kojeg bi ponovo mogli odustati od uređivanja izbornog zakonodavstva.

U izjavi za Monitor poslanik SNP-a Neven Gošović kaže da u ovim uslovima teško može doći do vraćanja povjerenja u izborni proces. ,,Opozicione partije se moraju organizovati i pokušati da spriječe zloupotrebe koristeći mehanizme u postojećim zakonima.”

,,DPS ne želi fer izbore i nije spreman da ulazi u izbornu utakmicu bez svih mahinacija, prevara i zloupotreba koje su godinama uhodane i koje im donose izborni rezultat, a nadam se da je i SNP mnogima postao jasniji poslije njihovih nejasnih izjava, nastupa i glasanja”, ocjenjuje za Monitor poslanica DF-a Branka Bošnjak.

Prije glasanja o Zakonu o izboru odbornika i poslanika, glasovima opozicije i SDP-a usvojen je Zakon o finansiranju političkih partija i kampanja kojim je predviđena stroža kontrola trošenja državnog novca i sprečavanje njegove zloupotrebe u partijske svrhe.

DPS je najavio da će se na Zakon o finansiranju političkih partija žaliti Ustavnom sudu. Zakukali su kako će zbog tog propisa u vrijeme izbora ,,stati život u Crnoj Gori”. Biće, jao njma, ugrožena odredba Ustava o Crnoj Gori kao socijalnoj državi. Iz MANS-a je ocijenjeno da novi zakon treba da onemogući da se uoči izbora dijele jednokratne socijalne naknade, dotacije i krediti u cilju kupovine glasova, te da se zbog istog razloga opraštaju dugovi za struju, vodu, komunalije, porez i slično.

Dio Monitorovih sagovornika smatra da će biti teško primijeniti Zakon o finansiranju poitičkih partija bez novih ovlaštenja za Državnu izbornu komisiju koja je trebalo da ustanovi Zakon o izboru odbornika i poslanika, dok drugi dio smatra da novi propis obavezuje i postojeću DIK, te da više ne postoje opravdanja za dosadašnje zatvaranje očiju pred brutalnim i neskrivenim izbornim zloupotrebama.

Sve zakone koje je parlament uspio da promijeni izglasali su poslanici opozicije i SDP-a. Predsjednik DPS-a smatra tu činjenicu ,,parlamentarnim i političkim nasiljem novokonstituisane većine u parlamentu”. Uz etiketu da je riječ o ,,političkoj patologiji”, Đukanović je naglasio: ,,Ne možete biti vlast u Vladi, a opozicija u parlamentu”. Tu je, pošteno govoreći, kad je o SDP-u riječ, u pravu.

SDP jeste razljutio premijera, ali mu je još više zasmetalo što će njegova partija u Ulcinju biti – opoziciona. U tom gradu vlast su formirale Forca, koalicija „Zajedno za budućnost Ulcinja” i Pozitivna. „Ne mogu nas istisnuti sa naše pozicije u državi, a od te naše pozicije, plašim se da će zavisiti njihovi određeni politički interesi”, rekao je Đukanović i precizirao da se prema svakome njegova partija odnosi ,,prema zaslugama”. Tanana je stvar Đukanovićev ,,senzibilitet” prema manjinama. Na srcu su mu oko izbornih zakona, ,,prema zaslugama” će kad ne sarađuju sa kim treba. Poslušnost je prethodni uslov za ostvarivanje manjinskih prava u Đukanovićevoj Crnoj Gori.

Predstavnici albanskih političkih partija uzvratili su da će, ako DPS

drugačije gleda na političke zahtjeve Albanaca nakon formiranja vlasti u Ulcinju, i oni drugačije gledati na učešće u vlasti na centralnom nivou.

Prema vijestima koje stižu dok ovaj broj Monitora ide u štampu, Evropska komisija je ukorila DPS, Bošnjačku stranku i albanske partije zbog neusvajanja izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika. Onda je iz Vujanovićevog kabineta stiglo tumačenje da se do 24. ili 25. marta može sačekati sa raspisivanjem lokalnih izbora, ne bi li izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika ipak bile usvojene.

DPS, bolje nego iko zna da demokratija i način na koji oni vladaju nemaju ničeg zajedničkog. Posvećeno rade kako bi sudar ta dva svijeta odložili. Dan po dan, od izbora do izbora – u tom mraku mi provodimo svoj vijek.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo