Povežite se sa nama

MONITORING

VLAST NA ČETIRI TOČKA: Prijavljuju stara auta, a voze luksuzne limuzine

Objavljeno prije

6 godina

na

Privatni vozni park ministara i poslanika DPS-a, bar prema zvaničnim podacima, odiše skromnošću. No, dok Agenciji za sprečavanje korupcije ne prijavljuju automobile, ili tvrde da voze auta s kraja devedesetih ili početka dvijehiljaditih, java je drugačija. Najčešće voze limuzine, o našem trošku

 

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nema u svom vlasništvu ni automobil. Tako bar kaže njegov imovinski karton koji je dostavio Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK). Koliko je katron precizan, govori i to da u njemu nema ni skupocjenih satova po kojima je nadaleko poznat. Mnogi će reći da mu i ne treba auto, kada se evo već 30 godina vozi u audijima o državnom trošku. Njegova supruga Lidija kupila je audi A3 iz 2006, a u kartonu se navodi i audi A6 iz 2007. vlasništvo Đukanovićeve firme Capital Invest.

I premijer Duško Marković slično. Supruga Nata kupila ford fiestu iz 2005, a on prijavio sedam komada pištolja i jedan revolver. Auto nema iako ima garažu na svoje ime. A i što će mu privatni automobil, početkom prošle godine Markoviću je MUP bio Deda Mraz pa je za potrebe premijera kupio tri mercedesa, za nešto manje od 200.000 eura.

Ni potpredsjednici Vlade u kartonu nemaju prijavljenih svojih prevoznih sredstava. Supruga  Milutina Simovića, Ljiljana posjeduje golf 1 iz 1988, piše amortizovan, a na kredit je 2007. kupila opet golf ali cross iz 2007. Drugi potpredsjednik Zoran Pažin, prijavio je da je njegova supruga Nataša vlasnica mercedesa B iz 2008. Potpredsjednik Rafet Husović nije prijavljivao automobile, a koristi državni mercedes E 250 iz 2009. Njegov kolega Simović isti model mercedesa samo noviji iz 2010. Ovo se može vidjeti na spisku službenih vozila kabineta predsjednika Vlade i Generalnog sekretarijata Vlade, koji je ažuriran početkom aprila. Iako bi i ministarstva trebalo da ažuriraju svoje spiskove, ona to ne rade, pa su za pojedina izvještaji o službenim automobilima stari i preko pet godina.

Pomenuti spisak daje pregled 27 limuzina – najviše mercedesa, poneki audi, pasat, škoda… Tokom prošle godine kupljena je škoda superb za potrebe Kancelarije za evropske integracije i škoda karoq koju koristi Služba za odnose sa javnošću.

Ugledajući se na svoje nadređene ni ministri uglavnom nijesu prijavljivali privatne automobile. Tako, na primjer, ministar zdravlja Kenan Hrapović nema prijavljen automobil, a prošle godine je zabilježen slučaj da je ispred svoje zgrade parkirao službeni džip škoda, koji je 2017, kupljen za potrebe ,,iznenadne kontrole intrahospitalnih infekcija”.

Jedan od rijetkih ministara koji je prijavio automobile je Kenan Purišić i to golf iz 1987. i pasat iz 2007. Oldtajmer je prijavila i Sanja Damjanović, BMW Z3 iz 1999.

Za razliku od starijih kolega mlađi se diče svojim voznim parkom – ministar kulture Aleksandar Bogdanović posjeduje crysler iz 2005, za koji u kartonu piše da je već van upotrebe, a njegova supruga Milena ima mercedes iz 2004. Ministar sporta Nikola Janović vozi yamahu iz 2013, a supruga Kristina nisan isto godište. Najnovija auta ima ministar Pavle Radulović BMW 520xd touring iz 2014. I nisan x-trail iz 2011, a njegova supruga Nina citroen cactus (2015).

Vozni park Skupštine ne može se naći na sajtu ove institucije. A ni u imovinskom kartonu predsjednika Skupštine Ivana Brajovića nema pomena o pokretnoj imovini.

Privatni vozni park poslanika DPS-a, onaj prijavljeni, odiše skromnošču. Tako je poslanik Mirsad Murić prijavio mercedes iz 1991. i zastavu iz 1978. Poslanički veteran Miodrag Vuković RAV 4 iz 1996. Podmladak DPS-a slijedi taj primjer, pa poslanici Andrija Nikolić, Nikola Rakočević i Miloš Nikolić nemaju prijavljenih automobila. I ostali mladi primjereno – Dragutin Papović ima golfa 4 iz 2003, Danijel Živković pasat iz 2008, a Aleksandra Vuković fiat punto iz 2004. Nikoli Divanoviću supruga ima audi A6, a on je u kartonu, u rubrici ostala pokretna imovina, prijavio ručni časovnik od 8.000 eura. E sad što šef partije nije prijavio svoje satove koji imaju duplo više nula, nikom ništa. U suštini imovinski karton ASK-a je ko spomenar. Upišeš što ti je volja, što nećeš, na primjer simpatiju, sakriješ.

Pa se uvidom u imovinske katrone, bar što se tiče automobila, stiče utisak da poslanici opozicije žive duplo bolje od kolega iz vladajuće koalicije. Opozicionari, za razliku od DPS-ovaca, uglavnom nisu krili svoje četvorotočkaše. Tako je lider NOVE Andrija Mandić, prijavio da njegova supruga Sanja ima dva auta citroen C4 iz 2007 i pežo spitfigter iz 2008, Branko Radulović audi A4 i bora (2001) i mercedes ML (2013), Miodrag Lekić opel astra (2017), Aleksa Bečić reno megan (2010), Janko Vučinić lada niva (2011)… Slaven Radunović prijavio je čak pet automobila, a Veljko Vasiljević četiri…

Sudovi su nešto ažurniji u spiskovima službenih automobila. Tako se na njihovim sajtovima može naći da je tokom protekle godine za sudije Ustavnog suda kupljeno pet novih opel astri. Vesna Medenica prijavila je tri pištolja i da je naslijedila grand cherokee iz 1998. Na spisku službenih vozila Vrhovnog suda piše da koristi mercedes E klase iz 2015.

Milivoje Katnić vozi škodu iz 2012, a njegova supruga Nataša reno (2010). Ivica Stanković nema automobil, u kartonu piše da je supruga Draginja Vuksanović 2014. kupila džip KIA sportage.

A ne samo o automobilima govori i epizoda iz 2017. kada su se pritisnuti ljetnjom žegom u budvanskoj diskoteci našli Stankovićev sin Aleksa, sin ministra policije Mevludina Nuhodžića – Amar i sin bivšeg visokog policijskog funcionera Rajka Malovića – Nikola. Kada je SAJ upao u diskoteku, oni su se provodili u separeu tik do bezbjednosno interesantnih lica i pripadnika kriminalnih klanova. Nakon toga je isplivalo da tužiočev sin ide u provod i na koncerte službenim automobilom. Iz Uprave policije je javnosti jasno objašnjeno da službeni automobil po zakonu pripada državnom tužiocu i članovima njegove porodice, a pride i obezbjeđenje.

Pomenuti Amar, nedavno se pljuvanjem ,,istakao” na košarkaškoj utakmici, pa je otac ministar morao da se izvinjava. Amar je kao službenik Uprave carina prijavio u svom imovinskom kartonu imovinu, piše da nema automobil.

Prema evidenciji ASK-a imovinske kartone dostavilo je 7.900 javnih funkcionera, a u Crnoj Gori je oko 4.000 službenih automobila. Ispada po jedan automobil na dva fukcionera. Pretijesno im je i to pa je sa 8,7 miliona eura za gorivo 2017, iz budžeta za prošlu godinu izdvojeno 8,9 miliona. Ovogodišnjim budžetom predviđeno je da nas gorivo košta 9,3 miliona eura!

Da podsjetimo, Crna Gora sa nešto više od 600.000 stanovnika ima oko 4.000 službenih automobila. Njemačka sa 80 miliona ima oko hiljadu službenih auta, a Švedska sa preko osam miliona stanovnika oko desetak službenih automobila. U toj Švedskoj pojedini ministri odlaze na posao biciklom, a kod nas ministri ili nemaju ili ne prijavljuju privatne automobile. A i ne trebaju im, voze i njih i porodicu službenim. I tako po dubini i širini državne uprave, a sve po našem džepu.

No i ovoj pošasti ima lijeka. Direktor ASK-a Sreten Radonjić nedavno je najavio da bi dio podataka iz imovinskih kartona trebalo sakriti od javnosti. Podržao ga je i premijer Marković rekavši da mediji često zloupotrebljavaju lične podatke, uz dodatak da njemu lično nije sporno što je njegova imovina dostupna javnosti. Najbolje bi bilo da i ovo malo podataka što dostavljaju sakriju. Lakše bi im bilo da se voze i nas da vozaju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

2 dana

na

22 Novembra, 2024

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

2 dana

na

22 Novembra, 2024

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

1 sedmica

na

15 Novembra, 2024

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj naležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunovićće u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Radunović je jedini procijenio koliko će nas koštati ovaj njegov službeni put. Za razliku, u ostalim novembarskim predlozima platformi putovanja, takvih podataka – nema.  Sigurno je, međutim, da će građane Boga oca koštati odlazak naše četrnaestočlane delegacije u Baku.

Delegacija Vlade putuje 17. novembra na  29. Konferenciju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. Njih 14. Osim ministra ekologije Damjana Ćulafića i Radunovića, u Baku idu i ministarka turizma Simonida Kordić i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić.

Spisak onih koji ih prate je podugačak. Sve u svemu: dva državna sekretara ministarstva turizma, po jedan iz drugih ministarstava, pravni savjetnici, piarovi, koordinatori, samostalni savjetnici…Koliko će ovo masovno putovanje koštati građane, posebno je pitanje, na koje za sada nema odgovora. U Platformi se samo navodi da će troškovi puta pasti na teret ova četiri ministarstva.

Interesantno je, takođe, da se detaljno preciziraju aktivnosti troje ministara/ki – sa kim će se susresti, kojim će panelima prisustvovati i slično,  dok u slučaju ministarke Nišić,  pisac Platforme pokazuje posebnu kreativnost. Osim što nema podataka o tome šta će tačno ministarka raditi u Bakuu, konstatuje se: „Ova posjeta predstavlja korak ka osiguravanju da Crna Gora bude dio globalnih napora u stvaranju radne snage spremne za izazove klimatskih promjena i razvoja tržišta rada usklađenog sa ciljevima održivog razvoja”.  Baš.

Nije tu kraj novembarskim putovanjima. Ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović i ministar pravde Bojan Božović, istog su dana, 10. novembra, napustili zemlju. Svako svojim putem.

Ministar Božović, sa dvojicom direktora direktorata, u Budimpšetu na  međunarodnu konferenciju pod nazivom Pravna konkurentnost – instrument prava za konkurentniju Evropu. Zvanično pojašnjenje: “Konferencija ima za cilj da analizira dva odlučujuća aspekta pravne konkurentnosti, a to su unaprijeđeno zakonodavstvo i deregulacija, te odnos novih tehnologija i građanskog prava”.  Zvuči interesantno.

Ministar će se  tom prilikom “na marginama događaja“, sastati sa  ministrom pravde Mađarske, Bencom Tuzsonom i ministrom evropskih poslova Mađarske, Jánosem Bókom.“ Sastanci će biti dobra prilika za razmjenu mišljenja sa zvaničnicima evropskih institucija i drugim partnerima, koji će biti od značaja za osiguranje dalje podrške pregovaračkom procesu Crne Gore s EU“,  navodi se. Šta će raditi dva direktora direktorata ne piše. Ni koliko nas  koštaju.

Ministarka Jakšić Stojanovć odlazi u Italiju da potpiše  Sporazum o naučnoj saradnji između  Ministarstva  i Nacionalnog istraživačkog savjeta Italije (CNR). U Platformi se navodi da smo takav sporazum  potpisali u julu  2013. godine u Podgorici.“Od 2015. godine, zaključno sa 2020. godinom realizovano je 16 projekata”, navodi se. I taj je put o trošku građana, ali možda donese neku dobrobit.

U Budimpešti će se ukrstiti putevi ministra pravde i minstra policije Danila Šaranovića, koji je 12. novembra na VII Ministarskoj konferenciji Budimpešta procesa.

“ Učešće na konferenciji je prilika da se  razmijene mišljenja i iskustva u oblasti migracione politike, i trenutne situacije po pitanju migratornih tokova,” navodi se u Šaranovićevoj Platformi.  Ministru su u Budimpešti srpske vlasti saopštile i da ubica Alija Balijagić, bjegunac za kojim se duže od dvije sedmce bezuspješno traga,  trenutno “migrira” iz Srbije nazad u Crnu Goru. Sad zna.

Ministar odbrane Dragan Krapović biće u radnoj posjeti državi Mejn od 18 do 24. novembra na međunarodnom bezbjednosnom forumu Halifax.

Kad ovaj broj Monitora bude na kioscima, većina ministara biće kod kuće. Vratio se i premijer Spajić iz Bahreina. Gdje je potpisao „Memorandum o razumijevanju između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore i Fonda rada (Tamkeen) Kraljevine Bahrein”. Morao je neko. Ministarka je bila u Italiji. U Spajićevoj Patformi navodi se i da je premijer predstavnicima Bahreina predstavio “aktivnosti Crne Gore na planu evropskih integracija”. Na pravu adresu.

S premijerom su bili i Branko Krvavac, njegov šef kabineta, Milena Milović, savjetnica za ekonomsku politiku i Jovana Bojović, savjetnica  i rukovoditeljka službe za odnose s javnošću. Koliko nas je koštao Bahrein, opet – ne znamo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo