Povežite se sa nama

MONITORING

Volja na provjeri

Objavljeno prije

12 godina

na

zoran-becirovic-oleg-deripa

Petnaestak dana nakon izbora na sve se strane pregovara. Na državnom nivou, očekuje se usaglašavanje detalja između koalicije Evropska Crna Gora i partija manjinskih naroda, u Kotoru trguju DPS i SDP. To smo već gledali: DPS će ostalima udijeliti koliko bude morao, obećaće brda i doline. Ishod je krajnje izvjestan.

U Nikšiću se čeka dogovor Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije i Pozitivne. Vijesti oko tih pregovora mijenjaju se iz sata u sat, jedan od sastanaka biće održan dok se ovaj broj Monitora bude štampao. Ne pregovara se o raspodjeli plijena, već o uspostavljanju saradnje kakva u Crnoj Gori dosad nije viđena. Ishod još nije izvjestan.

Lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović ocijenio je da razgovori o formiranju lokalne vlasti u Nikšiću idu u dobrom pravcu. „Ne pomišljamo na nove izbore”, kazao je Pajović i naglasio kako vjeruje da se kroz otvoren i iskren dijalog može doći do rješenja koje je prihvatljivo za sve. Kao uslov za početak pregovora, Pozitivna je tražila poštovanje deset principa među kojima su: poštovanje nezavisnosti i suverenosti Crne Gore i rezultata referenduma, poštovanje državnih simbola kako je predviđeno Ustavom, depolitizacija, izbjegavanje revanšizma, borba protiv kriminala i korupcije. Od budućih koalicionih partnera očekuju jasan otklon od politike Slobodana Miloševića, prihvatanje saradnje sa zemljama u regionu, uključujući i Kosovo, i osudu svih zločina na prostoru bivše Jugoslavije, sa akcentom na osudu genocida u Srebrenici.

Mnogi su već primijetili da se uslovima Pozitivne u načelu nema šta prigovoriti, osim da im nije mjesto đe su. Ovako, više liče na borbeni gard, nego na pruženu ruku saradnje. Nikšić je druga po veličini opština u Crnoj Gori, po propadanju je takođe u samom vrhu. Glas protiv vlasti Mila Đukanovića Nikšićani sigurno nijesu dali zato što očekuju da će se nova lokalna vlast uspješnije baviti kosovskom temom ili nasljedstvom Slobodana Miloševića. Obrazloženje Pozitivne da želi, prije početka saradnje, raščistiti temeljne stvari, zvuči logično, međutim ako se ne bude vodilo računa o onome šta je i gdje na dnevnom redu, cijela akacija se može pretvoriti u nepoštovanje volje birača. Onih koji su u Nikšiću, gdje živi preko 11 odsto građana Crne Gore, htjeli drugu vlast.

Funkcioner Nove Goran Danilović kazao je da su u toj partiji odlučni da na sljedećim sastancima sa predstavnicima Pozitivne riješe sve nesporazume koji su u međuvremenu postali predmet javne pažnje. „Opozicija treba da riješi svoje probleme na način da niko ne trpi političku štetu zbog naših razlika. Lokalni izbori su završeni, građani su rekli svoje i ne treba produžavati lokalnu izbornu utakmicu jer se to od nas ne očekuje”, zaključio je on. Iz te partije ranije su kazali da nijedno ,,personalno rješenje” neće pretpostaviti opozicionoj saradnji.

Iz SNP-a su rekli da treba nastaviti pregovore sa Pozitivnom Crnom Gorom i Demokratskim frontom i poštovati volju građana iskazanu na lokalnim izborima.

Nije samo o Nikšiću riječ. Rezultati izbora su pokazali da partije izvan Đukanovićevog krila imaju većinu i u Podgorici. U tim gradovima živi blizu 260 hiljada građana Crne Gore. U Nikšiću opozicija može pokazati kako treba smijeniti vlast.

DPS, dabome, preži. Nosilac liste Evropski Nikšić, Radivoje Nikčević, ocijenio je da pregovori Pozitivne i Demokratskog fronta za formiranje lokalne vlasti traju neprimjereno dugo. „Kada nijesu u stanju da se dogovore o formiranju vlasti na lokalnom nivou, kako bi to tek učinili na državnom, da su bili u toj poziciji. Čekajući rasplet, DPS je kao najjača partija spremna za ponavljanje lokalnih izbora”, rekao je Nikčević.

Gledajući u dvorište opozicije, funkcioner DPS-a nije primijetio da njegova stranka „neprimjereno dugo” pati što ne može da klonira Mila Đukanovića. Pa da jedan bude premijer, jedan predsjednik, jedan šef partije. I pride jedan – biznismen.

Predstavnici Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative i Force potpisali su u Tivtu platformu kojom su definisali dugoročnu saradnju i zajednički nastup prilikom formiranja parlamentarne većine sa koalicijom Evropska Crna Gora.

Predstavnik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić objasnio je da platforma sadrži temeljne principe za unapređenje položaja manjinskih naroda i poboljšanja njihovog ekonomskog i socijalnog položaja u sredinama u kojima žive. Pored toga, kako je kazao, principi sadrže i zalaganje za ubrzavanje evropskih integracija i jačanje pravne države. Platforma je upućena koaliciji Evropska Crna Gora i odgovor se očekuje. Budući da je riječ o stvarima koje su DPS-u na srcu i magli koja se prosipa godinama, nema sumnje da će se dogovoriti. Mustafić je novinarima kazao da se platforma ne bavi kadrovskim rješenjima.

O šuškanju da manjinske partije žele mjesto potpredsjednika Skupštine izjasnio se funkcioner DPS-a Zoran Jelić. „Ukoliko dođe do predloga da predstavnik manjinskih naroda bude potpredsjednik parlamenta svakako ću to podržati”. Istovremeno, Jelić je ukazao da DPS ni u ovom sazivu neće podržati kandidata opozicije za potpredsjednika parlamenta ukoliko ne poštuje Ustav i državne simbole.

Između predstavnika srpskih partija i Bošnjačke stranke oko pitanja državnih simbola postoji bitna razlika – u stilu. Niko od Bošnjaka nije sjedio za vrijeme intoniranja himne i nije cijepao Ustav. Simboli im se ne sviđaju. Pošto mu Bošnjačka stranka treba, principijelni DPS odbija da primijeti dio programa budućih koalicionih partnera u kojem jasno piše da ,,aktuelni državni simboli, posebno grb i zastava, ne reprezentuju adekvatno realnost i potrebe multinacionalne i viševjerske države kakva je Crna Gora i nijesu usklađeni sa njihovim ustavnim sadržajem i određenjem”.

,,Zalažemo se da se sa grba i zastave uklone monarhistička i vjerska obilježja i tako usklade sa Ustavom i upodobe sa našim realnim društvenim bićem i potrebama. Tako će državni simboli postati ono što trebaju biti – naši u punom značenju te riječi”, zapisala je Bošnjačka stranka u programu koji je ponudila biračima. Biće baš zanimljivo vidjeti hoće li jasno od DPS-a tražiti da se taj krst makne i da se u škole fakultativno uvede vjeronauka.

Isto tako, budući da su u Program upisali da je ,,nužno obezbijediti srazmjerno učešće pripadnika svih naroda i manjina koji žive u Crnoj Gori u organima i službama javne vlasti i tako omogućiti njihov djelotvorni uticaj na proces odlučivanja” predstavnike Bošnjačke stranke čeka da se založe, na primjer za to da u ANB-u bude više Srba. U toj službi radi 275 Crnogoraca, po pet Bošnjaka i Srba, šest Albanaca i tri Muslimana. Baš srazmjerno.

Koliko se zna, manjinske partije u Platformu nijesu upisale ni zahtjeve za formiranje opština Petnjica, Gusinje, Malesija. Možda ne žele da sjekiraju koalicionog partnera za kojeg se ta priča ne može povoljno završiti. DPS može, na primjer, zbog glasova u Petnjici, biti drastično poražen u Beranama. Slično je sa Tuzima i Podgoricom. Odavno je, takođe, poznato da oko opštine Tuzi ne postoji saglasnost između Bošnjačke stranke i albanskih partija. Kome od manjinskih partnera će se u konačnici prikloniti DPSDP?

Glasove koje DPS na ovim izborima nije uspio da osvoji pljačkom, darovale su mu partije manjinskih naroda, prije svih Bošnjačka stranka, izbornom prevarom. Na predstavnicima Demokratskog fronta, Pozitivne i SNP-a je da ne ponište rezultate izbora koji, uprkos svemu, mogu značiti nadu za Crnu Goru.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

3 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

3 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo