Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vlast prevazišla državne vile

Objavljeno prije

na

Spisak reprezentativnih objekata koji stoje na raspolaganju najvišim državnim funkcionerima Crne Gore za njihov odmor i protokolarne susrete sa gostima iz zemlje i inostranstva spao je na svega četiri vile, preostale simbole moći nekadašnje zajedničke države i posebnih privilegija njenih zvaničnika.

ČETIRI REPERZENTATIVNE VILE: Kao reprezentativne vile Crne Gore vode se vila Gorica u Podgorici, vila Topliš u Miločeru, Njivice u Herceg Novom i vila Žabljak na Žabljaku. Sa ovog spiska nedavno je skinuta vila Igalo u Igalu, poznatija kao Blažova vila. Radi se o privatnoj predratnoj vili porodice doktora Jovanovića, koja je nacionalizacijom postala državno vlasništvo.

U martu 2008. godine Ministarstvo finansija raspisuje tender za prodaju vile površine 239.40 m2, po početnoj cijeni od 2,5 miliona eura. Prodaja je stopirana kada su nasljednici doktora Jovanovića, američki državljani uz angažovanje američke ambasade u Crnoj Gori, pokrenuli postupak restitucije, kojim je imovina u katastru nepokretnosti opterećena.  Brigu o imovini koja služi za reprezentaciju, rezidencijama, gostinskim vilama, zemljištu i drugim nepokretnostima vodi vladina Uprava za zajedničke poslove državnih organa Crne Gore.

„Rezidencijalni objekti se koriste prema Uredbi Vlade koja definiše objekte za reprezentaciju i način njihovog korišćenja”, kaže za Monitor Mevludin Nuhodžić, direktor Uprave.

On naglašava da je najfrekventnije korišćenje podgoričke vile Gorica, dok se ostale vile održavaju u korektnom stanju.

Pravo na korišćenje prema podacima Uprave, imaju predsjednici Republike, Skupštine i Vlade Crne Gore, državni tužilac, predsjednik Ustavnog suda, podpredsjednici parlamenta i ministri. Reprezentativne vile mogu biti korišćene za boravak gostiju iz zemlje i inostranstva, kada su im domaćini pomenuti nosioci javnih funkcija.

BEZ STAROG SJAJA I ZNAČAJA: Sa izuzetkom vile Gorica, ostale vile izgubile su nekadašnji sjaj i značaj. Oronule i zapostavljene, samo svojom pozicijom, spoljnom fasadom i vrtovima podsjećaju na nekadašnji luksuz i komfor kojim su raspolagale.
Mali je broj funkcionera koji ih danas koristi. Potrebe današnjih državnih čelnika veće su i sofisticiranije od želja i potreba njihovih prethodnika. Unutrašnjost, veličina prostora i oprema vila odavno ne odgovaraju prohtjevima aktuelnih nosilaca vlasti čije su privatne vile, hacijende i stanovi veći i raskošniji od svih državnih vila koje im stoje na raspolaganju.
Crnogorski funkcioneri odavno su prevazišli privilegije tipa besplatno ljetovanje u nekoj od pomenutih domaćih vila. Oni ljetuju na luksuznim jahtama, svojim ili svojih moćnih prijatelja. Obilaze Jadransko, Egejsko i Sredozemno more. Borave u elitnim hotelima na Azurnoj obali, Monte Karlu ili Antaliji u Turskoj. Putuju vladinim i privatnim lir-džetovima.
Kada su u zemlji, odmor provode u svojim hotelima sazidanim po biranim lokacijama duž Crnogorskog primorja. Kupaju se na zaštićenim i običnom svijetu zabranjenim plažama. Pojedini ministri imaju svoje plaže i apartmane koji po luksuzu odskaču od ostalih.

ZABORAVLJENA VILA TOPLIŠ: U sezoni kolektivnih odmora državne administracije, zatvorena je i utonula u mir i debelu hladovinu borove šume, poznata vila Topliš u Miločeru. Niko u njoj ovoga ljeta nije boravio.
Na placu od 1.076 kvadrata na kraju Miločerskog parka, iza visoke ograde od klesanog kamena, dvospratnu vilu od 289 kvadrata sazidala je kraljica Marija Karađorđević daleke1938. godine. Vila je bila dio kompleksa ljetnjikovca Karađorđevića, današnjeg hotela Miločer.
Vila Topliš nacionalizovana je nakon Drugog svjetskog rata od kada je koristi crnogorska vlada.
Najčešći gost vile Topliš bio je Veselin Đuranović, predsjednik Izvršnog vijeća Republike Crne Gore. Sam, bez pratnje, bez momaka sa torbicom ispod pazuha, kupao bi se na velikoj miločerskoj plaži. Đuranovića su naslijedili „mladi, lijepi i pametni”, ali samo na kratko. Kapacitet ove lijepe kamene vile nije zadovoljio njihove standarde.

OMILJENA RIVIJERA: Najveći broj luksuznih vila za odmor i uživanje visokih funkcionera nalazio se u omiljenom mediteranskom ambijentu hercegnovske rivijere.
U vlasništvu Vlade ostala je samo vila Njivice u istoimenom naselju kod Herceg Novog. Raspolaže sa 7-8 apartmana i par dvokrevetnih soba. Vilu u Njivicama sagradio je početkom sedamdesetih izvjesni srpski državljanin i ubrzo prodao preduzeću HTP Boka.
Desetak godina kasnije vilu otkupljuje Savezni SUP SFRJ. Služila je za odmor funkcionera i radnika SSUP-a. U Njivicama su boravili Stane Dolanc, Milan Kučan, Sergej Krajger, Franjo Herljević… kao i funkcioneri republičkih MUP-ova. SSUP je vilu koristio i za radne sastanke i operativne poslove.U njoj su početkom devedesetih održavani sastanci i pregovori sa hrvatskom delegacijom.
Od 1991. najviše je koriste funkcioneri crnogorske policije.
U njoj se svakoga ljeta odmara Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore. Vilu je koristio i bivši predsjednik Momir Bulatović.
U vili Njivice tokom 1992. boravio je i Dobrica Ćosić, tadašnji predsjednik SR Jugoslavije.U svojim dnevničkim bilješkama o boravku u Herceg Novom Ćosić navodi osjećanje nelagode „zbog privilegija na hercegnovskoj rivijeri čijoj se lepoti teško odoleva.”

GALEB ČEKA PRODAJU: Najpoznatija i najluksuznija rezidencijalna vila u Crnoj Gori bila je Titova vila Galeb.
Sagrađena je 1976. godine kao zvanični reprezentativni rezidencijalni objekat predsjednika Tita u kojoj je često tokom godine boravio. Zemljotres iz 1979. zatekao je Tita u njegovoj vili Galeb. Vila je smještena odmah pored Instituta Dr Simo Milošević, na lokaciji uz more koja je sa posebnom pažnjom birana.
Pored komfornih apartmana za Tita i Jovanku Broz, nekoliko salona, maršalovog kabineta, uređena su i tri veća apartmana na spratu, zvana Kardeljev, Žarkovićev i Stambolićev apartman, sa više soba za potrebe garde JNA, koja se starala o bezbjednosti predsjednika Tita.
Vila je opremljena bazenom dugim 15 metara sa pokretnim dnom čije su pumpe obezbjeđivale prijem slane morske vode ili mineralne sa obližnjih izvora. Ugrađen je i sistem za pravljenje talasa u bazenu, ali ni taj kao ni sistem hlađenja i grijanja odavno ne funkcionišu. Vila Galeb u Igalu ima i veoma savremeno atomsko sklonište izgrađeno po standardima za predsjednika države.
Galeb je veličine 5,5 hiljada kvadrata sa jednim od najljepših parkova u zemlji koji se prostire na oko sedam hektara.
Odlukom Savezne vlade 1986. godine vila Galeb je bez ikakve nadoknade ustupljena Institutu Dr Simo Milošević u čijem je vlasništvu i danas.
Institut nije godinama ulagao u rekonstrukciju i održavanje vile. Vila je posljednjih godina zatvorena za javnost, dok je nekadašnji park obrastao u korov.
Tokom 12 godina vila Galeb je izdavana pod zakup četiri puta. Prvi zakupac bio je američki biznismen srpskog porijekla Ken Stanojević, a posljednji ruska agencija Travel centar Krsta Markovića iz Budve.
Tokom petogodišnjeg zakupa ruski turisti masovno su dolazili specijalnim čarter letovima u Crnu Goru radi obilaska Titove vile, uživajući u prilici da prilegnu na Titovom ili Jovankinom krevetu i okupaju se u maršalovom bazenu.
U vili je u dva navrata boravio ruski kosmonaut Leonov. Koristio je i premijer Milo Đukanović.
Nakon 33 godine oronula i pomalo zastarjela Brozova vila Galeb čeka prodaju u paketu sa Institutom. Njena najveća vrijednost zapravo je ona istorijska koja stranom kupcu ne znači gotovo ništa u poređenju sa lokacijom i atraktivnim zemljištem kojim raspolaže. Tu vrijednost ne prepoznaje ni država Crna Gora koja očigledno nema potrebu za reprezentativnom rezidencijom na Crnogorskom primorju.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo