Svi koji budu primali minimalac od 600 eura biće prevareni. Uzalud ih sada iz PES-a, plaćenim oglasima na portalima, uvjeravaju, parafraziramo, da će ljutnja što će primati 100 eura manje nego što im je obećano biti samo njihov subjektivni osjećaj. Pošto će prosječni minimalac biti 700

Rasprava o vladinom Nacrtu fiskalne strategije za period 2024.-2027. dobija na dinamici.
„Naš ekonomski program zasniva se na unapređenju poslovnog ambijenta kroz smanjenje poreskog opterećenja na rad sa jedne i povećanje neto zarada zaposlenih sa druge strane“, pohvalio se premijer Milojko Spajić na predstavljajnju Nacrta koji se pretvorio u prezentaciju davno obećane, a konačno dostupne verzije programa Evropa sad 2.
To što je ponuđeno, u najvećoj mjeri, ne korespondira sa predizbornim obećanjima Pokreta Evropa sad. „Smanjenjem troškova na zarade, Crna Gora postaje zemlja sa najmanjim poreskim opterećenjem na rad u Evropi, čime stvaramo ambijent za kredibilne investicije i otvaranje novih radnih mjesta i zadovoljnog i motivisanijeg zaposlenog sa druge strane“, kaže Spajić. Čitaoci znaju da je to što premijer opisuje kao „smanjenje troška na zarade“, zapravo smanjenje bruto plate za nekih 10,5 odsto. Za toliko će, ukoliko Vladina fiskalna strategija u ovom obliku dobije neophodnu podršku Skupštine, biti smanjena izdvajanja za penziono-invalidsko osiguranje koja se više neće uplaćivati Fondu PIO.
Sa raznih strana, različito se gleda na dilemu da li je to dobra ili loša vijest. Baš kao što se različito ocjenjuje i evidentni raskorak između obećanog pred izbore i najavljenog prošle nedjelje. Uglavnom, na štetu onih koji su povjerovali bilbordima PES-a. Sada je sa sajta te partije uklonjen kalkulator sa isprogramirane dvije računske operacije. Da svaku neto platu manju od 562 eura prebaci u 700. Pod stavkom buduća neto zarada. A da sve iznad toga uveća za 24,5 odsto.
Premijer Spajić sada tvrdi kako nikada nijesu obećali toliku povišicu.
“Gledali smo građane u oči i obećali povećanje prosječne plate na 1.000 eura, minimalne plate na 700 eura, a minimalne penzije na 450 eura i punu zaposlenost u roku od 12 mjeseci! Tražili smo njihovo povjerenje, i na osnovu obećanog smo ga dobili“, reagovao je bivši funkcioner PES-a, a od ove nedjelje i bivši ministar pravde Andrej Milović. „Umjesto obećanog, građani dobijaju farsu. Dobijaju prevaru. I dobijaju vrijeđanje inteligencije nekakvim izmišljenim pojmovima poput prosječnog minimalca.”
Prosječna minimalna zarada biće 700 eura ponavljaju iz Vlade i PES-a. Pokušavajući da sakriju da ćemo imati, jedini na svijeti, dvije minimalne zaarde. Manju za srednjoškolce – 600 eura . I 200 eura veću za one sa višim obrazovanjem. Iz Vlade još ne umiju da odgovore na prosto pitanje: koji će minimalac primati visokoškolci angažovani na poslovima za koje je, sistematizacijom radnih mjesta unutar kompanije/institucije, dovoljna i srednja škola?
To što oni neće da kažu, ne znači kako odgovor nije jasan. „Minimalna zarada je biološka mjera po kojoj ne može biti podvajanja zaposlenih, a posebno ne po osnovu nivoa obrazovanja. Ovdje program Evropa sad 2 otvoreno pokazuje lice zle maćehe iz neke od bajki“, poručuju iz Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore. Nezadovoljni su i u Savezu samostalnih sindikata, odakle demantuju tvrdnje premijera da su podržali program: „Saopštili smo Vladi da je jedinstven stav Izvršnog odbora USSCG da ne podržavamo da se program Evropa sad 2 realizuje kroz model koji preferiraju, a koji podrazumijeva ukidanje jednog dijela doprinosa za obavezno penzijsko osiguranje.“
Ništa za to. Trenutno je, prema saznanjima Monitora, u toku velika akcija izmjene sistematizacija radnih mjesta u značajnom broju kompanija koje posluju u oblastima trgovine, usluga i turizma. Pogodićete – raste broj radnih mjesta za koje je dovoljno srednjoškolsko obrazovanje.
Tu je i pitanje – kako su u Vladi došli do prosječne minimalne zarade od 700 eura? Po svoj prilici prostim dijeljenjem sa dva manjeg i većeg minimalca. I ako ne postoje javno dostupni podaci o obrazovnoj strukturi zaposlenih, teško je povjerovati da će odnos srednjoškolaca i visokoškolaca sa minimalnom zaradom biti 1:1. A lako je pretpostaviti da će onih prvih biti poprilično više. Pa stvarni prosjek minimalne zarade neće biti 700, nego manje.
Onima koji budu primali 600 eura, sve to će biti suvišna priča. Oni su prevareni, pa prevareni. Uzalud ih sada iz PES-a, plaćenim oglasima na portalima, uvjeravaju da će ljutnja što će primati 100 eura manje nego što im je obećano biti samo njihov subjektivni osjećaj. Prosječni minimalac je 700, poručuju iz najbrojnije članice vladajuće koalicije. Sve drugo je laž, kažu. Ostatak vlasti, potvrdno klima glavom. Nije uzalud rekonstruisana Vlada tri puta veća od one Zdravka Krivokapića iz 2020.
Poslije minimalca, na red je došlo pitanje penzionera. I obećane prosječne penzije od 600 eura.
Iz PES-a pojašnjavaju ono što su njihovi lideri zaboravili prošlog četvrtka: „Penzija se obračunava na osnovu bruto osnovice, koja povećanjem plata raste, a ne na bazi stope doprinosa“. Bolje da nijesu to radili. Ako baš ne računaju kako su zaposleni preumili da je suštini predočenog programa Evropa sad 2 smanjenje bruto zarade, oslobođene od dijela (približno 2/5) zakonom propisanih doprinosa za penziono osiguranje.
„Smanjenjem doprinosa za penzije smanjuju se sopstvene penzije u budućnosti a u sadašnjosti narušava princip međugeneracijske solidarnosti“, konstatuje nekadašnja državan sekretarka u Ministarstvu finansija Mila Kasalica. „Fond PIO biće zavisan od državnog budžeta“.
To su predočili i iz Sindikata uprave i pravosuđa. Uz konstatciju da su se sa programom Evropa sad 2 upoznali tokom TV prenosa Vladine prezentacije.
„Predstavljeni program Evropa sad 2 donosi umanjenje bruto zarade koja u konačnom čini definiciju zarade. Iz tog razloga penzije će sjutra biti znatno manje“, zaključuju iz Sindikata koji predvodi Nenad Rakočević. Uz zaključak: „Ogromna većina zaposlenih javne uprave imaće neto uvećanje zarade od svega par desetina eura“.
Da li će usljed smanjenja bruto zarade i doprinosa za PiO, buduće penzije biti manje od onih koji bi dobijali pod sadašnjim uslovima? I koliko bi moglo biti to umanjenje? Još dva pitanja na koja u Vladi nemaju odgovor. Ili žele da sami zaključimo kako je budućnost crnogorskog penzionog sistema u garantovanim (minimalnim) penzijama. Koje će se vezivati za starosnu dob građanina, a ne za dužinu staža i iznos bruto zarade osiguranika.
Nije skroz jasno ni šta je sa sadašnjim penzionerima i njihovim penzijama. Priča o povećanju penzija priča se na prilično nerazgovjetan način.
„Rastom plata, porašće i penzije od januara 2025. za najmanje sedam odsto, uz dodatno prilagođavanje godišnjoj stopi inflacije“, pojašnjavaju iz PES-a ono što je njihov predsjednik i premijer opisao kao „najmanje 50 eura“. Od naredne godine. „Ova Vlada penzionerima obezbjeđuje trajno povećanje primanja i ne kupuje glasove jednokratnim naknadama“.
Da pustimo priču i vidimo, da li će penzioneri nakon najavljene povišice imati obećanu prosječnu penziju od 600 eura. Izgleda da neće.
„Prosječna penzija za mart 2024. godine iznosi 488,32 eura“, saopštili su proljetos iz Fonda PiO, uz podsjećanje da je godinu ranije prosječna penzija iznosila nepunih 375 eura. Dakle, bilo da tu penziju uvećamo za 7-8 odsto, ili joj dodamo 50 eura, ona ne doseže do obećanih 600. Sada je sada razlika između minimalne i prisječne penzije manja od 40 eura, odnosno, nepunih 10 odsto. Još jedan podatak koji vodi ka slutnji da je plan vlasti uvođenje jednoobrazne, minimalne penzije. Ko želi više neka se okrene privatnim penzionim fondovima i kompanijama za životno osiguranje.
Navedeno je, vjerovatno, najbolji i najrazrađeniji dio Nacrta fiskalne strategije do 2027. Onda znate kakve su preostalih 100-tinjak strana. Jano je: u Vladi nemaju pojma kako će nadoknaditi budžetske prihode kojih se odriču smanjenjem doprinosa (oko 200 miliona eura, možda i znatno više). Od priča o oporezivanuju igara na sreću, markiranju goriva, smanjenju sive ekonomije, zaplijeni nezakonito stečenog… nema vajde. Uostalom, dodatni prihodi kojim se, po tim osnovama, barata u fiskalnoj strategiji ne mogu pokriti ni četvrtinu očekivanog gubitka. A najavljeno povećanje zarada i penzija dodatno će povećati deficit u državnom budžetu.
Dalje, državni dug će za tri godine biti makar 1,2 milijarde veći nego danas. Obećani putevi, sve izgrađeni do 2030, sa izuzetkom dionice Mateševo – Andrijevica, lagano blijede sa horizonta. Vlada se, uglavnom, ne bavi svojim poslom. Pogledajmo poglavlje Nacrta fiskalne strategije naslovljeno Mjere u oblasti ekonomije i turizma. Jedna stranica teksta, manje od jedan posto strategije, na kojoj čitamo:
„U ovoj oblasti obezbijeđuju se sredstva za realizaciju redovnih aktivnosti u vezi sa: stvaranjem dobrog poslovnog ambijenta; jačanjem konkurencije i ekonomske konkurentnosti, podizanjem nivoa konkurentnosti turističkog proizvoda i intenziviranju investicionih ulaganja u sektor turizma; unaprijeđenjem i implementacijom strateškog i zakonodavnog okvira za efikasniji industrijski i regionalni razvoj, izradu podzakonskih akata…“. Tekst je dijelom skraćen i ispravljene su mnogobrojne slovne greške. A ima još:
„U narednom peridou planirano je sprovođenje sljedećih novih politika: Dalje unapređenje energetske efikasnosti u javnim zgradama; Unapređenje konkurentnosti privrede; Dalji razvoj zanatstva; dalji razvoj poštanske djelatnosti; Unapređenje životne sredine i monitoring Morskog ekosistema…“.
Konačno: „Ukupno izdvajanje na godišnjem nivou po osnovu mjere iznosi 28 miliona eura“. Odnosno, 75 miliona za tri godine.
Baš su se potrudili.

Zoran RADULOVIĆ