Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VLAST SA ONE STRANE ZAKONA: Novi ljudi stare navike

Objavljeno prije

na

Policajci batinaši – na zvaničnom poslu i u privatnoj službi. Lažna bolovanja. Unaprjeđenja umjesto kazne. Nazakonita zapošljavanja uz falsifikovanu dokumentaciju… Nije vrijeme stalo, nego “nasljednici” mnogo liče na one bivše

 

Dugogodišnji funkcioner Uprave policije, aktuelni načelnik Regionalnog centra Jug ,Miloš Vučinić, mogao bi se uskoro otisnuti u diplomatiju. Mediji su objavili da je pri kraju procedura njegovog imenovanja za oficira za vezu pri Ambasadi Crne Gore u Ljubljani.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti,  sa Vučinićevim imenovanjem saglasio se resorni ministar policije Filip Adžić. Sada  se još čeka potvrda Ministarstva vanjskih poslova (MVP), kojim, već neko vrijeme, koordinira premijer Dritan Abazović.

Najavljena odluka mogla bi biti sporna iz makar dva razloga.

Jedan je formalne prirode: mjesto oficira za vezu u Sloveniji nije predviđeno važećom sistematizacijom radnih mjesta u MVP. Opet, znamo da ne bi bio prvi put u mandatu Abazovićeve vlade da se propisi prekrše i zaobiđu kada su u suprotnosti sa trenutnim interesima donosilaca odluka. Procedure su previše komplikovane, ne jednom se požalio premijer, a makar jednom je (nacionalizacija trajektne linije Kamenari – Lepetani) pred kamerama insistirao da Vlada donese zakonski spornu odluku po cijenu sudskog postupka sa neizvjesnim ishodom.

Drugi problem je nešto komplikovaniji. Miloš Vučinić je jedan od policijskih starješina koji je ljude zlostavljao i tukao pred kamerama. U februaru 2018., dok je bio na dužnosti šefa Odjeljenja bezbjednosti Cetinje, Vučinića je zbog zlostavljanja optužio Cetinjanin Milo Ivanišević. Video snimak sa nadzornih kamera potvrdio je njegovu priču.

Policijsku “akciju” zabilježile su nadzorne kamere kuće koju Ivanišević obezbjeđuje, pišu Vijesti 24. februara 2018, prepričavajući snimak koji je postao dostupan javnosti:

“Na video snimku vidi se da Ivanišević 20. februara sjedi u automobilu parkiranom na jednoj cetinjskoj raskrsnici. Par minuta prije šest sati ujutro pored njega se zaustavlja džip iz kog izlaze dvojica uniformisanih policajaca i Vučinić sa pištoljem u ruci.

Prilaze automobilu i dok Vučinić drži pištolj uperen u Ivaniševića, jedan od policajaca izvlači Cetinjanina iz kola i obara ga u snijeg. Vučinić odlazi do službenog džipa, a potom se vraća, čučne pored Ivaniševića i udara ga po glavi.

Na snimku se vidi da Vučinić nekoliko puta prilazi Ivaniševiću i udara ga po glavi, ali i da ustaje svaki put kad naiđe prolaznik ili automobil, kao da ne želi da neko vidi šta radi… Par minuta nakon što su Ivaniševića izvukli iz kola i oborili na ulicu, kamera je zabilježila da prolazi nekoliko policijskih automobila. Tog jutra, dvadesetak metara dalje od mjesta na kome je Ivanišević pretresen i tučen, policija je pretresla kuću Sava Lipovine i uhapsila ga.”

Nadležni iz MUP-a i Tužilaštva potom su zaključili kako u Vučinićevim postupcima nema elenemata za krivičnu ili bilo kakvu drugu odgovornost.

Na sudu se, ipak, našao koju godinu kasnije, pošto je u drugom slučaju optužen za mučenje i iznuđivanje iskaza od Jovana Grujičića, pravosnažno oslobođenog za bombaške napade na kuću nekadašnjeg pripadnika ANB-a Duška Golubovića. I Miloš Vučinić je oslobođen optužbi. Ostao je u službi, napredovao i sada bi mogao u diplomatiju.

Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala je nadležne da odustanu od tog imenovanja. “Osobe koje na bilo koji način primjenjuju ili podržavaju torturu kao metod policijskog rada nemaju šta da traže u međunarodnim odnosima”, navodi se u saopštenju NVO koja godinama, u kontinuitetu, ukazuje na problem policijske torture. Na šta su odgovorni, uglavnom, ostajali gluvi i nijemi.

Ne mogu, ipak, svi policajci nekažnjeno da tuku. Ili, makar, ne uvijek i na svakom mjestu.

Uprava policije raspisala je potjernicu za dvojicom kotorskih policajaca koji su osumnjičeni da su, krajem avgusta, na plaži Ploče pretukli oca i sina, turske državljane. Policajci su ljetos, izgleda, radili kao obezbjeđenje plaže i objekata koji su na njoj izgrađeni. Jedan od njih (Slobodan Vulanović) za to je vrijeme bio na bolovanju, dok je i drugi osumnjičeni policajac (Marko Vućinić) nakon napada na plaži otvorio bolovanje. Potom su obojica postali nedostupni kolegama iz UP. Pridružujući se sve dužem popisu bivših i sadašnjih policajaca koji, umjesto da služe pravdi, od nje bježe… Kako se ne bi pridružili kolegama, odnosno nekadašnjim šefovima, koji se nalaze u pritvoru u Spužu. Među njima su, podsjetimo, i nekadašnji direktor UP Veselin Veljović i doskorašnji pomoćnik direktora UP Dejan Knežević.

Tom društvu se početkom nedjelje pridružila Meliha Dacić, proljetos zaposlena  u Ministarstvu kapitalnih investicija. Ona je, skupa sa još pet osoba, uhapšena zbog sumnji da je pripadala kriminalnoj organizaciji koja se bavila trgovinom ljudima.

U  međuvremenu, javnost je zapljusnuta svjedočenjima o zloupotrebama pri podjeli funkcija po dubini.

Nakon što je Vlada imenovala novu direktoricu Direktorata za normativne poslove i razvoj policije u Ministarstvu unutrašnji poslova, izvršni direktor Foruma Luča Nebojša Mrvaljević ustvrdio je kako je to postavljenje nezakonito. I predočio kako je novoizabrana direktorica Iva Vukoslavčević pravni fakultet završila 2020, pripravnički staž obavljala naredne godine a onda, u aprilu ove, priložila potvrdu prema kojoj je u firmi Ofice centar motors dvije godine obavljala rukovodeće poslove. “Koristeći prostu matematiku, jasno je da je Iva priložila falsifikovanu potvrdu. Osim ako nije moguće obavljati rukovodeće poslove i kao pripravnik u firmi u kojoj ste jedini zaposleni, a čiji je vlasnik vaš svekar”, ustvrdio je Mrvaljević, usmjeravajući odgovornost premijeru Abazoviću i ministru Adžiću.

Potom je, za mnoge neočekivano, i iz Pljevalja stigla slična priča. Nedavno razriješeni direktor Rudnika uglja Milan Lekić (Odbor direktora Rudnika ga je razriješio nakon što je inspekcija utvrdila da je nezakonito – bez obaveznog konkursa – imenovan na to mjesto)  saopštio je da je došao do saznanja da je i predsjednik Odbora direktora te kompanije nezakonito postavljen na funkciju.

“Naime, predsjednik Odbora direktora, u skladu sa sistematizacijom, mora imati tri godine iskustva u nivou VII stepena obrazovanja”, objelodanio je Lekić saznanja do kojih je došao nakon razrješenja sa funkcije izvršnog direktora. “Gospodin Dušan Janjušević, tadašnji, a i sadašnji predsjednik Odbora direktora, diplomirao je u martu 2021. godine, a već u aprilu te godine, postao je predsjednik Odbora direktora. Nije moguće da je za oko mjesec dana, od diplomiranja do imenovanja, stekao tri godine iskustva u stepenu obrazovanja koji se traži sistematizacijom za tu poziciju.” Zbog toga su, smatra Lekić, sve odluke koje je Odbor direktora Rudnika uglja donio od 2021. do danas – nezakonite.

I u DPS-u sve glasnije govore o mogućim nezakonitostima njihovih nasljednika na vlasti. Vršilac dužnosti predsjednika najjače opozicione partije Danijel Živković zatražio je od SDT-a obavještenje o sudbini više krivičnih prijava koje su podnijeli od septembra 2021. godine. Na popisu onih koje DPS sumnjiči za nezakonite radnje nalaze se aktuelni predsjednik Jakov Milatović, gradonačelnica Podgorice Olivera Injac, mandatar Milojko Spajić, bivši premijer Zdravko Krivokapić, ministarka Vesna Bratić… “Tražimo da nas obavijestite kakav je status prijava koje smo podnijeli“, naveo je Živković u pismu upućenom glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Ako je neko zaboravio: slično su, do kraja 2022, ondašnji opozicioni prvaci tražili informacije o krivičnim prijavama koje su podnosili protiv tadašnjih čelnika države i DPS-a.

U to se i ministar Adžić pohvalio pratiocima na društvenim mrežama: “Država se obračunava sa svim oblicima organizovanog kriminala i korupcije…”  Neko možda i povjeruje.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROJEKAT VELJE BRDO NA JAVNOJ RASPRAVI: San, plan ili preskupa obmana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ponuđeni PUP Podgorice, uz pridodato generalno urbanističko rješenje Velje brdo,  pokazuje da način finansiranja, cijena i rokovi izgradnje nijesu jedina potencijalno sporna mjesta u najavljenom projektu. Ako on uopšte, za sada, zaslužuje taj epitet

 

 

Pošto je Vlada, krajem novembra, usvojila nacrt izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP), taj dokument se, u srijedu, trebao naći na centralnoj javnoj raspravi. Ona je, međutim, odložena. To su tražili prisutni građani, oni koji su uspjeli ući u salu (nije bilo mjesta za sve), obrazlažući da je zakazana rasprava neadekvatno pripremljena i organizovana. Nastavak je zakazan za petak, 13.

Sastavni dio ponuđenog PUP-a je stambeno-poslovno naselje Velje brdo, ili Novi grad kako ga zovu promoteri te ideje. Krajem ljeta premijer Milojko Spajić i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, predstavili su plan izgradnje naselja od 11,5 hiljada stanova uz prateće poslovne, zdravstvene, obrazovne, turističke objekte… Stanovi će, čuli smo, pod povoljnim uslovima biti namijenjeni prvenstveno sadašnjim podstanarima, mladim bračnim parovima, odnosno, onima koji, po riječima premijera Spajića, “do sada nijesu bili privilegovani i na koje se ni država, ni privatni, ni bankarski sektor nijesu okretali”. Dok je ministar Radunović dodao da će, kada sve bude završeno, ukupan broj stanovnika novog naselja/grada biti “oko 42 hiljade”.

Naknadno, Spajić je najavio da bi se broj stanova izgrađenih na Veljem brdu mogao popeti do 20.000 (tada bi to naselje moglo postati, po broju stanovnika, drugi najveći grad u Crnoj Gori). A da Vlada očekuje da se Glavni grad odrekne komunalnih naknada za novo naselje u iznosu od, približno, 200 miliona eura (ovogodišnji budžet Podgorice iznosio je 133,5 miliona). Premijer očekuje da tu odluku donese novoizabrani saziv Skupštine Glavnog grada i zbog toga je važno, kazao je na RTCG, da se vlast u Podgorici formira što prije i na pravi način.

“To će biti  crnogorski san”, ponavlja premijer Spajić od septembra. Ne obazirući se mnogo  ni na činjenicu da se ispostavilo kako je  računica koju je prezentovao, a koja se tiče cijene od hiljadu eura po kvadratu, planirane kamate od 1,2 odsto i mjesečne rate (390 eura za stanove od 100 kvadrata, 290 za manje, od 60 m2)  – matematički pogrešna. Preciznije: najavljena rata je prevelika za obećanu cijenu kvadrata i kamatu. Dok je obećanje da će prvi stanovi biti useljeni tokom 2026. godine, relativizovano neposredno nakon što je dato.

Ovakav projekat zahtijeva ozbiljne analize, koje su za sada izostale. Recimo, da li će i kako njegova realizacija  uticati na demografska kretanja, posebno na sjeveru zemlje. Tu je, naravno i pitanje mogu li Podgorica i Crna Gora sebi da priušte najavljeno subvencioniranje novog naselja tih gabarita…

Ponuđeni PUP Podgorice, uz pridodato generalno urbanističko rješenje Velje brdo,  pokazuje da način finansiranja, cijena i rokovi izgradnje nijesu jedina potencijalno sporna mjesta u najavljenom projektu. Ako on, za sada, zaslužuje taj epitet.

Planirano naselje obuhvata i prostor koji se nalazi u zaštićenom području Parka prirode Rijeka Zeta, a tu se nalazi i zaštićena zona vodoizvorišta Mareza u kojoj je zabranjena gradnja. U Vladi su došli na ideju da planiranom naselju daju status projekta od javnog interesa “kako ne bi morala da se poštuju stroga pravila o zabrani prenamjene šumskog i zaštićenog područja u građevinsko zemljište”. Fantastična ideja. Ali ne i dovoljna. Detaljnija ispitivanja karakteristika terena tek treba da se urade. Tada će se znati da li je moguće  planirano provesti u djelo bez velikog rizika za prirodno okruženje.

“Ukoliko gradnja na dijelu Veljeg brda koji se nalazi u zoni zaštite Parka prirode Rijeka Zeta ne bude moguća, predviđa se isključenje iz plana zone 5, koja obuhvata ovo zaštićeno područje a na kojem se sada predviđa izgradnja stambeno-poslovnih objekata”, navodi se u dokumentima koji su stavljeni na javnu raspravu. “To bi smanjilo ukupan broj planiranih objekata i veličinu naselja”,  konstatuju autori. Ne objašnjavaju šta će biti sa infrastrukturnim objektima planiranim na zaštićenom prostoru. Ili u njegovoj neposrednoj blizini.

Među njima je uređaj za prečišćavanje otpadnih voda iz fekalne kanalizacije koji se planira graditi na rijeci Zeti, prije njenog ušća u Moraču. “Ovaj urađaj bi bio dovoljan za prvu fazu naselja, dok bi se za preostale četiri  zone, kako ih prepoznaje PUP Podgorica, naknadno pronašlo tehničko rješenje za priključenje na postojeću kanalizacionu mrežu Podgorice i njen budući uređaj za prečišćavanje otpadnih voda”. Valja podvući: naknadno će se tražiti rješenje kako bi kanalizacione vode sa Veljeg brda, preko Podgorice, stgle do “budućeg uređaja” za prečišćavanje otpadnih voda iz Glavnog grada. To je ono postrojenje (kolektor) čija se gradnja godinama najavljuje u Botunu, dok tamošnji mještani ponavljaju kako će to spriječiti “po cijenu života”.

Slično je i sa ostalom infrastrukturom neophodnom za početak gradnje na Veljem brdu. Voda bi se dovela iz magistralnog cjevovoda koji je izgrađen duž autoputa, pa pumpala na vrh brda, u rezervoar od pet hiljada kubika čija se gradnja planira. “Ovo pumpno postrojenje i rezervoar rješili bi pitanje vodosnabdijevanja za prvu fazu naselja, dok bi preostale četiri faze naselja vodu dobijale iz bunara u Zagoriču za šta bi se naknadno pravilo tehničko rješenje”, navodi se u PUP Podgorica.

Za potrebe prve faze naselja Velje brdo struja bi se obezbijedila povećanjem snage postojeće trafostanice u Vranjskim njivama, “dok bi za preostali dio naselja naknadno bilo neophodno izgraditit potpuno novu veliku trafostanicu 110/10kv”.

Na Veljem brdu nema puteva, pa bi se saobraćajna infrastruktura gradila od nule. Počev od postojeće saobraćajnice Podgorica-Spuž pa do vrha brda. Naknadno bi se centralna saobraćajnica povezala, preko petlje Velje brdo, sa budućom mrežom autoputeva. Ta petlja ne postoji kao dio podgoričke zaobilaznice u sadašnjoj verziji prostornog plana Crne Gore, čije se skoro usvajanje odavno najavljuje.

Iz struke su zamjerili Vladi što sa nacrtom PUP Podgorica na javnu raspravu kreću prije usvajanja krovnog zakona – Prostornog plana Crne Gore.

Prema ponuđenom dokumentu, prva faza naselja predviđa izgradnju pet stambenih blokova sa nešto više od pet hiljada stanova. “U ovom dijelu naselja živjelo bi 16.184 stanovnika”, navodi se, uz upitnu računicu po kojoj bi u izgrađenim poslovno-komercijalnim prostorima posao našlo skoro pet hiljada osoba. Problem može biti to što tek druga faza predviđa izgradnju “245 hiljada kvadrata prostora za školstvo, zdravstvo, socijalnu zaštitu, jedan vjerski objekat i veliki poslovni centar”. Uz još pet hiljada novih radnih mjesta.

Pitanje je gdje će stanovnici prve faze, dok čekaju drugu, da vode djecu u školu ili vrtić, a kako će stizati do doktora? U Spuž, Danilovgrad ili u neku od već prebukiranih podgoričkih škola ili domova zdravlja? Tim prije što se ne pominju rokovi gradnje, ni za prvu tako ni za bilo koju od narednih zona budućeg naselja. Prelazno stanje može potrajati godinama. A šta će biti sa potencijalnim stanovnicima koji počnu da žive crnogorski san na Veljem brdu ako realizacija projekta, iz nekog od brojnih mogućih razloga a najprije zbog finansija, bude osjetno usporena ili obustavljena? Da se ponovo vrate u podstanare?

Prošlo je već pola vremena odvojenog za javnu raspravu o PUP Podgorica, a ona praktično nije ni počela. Samo se vrijednost projekta Novi grad na Veljem brdu procjenjuje od dvije do preko tri milijarde eura, pa ispada kako svaki dan planirane rasprave vrijedi 100-150 miliona. Valjalo bi  pametno iskoristiti preostalo vrijeme.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

Prošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

“Ako ne preduzmemo korake prije svega u kvalitetu upravljanja našom destinacijom i ne počnemo strategijski da planiramo, jasno je da će se stanje pogoršavati“, smatra izvršni direktor Hotelsko-turističkog preduzeća “Ulcinjska rivijera“ Ćamil Hodžić.

Profesor turističke ekonomije Rade Ratković je uvjeren da je turizam žrtva Vladinog programa Evropa sad 2, jer je zbog njegove realizacije povećan porez na dodatnu vrijednost na smještaj sa sedam na 15 odsto. „Naš turizam je u fazi tihog odumiranja i pretvaranja u biznis za nekretnine“, navodi Ratković.

Sličan je stav predsjednika države Jakova Milatovića. “Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije. Umjesto strateških odgovora dobili smo povećanje poreza koji će dodatno ugroziti naš najveći ekonomski sektor dok konkurencija u regionu grabi krupnim koracima naprijed”, upozorava Milatović.

Niko se iz Vlade i Ministarstva turizma ne oglašava, kao ni iz Nacionalne turističke organizacije, dok cijene usluga rastu, ulaganja u turizam je malo i nedovoljno, a kvalitet usluga opada.

U tom kontekstu je, na primjer, razumljivo što je britanski magazin Time Out na listu najpotcjenjenijih evropskih destinacija za 2025. godinu, na prvo mjesto stavio Ulcinj, grad sa najvećim turističkim razvojnim potencijalom u Crnoj Gori.

“Dok se mnoga mjesta širom kontinenta bore sa prekomjernim turizmom, ove zanemarene destinacije čekaju da budu istražene”, navodi se u analizi ovog časopisa koji od 1968. godine izlazi u Londonu.

A da bi bile istražene, mora se do njih nekako doći. Upravo je dostupnost naše države, kako tvrdi dugogodišnji turistički radnik Branko-Diki Kažanegra, najveći problem crnogorskog turizma. „Albanija je 1993.godine  imala tri avionske linije dnevno. Zgrada aerodroma u Tirani je bila jedna baraka. A, šta mi danas imamo, a šta ima Albanija? To je najbolji primjer kako je neko išao naprijed, a mi smo išli unatrag“, ističe Kažanegra.

Zato ova privredna grana i turistički radnici u narednu godinu kreću u trku sa konkurencijom sa olovnim nogama. Izazova je previše – globalna geopolitička situacija, nepovoljna ekonomska kretanja na tržištima, izostanak ulaganja u hotelsku industiju, digitalizaciju i radnu snagu…

U svakom slučaju, turizam je precizan seizmograf koji registruje sve potrese u našem društvu i privredi. Crveni alarm je već upaljen za sve one koji nijesu zaslijepljeni od privilegija, nemara i neodgovornosti.

                                                                                                                                            Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo